Država dva puta zaštitila praistorijski lokalitet, opet nikao turistički kompleks

Država je dozvolila gradnju turističkog kompleksa na Luštici, gradina Straište, iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dva puta zaštitila taj lokalitet. Uprava, na čijem je čelu prošle godine bila Anastazija Miranović, u oktobru 2017. privremeno je zaštitila četiri parcele gradine Straište, ne znajući da je prije 60 godina tadašnji Zavod za zaštitu spomenika kulture proglasio taj lokalitet kulturnim dobrom.

Dva puta zaštićena zona ipak postaje turistički kompleks, jer tivatska kompanija “Food Style Montenegro” vlasnika Dejana Davidovića ima saglasnost države za gradnju.

Gradina Straište je, tvrde arheolozi, praistorijski lokalitet.

Nije poznato da li su nadležni, za godinu na koliko su posljednji put privremeno zaštitili gradinu, uradili elaborat i izvršili arheološka istraživanja Straišta.

Iz Uprave i Ministarstva kulture, kojim rukovodi Aleksandar Bogdanović, nisu odgovorili na pitanje i da li će izgradnja luksuznih vila, hotela i ribarskog naselja ugroziti status zaštićene lokacije.

U oba rješenja, i onom od prije više od pola vijeka, i onom iz oktobra prošle godine, navodi se da se na tom prostoru ne smiju vršiti nikakve intervencije - “opravke, doziđivanja, restauriranja ili pomjeranje zaštićenog objekta” - bez znanja i odobrenja nadležnih.

Prema podacima Uprave za nekretnine, u vlasništvu države je samo jedna od četiri katastarske parcele koje su predmet zaštite.

Tri parcele su u privatnom vlasništvu, od čega je jedna 2016. upisana na kompaniju “Food Style Montenegro”.

Prema podacima Uprave za nekretnine, tivatska kompanija je na račun hipoteke nad ovom parcelom podizala kredite 2016, 2017. i u oktobru ove godine, ukupno vrijedne skoro tri miliona eura.

“Food Style Montenegro” na Straištu planira izgradnju ribarskog naselja - 15 turističkih vila, četiri bungalova, izgradnju restorana sa apartmanima i marine sa uređenim kupalištem.

Vlada je na sjednici 25. oktobra dala mišljenje da je izgradnja tog turističkog kompleksa i propratne infrastrukture od značaja za razvoj države Crne Gore.

Zbog gradnje na i u okolini praistorijske gradine, ne znajući da je lokacija zaštićena rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz 1957, arheolog Miloš Petričević i udruženje “Bokobran” su prošlog ljeta od Uprave tražili da gradinu zaštiti makar na godinu.

Uprava je odluku o privremenoj zaštiti donijela 9. oktobra prošle godine. Da je za lokaciju uspostavljena privremena zaštita, stoji i u listu nepokretnosti pravnog lica “Food Style Montenegro”. Promjena je unešena 19. oktobra 2017.

Iako su tim rješenjem garantovali da višeslojni arheološki lokalitet neće biti uništavan u narednih 12 mjeseci, na istoj lokaciji su ljetos započeti novi radovi.

Iz “Bokobrana” su uputili nove dopise nadležnima, među kojima i Upravi, navodeći da je “lokalitet ozbiljno ugrožen mašinskim iskopima i probijanjem puta na sjevernoj strani” i da je “dio praistorijske fortifikacije… utvrdni obzid (bedem) na sjeveroistoku, uništen mašinskim iskopom u dužini od približno 15 metara”.

Iz Uprave, koju je u međuvremenu od Miranovićeve preuzeo Božidar Božović, uslijedio je odgovor da su, uvidom u staru dokumentaciju, pronašli rješenje iz 1957. godine da je ta lokacija proglašena kulturnim dobrom.

Petričević, međutim, tvrdi da Uprava nema potpune informacije šta je sve na tom lokalitetu zaštićeno, odnosno treba da bude zaštićeno.

Iz ove institucije su arheologu kazali da će napraviti dopunu dokumentacije za ovu lokaciju.

Iako su najavili, iz Uprave i Ministarstva kulture ni nakon dvije sedmice nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” o tome kako je moguće da ranije nisu primijetili, odnosno našli dokument koji se odnosi na zaštitu navedene lokacije.

Iz “Bokobrana” podsjećaju da je gradina Straište evidentirana u okviru Studije graditeljskog nasljeđa za potrebe Plana posebne namjene za obalno područje.

Taj Plan je, nakon kašnjenja od nekoliko godina, usvojen ljetos.

Izgradnja hotela visoke kategorije i potpuna devastacija rta Ograda, na kojem se nalazi gradina, ranije je predviđena i Državnom studijom lokacije Sektor 34 (Arza-Mirišta-Žanjice) koju potpisuje Ministarstvo održivog razvoja i turizma.

Lokalitet evidentiran i u austrougarskim kartama

Gradina Straište je evidentirana u austrougarskim katastarskim mapama poluostrva Luštica još u 19. vijeku.

Petričević je i ranije upozoravao da za zaštitu gradine Straište kao kulturnog dobra postoji dovoljno materijalnih dokaza.

“Toliki bedemi, dva objekta, keramika… već je to dovoljno da bi jedan lokalitet bio proglašen kulturnim dobrom“, kazao je on “Vijestima”.

Petričević je snimanjem lokaliteta iz vazduha ustanovio da se u okviru bedema gradine nalaze najmanje četiri objekta, od kojih je jedan najvjerovatnije spekula iz rimskog perioda. Za gradinu navodi da potiče iz kasnog bronzanog doba, a nalaz bazira na djelićima keramike koje je otkrio tokom ranije analize lokaliteta

( Damira Kalač )