Pad temperature: Evo ko treba da se pripazi

Meteorolozi su najavili nagli pad temperature, što je za mnoge ljude najava zdravstvenih problema. Poznato je da nagle promjene vremena ne prijaju onima sa kardiološkim i pulmološkim problemima. Pad atmosferskog pritiska izaziva smanjenje količine kiseonika u organizmu, a to dovodi do „manjka” u srčanom mišiću i mozgu. Naglo otopljenje, pa naglo zahlađenje, pri čemu dnevna temperature znatno oscilira, svakako utiču na zdravlje. Od meteoropatskih reakcija najčešće su vrtoglavice, glavobolje, bolovi u kostima i zglobovima, a stručnjaci upozoravaju da bi na oprezu trebalo da budu oni sa bolestima srca, krvnih sudova i pluća.

Nagle promjene temperature najviše osjećaju hronični bolesnici i stariji ljudi. Kod hroničnih bolesnika simptomi bolesti vjerojatno će se pojačati pa će tako oni s reumatoidnim artritisom osjećati jače bolove, a oni s astmom imati većih problema s disanjem. Razlog je promjena u atmosferskom pritisku. Kod pada vazdušnog pritiska, zglobovi se rastežu, a s obzirom na to da su puni nervnih završetaka, osjećamo bol.

Kod naglih promjena vremena srčani bolesnici posebno moraju biti na oprezu. Zbog naglog pada temperature ljudi koji imaju problema s pritiskom ali i srčanih problema, ne bi se trebali da se izlažu prevelikim naporima niti teškom fizičkom radu, a obavezno moraju da redovno uzimaju terapiju. U vrijeme naglih promjena temperature raste i broj akutnih infarkta.

Nijesu pošteđeni ni oni koji pate od čestih migrena i glavobolja, kao ni dijabetičari. Zbog pada temperature krv postaje gušća pa je teže pratiti promjene u nivou šećera u krvi.

Osjećaj mučnine, vrtoglavice, glavobolje, umora i opšte slabosti usko je vezan uz nagle promjene vremena. Stručnjaci nagađaju da je razlog tome puno provedenog vremena u zatvorenim prostorima, zbog čega je sposobnost aklimatizacije tijela smanjena.

Vremenske promjene kod nekih ljudi izazivaju hemijsku neravnotežu u mozgu, navode istraživači Mayo klinike. Zbog toga su kod ekstremnih temperaturnih promjena, velike vlažnosti i promjena vazdušnog pritiska glavobolje i migrene češće.

Virusi

Hladno vrijeme pogoduje širenju virusa jer se lakše razmnožavaju na hladnom vazduhu. Prva imunološka odbrana odvija se u nosu, ali hladan vazduh tu odbranu slabi, zbog čega smo skloniji infekcijama. Takođe, izloženiji smo virusima jer smo češće u većoj grupi ljudi u zatvorenom prostoru, prenosi 24sata.hr.

Suženje krvnih sudova

Krvni pritisak može rasti zbog promjena u atmosferskom pritisku i temperaturi. Krvni sudovi se na hladnoći sužavaju, krv postaje gušća, zbog čega srce brže kuca pokušavajući da dopremi krv bogatu kiseonikom u sve dijelove tijela. Tada pritisak raste i veća je opasnost od srčanog udara.

Kosa, koža i nokti

U grijanim prostorijama vazduh je vrlo suv. Hladno vrijeme bez kiše donosi manjak vlage u vazduhu, a to dodatno dehidrira kožu, zbog čega ona peče i puca. Takođe, hladan vazduh isušuje kožu, zbog čega ona postaje dehidrirana i osjetljiva, a nepovoljno utiče i na stanje kose i noktiju.

Hladni vazduh sužava bronhije i otežava disanje

Udisanjem hladnog vazduha dolazi do fizičke promjene prilikom koje se bronhije u plućima sužavaju i otežavaju disanje. Za astmatičare takva reakcija može biti opasna i izazvati bronhitis, zato je preporučljivo uzimati propisanu terapiju kao prevenciju i pratiti stanje i tok astme.

Kako olakšati tegobe?

Stručnjaci koji se bave ovom problematikom, uglavnom savetuju da se u “kritično” vrijeme ostane kod kuće, ne ide na putovanje, ne zamara teškim fizičkim ili psihički poslovima, kao i da se uzimaju propisani ljekovi. Hrana je veoma bitna tokom ovih dana, a ljekari savjetuju da se tada poveća unos voća i povrća, ali i tečnosti. Obavezno izbjegavajte alkohol i zašećerene sokove.

( Vijesti online )