Afera Abu Dabi fond: Ivanović bio ministar i bankar

U prvom dijelu istrage u aferi Abu Dabi fond grube procjene Specijalnog državnog tužilaštva su da je država u ovom projektu direktno oštećena za više od devet miliona eura, koliko su vrijedne aktivirane garancije firmi, koje su tokom 2015. i 2016. godine, bez valjanih zaloga, uzele novac za podsticaj sjevera države.

Specijalno državno tužilaštvo tokom jučerašnjeg dana uzelo je izjave od bivšeg ministra poljoprivrede i aktuelnog savjetnika predsjednika Crne Gore Petra Ivanovića i doskorašnjeg direktora Investiciono-razvojnog fonda Zorana Vukčevića, zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj, te da su dozvolili nenamjensku raspodjelu i trošenje novca kredita iz Abu Dabi fonda.

Obojica su funkcioneri Demokratske partije socijalista.

Ivanović se juče odazvao na poziv SDT-a, gdje je došao u zgradu tužilaštva i dao izjavu o kreditima koje je odobrio tokom ADMAS projekta, dok je bio ministar poljoprivrede.

Prema podacima iz istrage, Ivanović je preko tri sata davao iskaz i negirao sumnje, a potom oko podne napustio zgradu SDT-a koje neće moći da pokrene krivični postupak protiv njega sve dok Skupština ne odobri skidanje poslaničkog imuniteta. “Vijestima” je juče u parlamentu rečeno da nisu dobili zahtjev SDT-a.

Na poziv specijalne tužiteljke Stojanke Radović izjavu je dao i dugogodišnji direktor IRF-a, koji je u pratnji advokata Zdravka Begovića došao na saslušanje.

Vukčević je, prema podacima iz istrage, pojašnjavao da nema nikakvu ulogu u nezakonitim odlukama i u cjelosti je negirao djelo. On je pušten da se u daljem postupku brani sa slobode.

Zbog sumnje da su počinili krivično djelo - nesavjestan rad u službi u SDT-u su iskaz dali i nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj vladi 2016. godine Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić, čiji se izvještaj o zalozima firmi našao u nekoliko spornih predmeta.

Mugošu SDT tereti u predmetu oko kredita za firmu “IM Gradina” iz Rožaja, jer je on u vrijeme prelazne vlade stavio zaključni potpis na taj sumnjivi ugovor.

On je tokom saslušanja, kako saznaju “Vijesti”, pojasnio da je projekat te firme sa poljoprivrednog aspekta bio dobar i da tu nije vidio ništa sporno, ali da nije njegov posao bio da provjerava rad procjenitelja niti zaloge firmi u dokumentaciji koja mu je dostavljena na ovjeravanje.

“Do kraja podržavam sve aktivnosti tužilaštva, u smislu utvrđivanja svih elemenata, koji se tiču ispitivanja bilo čije odgovornosti u svakom, pa i u slučaju korišćenja sredstava iz Abu Dabi fonda. Iskazujem svoju punu spremnost da i u budućem periodu sarađujem sa nadležnim organima i pomognem u cilju rasvjetljavanja i utvrđivanja pune istine i tim povodom sam dao izjavu nadležnim organima”, saopštio je Mugoša nakon saslušanja u SDT-u.

Ni SDT niti policija se juče nisu zvanično oglasili u vezi sa ovim slučajem.

Za danas se očekuju novi pozivi na saslušanje u ovom predmetu - SDT će u svojstvu osumnjičenih saslušati i ovlašćena lica iz nekoliko firmi koje su uzele kredit od Abu Dabi fonda, a potom, kako se vjeruje, nenamjenski potrošili novac...

SDT je tokom dvogodišnjeg izviđaja u ovom predmetu došlo do sumnji da su tokom prvog dijela ADMAS projekta, tokom 2015. i 2016. godine, nerezonski dodjeljivani krediti od novca koji je došao iz UAE, te da je kasnije zbog aktiviranih garancija pričinjena milionska šteta državi.

Savjetnika štiti imunitet

Specijalno državno tužilaštvo bi trebalo uporedo sa otvaranjem izviđaja da se obrati i Skupštini, gdje će tražiti od Administrativnog odbora da skine imunitet poslaniku DPS-a Petru Ivanoviću, za kojeg postoji osnovana sumnja da je zloupotrijebio službeni položaj u aferi oko kredita iz Abu Dabi fonda.

Zahtjev SDT-a prvo bi trebalo da se razmatra na sjednici Admnistrativnog odbora, pa tek ukoliko se podrži molba tužilaštva, konačnu odluku o skidanju imuniteta Ivanoviću donijeće poslanici na sjednici koja se može zakazati najranije 14 dana od trenutka kada zahtjev za ukidanje imuniteta stigne u Skupštinu.

Za 18. februar je zakazana vanredna sjednica parlamenta čiji se dnevni red ne može mijenjati.

“U što kraćem roku skinuti imunitet glavnom akteru afere - bivšem ministru poljoprivrede Petru Ivanoviću”, napisao je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović juče na na Tviteru.

