Afera Abu Dabi fond: Spisak postoji, na njemu još političara

Privrednici Dragan Brković, Ljubo Perišić, Krsto Knežević, Džemal Škrijelj i Vladimir Kujundžić, nijesu posljednji sa spiska specijalne tužiteljke Stojanke Radović, na kom se nalaze oni koji će morati da objasne kako su trošili kredite dobijene iz Abu Dabi fonda, posredstvom Investiciono-razvojnog fonda (IRF) i Ministarstva poljoprivrede.

Izvor “Vijesti” uključen u tu istragu kazao je da su istragom obuhvaćeni još neki vlasnici kompanija koje su kreditirane tim novcem, ali i poličari - donosioci odluka u tom periodu.

Drugi izvor rekao je da je novo rukovodstvo IRF-a, na čijem čelu je sada Irena Radović, u prvim danima mandata odmah tražilo kompletnu dokumentaciju u tom Fondu i Ministarstvu poljoprivrede oko ADMAS projekta.

Uvidom u dokumentaciju, kako je pojašnjeno “Vijestima”, nijesu našli garanciju države, koja je trebalo da bude izdata tokom 2015. godine, kada je sklopljen ugovor sa Abu Dabi fondom.

“U spisima postoji da je garancija trebalo da bude izdata, te da će biti aktivirana ukoliko se neki od kredita ne vrati po pravilima za kreditno zaduženje. Nemamo trag da li je državna garancija uopšte ikada izdata, ali ni to da li je neko možda sklonio iz dokumentacije. Činjenica je da garancije za vraćanje 50 miliona vrijednog kreditnog aranžmana - nema”, kazao je taj sagovornik.

Brković, vlasnik kompanije “Vektra”, negirao je optužbe da je nezakonito trošio novac koji je njegova firma dobila od kredita iz Abu Dabi fonda.

Za TV Vijesti kazao je da na saslušanje nije došao sa advokatom, jer mu nije potreban, ali i da je sve što mu se dešava “počelo za vrijeme prethodne Vlade”.

“Advokat mi nije potreban. Ja sam privrednik, ja baratam ciframa i činjenicama, imamo svu urednu dokumentaciju koja je zavedena i u IRF-u i kod nas. Mi smo uredna i precizna firma koja radi u skladu sa Zakonom”, kazao je Brković. Tvrdi da je sve “jedna politička ujdurma”.

ABU DABI FOND “PUNIO” I “DIVU”

Juče saslušani Perišić morao je da objašnjava detalje oko dobijanja i trošenja kredita koji je njegova firma “Eko Per” iz Šavnika, koja flašira vodu Diva, dobila prije nešto više od četiri godine. Ta kompanija u novembru 2016. godine od Ministarstva poljoprivrede iz Abu Dabi fonda dobila je kredit od 2,5 miliona dolara, za proširenje fabrike i kupovinu susjednih nekretnina. IRF je 2019. stavio zalogu na nepokretne stvari i opremu tog preduzeća. Na kompaniju se vodi oko 3,8 hiljada kvadrata zemljišta u Gornoj Bukovici kod Šavniku, sa poslovnom zgradom u kojoj se nalazi fabrika. Te nekretnine, prema podacima iz Katastra, nijesu opterećene hipotekom.

Kompanija je 2019. godine imala prihod od 1,15 miliona eura, ali je godinu završila gubitkom od 456.000. U posljednjih pet godina kompanija je u svakoj poslovala sa gubitkom, pa i u 2016. kada je dobila kredit od 228 hiljada eura.

Prema finansijskom izvještaju iz 2019. godine, ukupni kapital te firme procijenjen je na 185 hiljada eura. U njoj radi 20 radnika.

Krsto Knežević ovlašćeni je zastupnik firme “Milkraft”, čiji je vlasnik Dragan Burić. Ta firma dobila je tri miliona dolara za gradnju mljekare u Pavinom Polju, koja je započeta, ali nije završena. Tužilaštvu je sporna mjenica “Milkrafta” koja je bila garancija za kredit, kao i što dobijeni novac nije namjenski utrošen.

