ANB najtajanstvenija i u oblasti javnih nabavki

Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nastavlja da bude najtajanstvenija institucija u sistemu bezbjednosti i odbrane, rezultati su analize "Instituta altenativa" o javnim nabavkama u ovoj oblasti.

"ANB ne samo da taji potrošnju za nabavke specijalne opreme, službenog oružja i prostorija koje koriste u radu, već i akte i procedure u skladu sa kojim nabavlja. Nova Vladina Uredba o nabavkama u sektoru bezbjednosti i odbrane naručiocima omogućava najširu moguću diskreciju u pogledu pripreme internih akata za posebne bezbjednosne nabavke... ANB se opredijelila da apsolutno sve u vezi sa ovim nabavkama drži u tajnosti", navodi se u analizi u koju su "Vijesti" imale uvid.

Analiza se osim na ANB, odnosi i na Ministarstvo odbrane (MO), Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) i Upravu policije (UP).

Ove četiri institucije potrošile su za javne nabavke tokom 2018. ukupno skoro 30 miliona eura, dok je sljedeće godine samo MUP potrošio toliko.

Ukupna potrošnja za javne nabavke ove četiri institucije u 2019. godini iznosila je skoro 42,5 miliona eura. Iz IA, međutim, ističu da je potrošnja za bezbjednosne nabavke najčešće nepoznanica, a posebni izvještaji o ovom dijelu potrošnje se ne sačinjavaju.

U MUP-u tvrde da tokom 2018, 2019. i dijela 2020. godine nisu sprovodili bezbjednosne nabavke, dok je UP potrošila nešto preko 300.000 eura za prethodne dvije godine. Podaci o potrošnji za bezbjednosne nabavke ANB-a su povjerljivi, dok od MO nisu dobili odgovore.

Tokom trogodišnjeg pravnog vakuuma nastalog usljed izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama 2017. godine, te nedovršenosti i nedorečenosti regulatornog okvira, naručioci su bezbjednosne nabavke sprovodili "hibridno" – otvorenim postupkom javne nabavke, uz zaštitu pojedinih podataka, poput tehničke specifikacije nabavke, ugovora i slično.

Naručioci su ovakve postupke nastavili da sprovode i nakon usvajanja novog Zakona i Uredbe.

Iz IA poručuju da jedini svjedok nepravilnosti prilikom potrošnje za bezbjednosne nabavke ostaje Državna revizorske institucija (DRI), čije revizije u sektoru bezbjednosti, prema nalazima “Transparensi internenšnal”, ističu, nisu dovoljno učestale.

"DRI, ona ne vrši reviziju koja bi se specifično i sektorski bavila samo nabavkama u sektoru bezbjednosti, već se ovim nabavkama bavi periodično, kroz pojedinačne revizije institucija bezbjednosno-odbrambenog sektora", navodi se u nalazu.

Iz IA napominju da se, prema istom istraživanju "Transparensija", Crna Gora sa Azerbejdžanom, Mađarskom i Srbijom, izdvaja među zemljama Centralne i Istočne Evrope po neučestalosti revizije sektora odbrane. Ovo se odnosi samo na reviziju Ministarstva odbrane, koju je DRI radila samo tri puta od 2005. godine.

Najčešća nepravilnost koju je DRI utvrdila u svojim ranijim revizijama MUP-a (sa UP u sastavu), MO-e i ANB-a bila je primjena povjerljivih procedura za nabavke koje nemaju bezbjednosno-odbrambeni karakter i koje treba sprovoditi procedurama javnih nabavki u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.

"Propuštena je šansa da se novom regulativom ojačaju kontrolni mehanizmi, a naročito skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu, te da se planiranje i izvještavanje o nabavkama u ovom sektoru ‘veže’ za strateške bezbjednosno-odbrambene ciljeve", navodi se u zaključcima IA.

IA je dao niz preporuka, među kojima su i da DRI radi reviziju nabavki u sektoru bezbjednosti i odbrane najmanje jednom u dvije godine i da se ojačaju kontrolni mehnizmi u ovoj oblasti, a naročito uloga Odbora za bezbjednost i odbranu na način što će se za sve naručioce bezbjednosnog sektora propisati obaveza dostavljanja tom radnom tijelu Skupštine godišnjeg plana i izvještaja o sprovedenim bezbjednosnim nabavkama.

( Miloš Rudović )