Projekat od 50 miliona dolara počeo je u junu 2015. godine, u vrijeme kada je ministar poljoprivrede bio Petar Ivanović, a pored njega sa Arapima je posao tada zaključio i direktor IRF-a Zoran Vukčević.

Tokom 2015. godine, prema podacima “Vijesti” iz istrage, Vukčević je bio protiv načina raspodjele kredita i o tome je obavještavao članove tadašnje vlade.

U prve dvije godine, dok je poslom rukovodilo Ministarstvo poljoprivrede, isplaćeno je 11,5 miliona za kredite i to firmama koje su imale sumnjive zaloge i kolaterale.

Za istražitelje je bilo veoma zanimljivo da prikupe podatke o tome zbog čega je Ministarstvo poljoprivrede koje je vodio Ivanović direktno primalo novac iz Abu Dabi fonda, a zatim i zašto su sami preko računa u Prvoj banci odobravali kredite firmama i na taj način se bavili bankarskom djelatnošću.

Prema Zakonu o Centralnoj banci kreditnim poslovima mogu se baviti samo banke i druge kreditne institucije.

Tek 2017. godine ADMAS projekat je u potpunosti preuzeo IRF.

Sumnjiva mjenica frime “Milekraft”

Na listi za privođenje danas bi se mogle naći odgovorne osobe u firmama “Milekraft”, “Gradina”, “Vektra Jakić”... za koje se sumnja da su više nego povoljne kredite potrošili mimo prijavljenih biznis projekata, te da nijesu dostavili ni adekvatne mjenice i kolaterale, zbog čega su aktivirane garancije koje je dala država.

“Krenula hapšenja više lica u sklopu afere Abu Dabi fond, u kojoj je budžet oštećen za više desetina miliona eura”, objavio je juče potpredsjednik Vlade. Iz SDT-a i UP juče nijesu slali saopštenja sa podacima u vezi sa tim kolika je šteta pričinjena državi.

SDT sumnja da su ove firme, suprotno ugovoru, veliki dio novca iskoristile za neke druge namjene, a ne za podsticaj poljoprivrede i stočarstva na sjeveru. Vjeruje se da nijesu dostavili ni adekvatne zaloge da bi dobili milionske kredite, zbog čega je teret sada na državi, koja je garantovala biznis.

Najsumnjiviji projekat u ADMAS projektu bila je mljekara u Pavinom Polju jer je firma “Milekraft”, čiji je vlasnik počasni konzul Crne Gore u Panami Dragan Burić, dobila tri miliona kredita uz sumnjivi zalog - dostavljena je mjenica da zemljište firme u Pavinom Polju, navodno, vrijedi 2,2 miliona eura.

Burić je prema projektu trebalo da u Vranešu napravi mljekaru, najsavremeniju na Balkanu, uz obećanje da će u njoj biti zapošljeno 150 radnika iz tog kraja.

U prvoj godini izgrađena je fabrika i završeni grubi radovi, nabavljen dio opreme, ali mlijeko nikada u njoj nije poteklo...

U toj firmi ovlašćeni zastupnik je Krsto Knežević.

Uvidom u Centralni registar Privrednog suda vidi se upisana zabilježba na firmu “Milekraft” - 29. 12. 2020. godine izvršitelj Dejan Ćogurić aktivirao je potraživanje i izvršenje založnog prava - pljenidbom, procjenom i prodajom udjela Burića...

Kompanija “Milkraft” ugovor sa Ministarstvom poljoprivrede je potpisala 7. decembra 2015. godine.

Ministarstvo poljoprivrede je hipoteku nad imovinom „Milkrafta”, šume i livade u Pavinom Polju u ukupnoj površini od oko 30 hiljada kvadrata, upisala u januaru 2016. godine. Hipoteka je upisana i nad zgradom mljekare u izgradnji, koja se u katastru vodi na „Milkraft leche”, u martu 2017. godine.

Otplata rata za kredit trebalo je da počne 2019. godine, ali se to nije desilo.

Prema podacima iz katastra - hipoteke nijesu ni aktivirane.

Blokada računa “Millkrafta” i “Milkraft leche” na iznose od 2,7 miliona eura je pokrenuta u avgustu prošle godine. Međutim, ove firme nemaju nikakve prihode niti novac na računu, pa je nejasno šta će izvršitelj moći da plijeni...

Firma “Vektra Jakić” uzela tri miliona

Za SDT je sporan i kredit za firmu “Vektra Jakić” Dragana Brkovića, koja je sa Ministarstvom poljoprivrede 21. oktobra 2015. godine potpisala ugovor o kreditu iz Abu Dabi fonda.

Kredit od tri miliona dolara trebalo je da bude korišćen za izgradnju fabrike peleta.

U trenutku potpisivanja ugovora firma “Vektra Jakić” je bila u stečaju kroz reprogram dugova.

