Za oporavak važni i povoljniji krediti

Privredna komora (PKCG) ocjenjuje da je Vlada kroz novi paket mjera u velikom dijelu poštovala zahtjeve privrede usmjerene na očuvanje likvidnosti, radnih mjesta, kao i oporavak i rast poslovne aktivnosti, kao i da je za nastavak oporavka važna podrška kroz kredite Investiciono-razvojnog fonda (IRF) i poslovnih banaka. To je zvanično odgovoreno “Vijestima” iz PKCG

Vlada je krajem prošle sedmice usvojila prvi dio novog paketa mjera koji je vrijedan oko 163 miliona eura, odnosno šest odsto kvartalnog bruto-domaćeg proizvoda (BDP).

U paketu je najznačajniji nastavak subvencija za plate, ali za više djelatnosti nego do sada i za sve ugrožene u stopostotnom iznosu minimalne zarade (222 eura po registrovanom zaposlenom), u februaru je planirana isplata jednokratne pomoći nezaposlenima, penzionerima i dijelu korisnika socijalne pomoći od po 50 do 100 eura... Tu je i repogram poreskih obaveza, PDV olakišice, oslobađanje dijela naknada državnim firmama, podsticaj za zapošljavanje građana koji su na birou rada, turistički vaučeri za registrovani privatni smještaj za prosvjetu i zdravstvo, a procjena je da će ih do kraja juna koristiti oko 27.000 zaposlenih.

Pozajmice uz subvenciju kamate

Drugi dio pomoći kroz povoljnije kreditne linije IRF-a najavljen je najkasnije do kraja marta.

“Jako važnim za privredni oporavak smatramo nastavak podrške privredi u dijelu kredita IRF-a i poslovnih banaka. Tu se prije svega misli na obezbjeđivanje novih i reprogram postojećih kredita za privredu iz sektora turizma i ugostiteljstva uz grejs period od 24 mjeseca u kojem će država subvencionisati kamatnu stopu, zatim reprogram postojećih namjenskih kredita za poljoprivredu, agroindustriju, ribarstvo, drumski putnički saobraćaj uz grejs period od 12 mjeseci uz subvencionisanje kamate od strane države. Uz to, obezbjeđivanje kreditnih linija za likvidnost i obrtna sredstva, uz grejs period od 12 mjeseci, pri čemu će država subvencionisati kamatnu stopu maksimalno do tri odsto za privredne subjekte iz sektora turizma, ugostiteljstva, poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i drumskog putničkog saobraćaja, te za preduzetnike, mikro i mala preduzeća iz ugroženih djelatnosti kojima je, pored ovog, potrebno obezbijediti dio kolaterala iz Garantnog fonda”, naglasili su u PKCG.

Očekuje se da državni fond ove godine plasira privredi najmanje 120 miliona eura povoljnijih pozajmica, a iz Vlade je najavljeno da će akcenat biti na mikro, malim i srednjim preduzećima.

Kratkoročnim kreditima IRF finansira tekuću aktivnost i likvidnost preduzeća, kao i otkup potraživanja (faktoring finansiranje). Ročnost je do godinu, a pretežno se koriste za pripremu turističke ili poljoprivredne sezone, kao i za sve čime se reguliše likvidnost preduzeća.

Srednjeročni krediti su namijenjeni za projekte od jedne do pet godina, a dugoročni krediti su iznad pet godina i njima se najčešće finansiraju investicioni i razvojni projekti. Najviši iznos novca, definisano je do sada, može se dobiti do pet miliona eura za sve vrste kredita, dok je kamata za kratkoročne kredit do četiri odsto, a za ostale do pet odsto. Rok otplate srednjeročnih kredita je do 12 godina uz četiri godine grejs perioda, a dugoročnih do 15 godina uz četiri godine grejs perioda.

U paketima prethodne vlade bila je i podrška preko IRF-a, za koju su iz privrede ocjenjivali da nije dovoljna.

Na čelu IRF je do kraja prošle godine bio kadar DPS-a Zoran Vukčević.

