Uz veći minimalac biće i olakšica poslodavcima

Minimalna zarada u Crnoj Gori biće povećana sa 222 na 250 eura od 1. jula ove godine, a do tada će se pregovarati sa poslodavcima o smanjenju dažbina na zarade ili uvođenja neoporezivog dijela zarade, saznaju “Vijesti” u vladajućoj koaliciji.

Predstavnici svih poslaničkih klubova vladajuće koalicije predali su juče Skupštini predlog izmjena Zakona o radu kojim se definiše da minimalna zarada ne može biti manja od 250 eura.

Minimalna zarada sada iznosi 222 eura.

Iznosi i opterećenja

Na minimalnu neto zaradu od 222 eura, poslodavac plaća još 142 eura raznih dažbina, odnosno ukupna minimalna zarada ga košta 364 eura.

Kada bi se iznos minimalca povećao na 250 eura, poslodavac bi plaćao još 160 eura dažbina ili ukupno 410 eura.

Zapravo - na iznos predviđenog rasta neto minimalne zarade od 28 eura poslodavac bi platio još 18 eura dažbina ili 46 eura ukupno.

O ovom predlogu zakona prethodno nije konsultovan Socijalni savjet. Kada je minimalna zarada posljednju put povećana u julu 2019. godine, postignuta je načelna saglasnost socijalnih partnera da se narednih godina nastavi njeno povećanje uz istovremeno smanjenje dažbina na zarade.

Tada su smanjeni doprinosi na zdravstveno osiguranje za dva odsto bruto zarade.

Crna Gora jedina nema neoporezivi dio plate

Crna Gora jedina u regionu, a i u Evropi, nema neoporezivi dio zarade. Uvođenje ove olakšice poslodavci traže godinama, ali je prethodna Vlada to odbijala dok je, prema informacijama “Vijesti”, nova Vlada spremna da o tome razgovara.

Neoporezivi dio zarade u Srbiji sada iznosi 18.300 dinara ili oko 155 eura, dok je u BiH 260 eura.

Prema podacima sa kraja 2019. godine na minimalnu zaradu je bilo osigurano 14 hiljada zaposlenih, a još oko 40 hiljada na iznos između 222 eura i 250 eura.

Poslanici koji su potpisali ovaj predlog u obrazloženju navode da sadašnji iznos minimalne zarade čini tek trećinu minimalne potrošačke korpe.

Veće staračke naknade

“Uvjereni smo da predloženo povećanje neće značajnije povećati troškove ni u privatnom, ni u javnom sektoru. Povećanje iznosa minimalne zarade će za efekat imati značajno povećanje budžetskih prihoda po osnovu naplate poreza, prireza i doprinosa koji se plaćaju na zarade”, navedeno je u obrazloženju.

Poslanici vladajuće većinu juče su predložili izmjene kojima se staračke naknade poljoprivrednim proizvođačima starijim od 60 godina za žene i 65 godina za muškarce povećavaju sa 50 na 70 odsto minimalne penzije.

To bi značilo povećanje sa 72 na 102 eura.

Ovu naknadu prima oko tri hiljade građana.

Dječji dodatak za svu djecu do šest godina, besplatni udžbenici

Poslanici većine uputili su Skupštini i predlog izmjene zakona prema kojem će sva djeca do navršene šeste godine primati dječji dodatak u iznosu od 30 eura, dok je djeci u stanju materijalnih i drugih potreba povećan na iznose od 44 do 60 eura do navršenih 18 godina.

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić najavio je sredinom decembra da je namjera tog resora da siromaštvo djece rješava i kroz uvođenje dječjeg dodatka.

Šef poslaničkog kluba “Crno na bijelo” i potpredsjednik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar kazao je da je odluka o dodjeljivanju dječjeg dodatka za svu djecu u Crnoj Gori rezultat dogovora URA, Demokratske Crne Gore, Demokratskog fronta, Socijalističke narodne partije, kao i Ministarstva finansija i socijalnog staranja i Vlade.

Predložene su i izmjene zakona koje će omogućiti da od iduće školske godine svaki učenik osnovne škole ima pravo na besplatne udžbenike.

Navedeno je da u Crnoj Gori ima 68.506 učenika osnovnih škola, pa predlagači procjenju da će ovaj vid pomoći ukupno iznositi oko četiri miliona eura.

( Goran Kapor )