Na konferenciji povodom potpisivanja ugovora na pitanje „Vijesti” čime “Vektra” garantuje za ovaj kredit, s obzirom da ima dugove i da je sva imovina založena ili pod hipotekom, Petar Ivanović je kazao da je “kompanija dala kvalitetnu garanciju i da ne postoji opasnost da Vlada, koja je za sve kredite dala garancije Abu Dabi fondu, bude u situaciji da vraća kredit”.

Fabrika je zvanično otvorena 6. aprila 2016. godine u prisustvu ministra i ambasadorke Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Nakon nekoliko dana utvrđeno je da su se gosti slikali sa peletom, kojeg je “Vektra” kupila u drugoj fabrici, a da su na vreće samo stavili naljepnice “Vektre Jakić”.

Postoje sumnje da je fabrika opremljena nekim drugim novcem, a da je dobijeni kredit iskorišćen za druge namjene.

Prema dostupnim podacima, milionski kredit nije vraćen. Investiciono-razvojni fond je u oktobru 2018. godine stavio zalog na opremu za brikete, na ime potraživanja za ovaj kredit.

Zalog je još aktivan, a u njemu nije navedena ni procijenjena vrijednost opreme.

“IM Gradina”

Rožajska kompanija “IM Gradina”, vlasnika Džemala Škrijelja, ugovor o kreditu od tri miliona dolara potpisala je 24. novembra 2016. godine i to za izgradnju nove farme za tov junadi i rekonstrukciju klanice.

Mjesec prije potpisa kompanija je imala blokadu računa zbog duga od 116.000 eura.

Prema podacima iz Poreske prijave, ova firma od 2016. pa sve do sada, ima samo jednog zaposlenog, a svake godine posluje sa gubitkom.

Ova kompanija nema imovinu.

Kompanija “IM Gradina” je trebalo da počne da vraća kredit 2019. godine, ali se to nije desilo.

IRF je u aprilu 2020. godine stavio zalog na opremu i vozila kompanije, za koje je navedeno da njihova knjigovodstvena vrijednost iznosi 1,9 miliona eura.

Porodica Škrijelj ima više povezanih firmi kao što je „Gradina mesna industrija”, koja je u blokadi već sedam godina zbog duga od 52.000 eura.

“Gradina company” je u blokadi već šest godina zbog duga od 3,3 miliona eura.

Postoje sumnje da novac od kredita nije namjenski koristila firma koja ga je i dobila.

Pogoni mesne industrije nalaze se u objektima, koji se vode na četvrtu firmu - „Domaća radinost”.

Na ovim nekretninama nalazi se više hipoteka pa i jedna Investiciono-razvojnog fonda od pola miliona eura, kao i Erste banke od 1,9 miliona eura.

Na zahtjev Erste banke javni izvršitelj je prošle godine pokrenuo prodaju ove imovine procijenjene na 3,3 miliona eura.

Ovlašćeni zastupnik u firmi je Suvat Škrijelj.

Ovo nije konačan spisak firmi koje su uzele sporne kredite.

Novi odbor IRF-a skinuo oznaku tajnosti

Demokrate su juče saopštile da je novi Odbor direktora IRF-a, na čelu sa predsjednikom Velizarom Kaluđerovićem i izvršnom direktoricom Irenom Radović, prije deset dana skinuo oznaku tajnosti sa svih dokumenata koja se odnose na kreditni aranžman iz Abu Dabi Fonda.

“Svu dokumentaciju u vezi sa korišćenjem kreditnih sredstava dostavili su odmah nadležnom organu na dalji postupak. Skidanjem oznake tajnosti, koju je preduzeo novi Odbor na čelu sa Kaluđerovićem, stvoren je preduslov za dalje procesuiranje, koje je danas dobilo svoj epilog”, piše u saopštenju Demokrata.

Oni su naglasili i da je sada “potpuno jasno zbog čega je prethodno rukovodstvo držalo pod oznakom tajnosti ovaj kreditni aranžman”.

Mandić: Đukanovićevi saradnici nijesu ništa radili bez njegove saglasnosti

Član Demokratskog fronta Andrija Mandić kazao je da je u slučaju Abi Dabi fonda “interesantno da ljudi Mila Đukanovića - Ivanović i Vukčević, kao njegovi najbliži saradnici, nikada ništa nijesu uradili bez njegove saglasnosti”.

“Mi znamo da će i on kao i mnogi drugi pozdraviti ovu akciju, da će podržati, puštajući niz vodu najbliže saradnike i objašnjavati važnim činiocima iz međunarodne zajednice, za koje je samo pitanje kohabitacije predsjednika sa novom Vladom, suštinsko pitanje”, naveo je Mandić.

On je kazao da je procesuiranje u ovoj aferi trebalo da bude završeno prije mnogo godina...

Mandić je saopštio i da je SDT bilo u funkciji “bljutave politike ucjenjivanja i prisiljavanja” i selektivnog vršenja pravde u kojima “zakoni važe za jedne, a ti isti zakoni ne važe za ljude koji su bili bliski režimu”...

( Biljana Nikolić, Goran Kapor )