Smanjiti doprinose na zarade

Privredna udruženja su u više navrata tražila da se preispita kreditna politika IRF-a i da se daju povoljniji uslovi za odobravanje kredita.

Iz PKCG ukazuju da bi donosioci odluka u narednom periodu trebalo da razmotre mogućnost smanjenja opterećenja po osnovu rada (doprinosa), čime bi se uticalo na povećanje zarada zaposlenih, kao i na oslobađanje novca poslodavcima za potencijalna nova zapošljavanja i investicije.

“Potrebno je izmijeniti Zakon o porezu na nepokretnosti, čime će se utvrditi manji raspon poreske stope, tako da gornja granica iznosi 0,5 odsto tržišne vrijednosti nepokretnosti, i na taj način onemogućiti različit fiskalni tretman privrednih subjekata u zavisnosti od toga u kojoj opštini posluju. Nadalje, potrebno je realizovati dugoročne mjere iz trećeg paketa koje imaju razvojni karakter i posebno su značajne za diverzifikaciju crnogorske privrede”, ocijenili su u PKCG-a.

Poboljšane subvencije, dobro bi bilo da smanje naknade za parkove

U PKCG smatraju da je važno što je Vlada nastavila sa subvencijama na zarade i što je povećala njihov iznos uz proširenje liste ugroženih djelatnosti, odlaganje poreza i doprinosa na zarade i podršku novom zapošljavanju.

“U cilju uspješne realizacije procesa elektronske fiskalizacije u više navrata smo ukazivali na potrebu finansijske podrške mikro i malim preduzećima u primjeni sistema, što je obuhvaćeno ovim paketom u vidu jednokratne podrške. Djelimično je usvojen naš zahtjev da se privreda oslobodi rente za poslovne prostore koji su u vlasništvu države, ali ne i zahtjev koji se odnosi na subvencionisanje rente u slučaju kada su vlasnici poslovnih prostora privatna lica”, rekli su u PKCG.

Program subvencionisanja računa za električnu energiju Vlada će sprovoditi i ove godine. Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja su saopštili da će ukupne subvencije premašiti tri miliona eura, čime će se direktno pomoći građanima koji su u stanju socijalne potrebe

Ocjenjuju dobrim mjere umanjenja naknade za korišćenje morskog dobra, podršku tur-operaterima, kao i novu mjeru - turistički vaučeri za prosvjetne i zdravstvene radnike koja, kako smatraju, predstavlja značajan vid podrške vlasnicima registrovanog privatnog smještaja.

“Potrebno je razmotriti mogućnost smanjenja naknada za korišćenje dobara nacionalnih parkova. Tokom 2020. godine mjere intervencije na tržištu su realizovane u sektorima proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda, uzgoja pastrmke, mušlji, proizvodnje jaja, otkupa krupne stoke, kao i u sektoru biljne proizvodnje zbog poremećaja na tržištu lubenice i krompira. Nastavak mjera podrške poljoprivredi i ribarstvu veoma je značajan, posebno jer su zahvaljujući njima privredni subjekti uspjeli da opstanu na tržištu, kao i da održe proizvodnju i smanje zalihe gotovih proizvoda”, istakli su iz PKCG-a.

Pomoć za e-fiskalizaciju bez zahtjeva

Iz Uprave prihoda je juče saopšteno da poreski obveznici iz sektora ugroženih djelatnosti koji se registruju za elektronsku fisklalizaciju do kraja marta ne moraju podnositi zahtjeve za jednokratnu uplatu pomoći od 100 eura za nabavku registar kasa, već će im ona biti direktno uplaćena na račun.

Jedna od mjera u novom paketu je jednokratna pomoć od 100 eura ugroženim djelatnostima za elektronsku fiskalizaciju.

“Poreski obveznici koji uspostave sistem elektronske fiskalizacije zaključno sa 31.3.2021. godine, pravo na finansijsku pomoć ostvaruju bez podnošenja zahtjeva i bez potvrde o namjeni utrošenih sredstava, na način što će, nakon zvanične registracije, fiksni iznos finansijske pomoći biti uplaćen na njihov tekući račun”, kazali su iz Uprave.

( Marija Mirjačić )