NA SPISKU I GRBOVIĆEVA KOMPANIJA

Kako je utrošen novac morao je da priča i Škrijelj, vlasnik firme “IM Gradina”, koja je u novembru 2016. dobila tri miliona dolara za izgradnju nove farme za tov junadi i rekonstrukciju klanice. Kompanija nije počela otplatu kredita. IRF je u aprilu 2020. godine stavio zalog na opremu i vozila kompanije, za koje je navedeno da njihova knjigovodstvena vrijednost iznosi 1,9 miliona eura.

Vladimir Kujundžić sa Savom Grbovićem vlasnik je kompanije “HM Durmitor” koja je u martu 2016. godine dobila kredit od dva miliona dolara za nabavke osnovnog stada za uzgoja angus goveda, rekonstrukciju postojećih objekata i nabavke opreme. Prema ranijim podacima iz firme oni su bili nabavili 400 angus goveda. Firma posjeduje oko četiri miliona kvadrata zemljišta na Žabljaku i 14 hiljada kvadrata u objektima. Imovina te kompanije nalazi se pod više hipoteka, a dvije, zavedene u februaru 2020. godine, od ukupno 1,2 miliona eura odnose se na dug prema IRF-u. Ta kompanija 2019. imala je prihod od 1,1 milion eura, a profit je iznosio 38 hiljada.

U prvom dijelu ADMAS projekta iz Abu Dabija je uplaćeno 29 miliona eura. Za kredite je od tog novca podijeljeno 26 miliona, od čega je sporno najmanje 15 miliona eura

SDT još uvijek nema preciznu procjenu kolika će u konačnom biti šteta po državni budžet, jer su neke firme, koje su uzele kredite za podsticaj poljopriverede i stočarstva na sjeveru, počele da vraćaju kredite ili su kao “Carine” vratile kompletan iznos. “Agro Carine” je firma, koja je dobila kredit od Abu Dabi fonda, ali u 2018. godine su ga u cjelosti vratili.

Vlasnik te kompanije Vladimir Popović dostavio je “Vijestima” da su ugovor o kreditu sa Abu Dabi fondom sklopili 2016. godine, ali su zbog rasta dolara na monetarnom tržištu - dvije godije kasnije odlučili da vrate kredit.

“Kredit je bio u dolarima, naša kompanija je zbog fluktuacija na monetarnom tržištu došla u nepovoljan položaj, i 2018. godine smo odlučili da isti u cjelosti vratimo. Osim glavnice vratili smo i 231.395,19 eura po osnovu kamate, godišnje naknade 0,5 odsto na nominalni iznos kredita i kursnih razlika. Sa ponosom ističemo da farma i danas funkcioniše i na istoj se trenutno nalazi oko 400 grla, vrši se otkup mlijeka od lokalnih proizvođača, kao i proizvodnja sira i kajmaka, koji plasiramo u našim hotelima na primorju”, naveo je Popović. I još nekoliko firmi, koje su tokom ADMAS projekta, uzeli kredite iz Abu Dabi fonda su počeli sa otplatom, te zbog toga nijesu sporne njihove garancije.

Grube procjene SDT-a su da je država u tom projektu direktno oštećena za više od devet miliona eura, koliko su vrijedne aktivirane garancije firmi, koje su tokom 2015. i 2016. godine, bez valjanih zaloga, uzele novac za podsticaj sjevera države.

SDT je u toj istrazi saslušao i bivšeg ministra poljoprivrede i aktuelnog savjetnika predsjednika Crne Gore i poslanika Petra Ivanovića i doskorašnjeg direktora IRF-a Zorana Vukčevića, koje sumnjiče da su zloupotrijebili službeni položaj, te da su dozvolili nenamjensku raspodjelu i trošenje novca kredita iz Abu Dabi fonda.

Obojica su funkcioneri Demokratske partije socijalista.

Zbog sumnje da su počinili krivično djelo - nesavjestan rad u službi u SDT-u su iskaz dali i nekadašnji ministar poljoprivrede u prelaznoj vladi 2016. godine Budimir Mugoša i procjenitelj Milan Adžić, čiji se izvještaj o zalozima firmi našao u nekoliko spornih predmeta.

( Ekipa Vijesti )