Ćalović Marković: Da konačno počnu da se otvaraju predmeti prije nego što nestanu dokazi i svjedoci
Diektorica MANS pozdravlja odluku o promjenama u tužilaštvu
Za 18. februar zakazana je vanredna sjednica parlamenta nakon što su poslanici vladajuće koalicije u skupštinsku proceduru predali Predlog zakona kojim se predviđa ukidanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i formiranje Tužilaštva za borbu protiv organizovnog kriminala i korupcije.
"Vijesti" su ranije danas objavile da nepovjerenje u rad SDT i njegovog rukovodioca - glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, nova vlast planira da riješi ukidanjem tog pravosudnog organa i uspostavljanjem novog, identičnih nadležnosti - Tužilaštva za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.
U Demokratskoj partiji socijalista (DPS) aktuelnom Tužilačkom savjetu ovo smatraju lošim rješenjima i pritiskom na nezavisne institucije.
Predlagači zakona pak tvrde da je to jedini način da se zarobljene institucije oslobode.
Odluku o promjenama u tužilaštvu pozdravlja i izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković, koja ih vidi kao put da se konačno počnu otvarati neki važni predmeti prije nego što poptpuno nestanu i dokazi i svjedoci.
Pred poslanicima crnogorskog parlamenta, 18. februara naći će se predlozi izmjena desetak zakonskih rješenja iz oblasti socijale i radnog prava, ali i Predlog zakona kojim se predviđa ukidanje SDT i formiranje Tužilaštva za borbu protiv organizovnog kriminala i korupcije.
Osim izmjena u sastavu Tužilačkog savjeta, kojim bi, kako predlagači iz vladajuće većine navode, trebalo da se obezbijedi balanas između uglednih pravnika izabranih u Skupštini i tužilaca, ključna promjena tiče se statusa SDT
"Što se tiče drugog zakona, zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju, njegovim izglasavanjem će da prestane da postoji SDT, koje se priznaćete nije proslavilo u svojih pet godina funkcionisanja. Pokazalo se da se radi o partijskoj organizaciji koja je definitivno kočnica u dolaženju do onog nivoa vladavine prava kakav nam je potreban da bi smo se priključili EU". rekao je Slaven Radunović, poslanik Demokratskog fronta (DF).
Zakon koji su predložili poslanici svih pet klubova vladajuće većine, odmah su našili na kritiku opozicije.
U DPS najavljene izmjene vide kao nastavak pritiska vlasti na nezavisnost i samostalnost tužilačke organizacije.
Posebno problematizuju činjenicu da je zakon predložen Skupštini bez konsultacija sa Evropskom unijom i Venecijanskom komisijom.
"Jasna je ta namjera kojom želi da vladjuća većina finalizuje onu jasnu namjeru koju je DF istakao, da čelnici tužilaštva ne mogu biti na tim pozicijama i da je to jendo od njihovih predizbornih obećanja. Ako se želi ići na ovaj način u izmjenu strukture tužilačke organizacije, ona definitivno ovdje demokratski procesi ne funkcionišu", rekao je Danijel Živković, poslanik DPS.
Radunović je kazao da je bilo konsultacija, i sa vladom i sa međunarodnom zajednicom.
"I mi smo zbog zbog hitnosti da se ova sitacija riješi, to predali na vanredno zasijedanje, a to što smo došli u ovakvu situaciju, kriv je DPS i sada da slušamo licemjerne kritike, mislim možemo mi da ih slušamo ali nas ne zanimaju", rekao je on.
Da su smjene u tužilaštvu očekivane i opravdane, saglasna je i izvršna direktorica MANS Vanja Ćalovic Marković, koja je odnedavno i članica Nacionalnog Savjeta za borbu protiv korpucije.
"Imajući u vidu da ni Stanković "vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković), a pogotovo Katnić, nijesu dali nikakve rezulate kada je upitanju borba protiv korpucije i organizovanog kriminala, mislim da je očekivano bilo od vladajuće većine da posegne za nekim promjenama koje će im omogućiti da zaobiđu onu dvotrećinsku većinu koju im nameće Ustav. Što se tiče samih smjena, mislim da je to očekivano i opravdano", kazala je ona.
Drugačiji stav imaju aktuelni članovi Tužilačkog savjeta.
Ukidanje SDT i osnivanje novog organa, po mišljenju Velimira Rakočevića je prlično ranjivo rješenje, koje bi moglo da stvori vakuum u kom nećemo imati nadležnog tužioca za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.
"Koji se negativno može odraziti na predmete koji su u toku. Imajući u vidu veliko broj podigntih optužnica, veliki broj istraga, izviđaja. Teško je i najsposobniji tužilac, makar on bio iz VDT da pohvata sve niti i da nastavi započeto gonjenje", rekao je Rakočević, koji je član Tužilačkog savjeta.
Rakočević i Ćalović Marković imaju i različite stavove o novim rješenjima za Tužilački savjet u kome bi trebalo da bude pet uglednih pravnika, pet tužilaca i predstavnik Ministarstva pravde.
"Zaista se nadam da se reforoma neće zaustvaiti na tome, i da ćemo za Tužilački savjet tražiti bolja rješenja neg što su sada predložena, i shvatam ih samo kao jedan od metoda da se u ovom trenutku tužilaštvo oslobodi uticaja bivšeg režima, da bi se konačno počeli otvarati predmeti prije nego što poptpuno nestanu i dokazi i svjedoci", rekla je Ćalović Marković.
"Ukoliko imamo situaciju da je u Tužilačkom savjetu, većina onih koji nijesu tužioci onda ne možemo govoriti o evropskim standardima. Ukoliko imamo situaciju da politika odlučuje, onda je pitanje kolika je ta nezavisnost i samostalnost ostvariva u praksi", rekao je Rakočević
Predlagači zakona uvjeravaju da strahovi o mogućoj pauzi u radu tuzilaca nisu opravdni , jer će predmete preuzeti Vrhovno tužilaštvo.
Promjenu zakona šstro su kritikovale i Socijaldemokrate (SD), Socijaldemokratska partija (SDP) i Liberalna partija (LP).
( Danijela Lasica )