Pandemiju suzbija vakcinisanje, a ne zaključavanje: Obećavajući rezultati najefikasnijeg procesa imunizacije

Brzi proces vakcinacije u Izraelu postao je najveća studija o Fajzerovoj vakcini protiv kovida-19 u realnim uslovima.

Rezultati pristižu i obećavajući su.

Više od polovine Izraelca koji ispunjavaju uslove - oko 3,5 miliona ljudi - sada je potpuno ili djelimično vakcinisano.

Među starijima i rizičnim grupama, prvima u redu za vakcinaciju, došlo je do velikog pada u obolijevanju, prenio je Rojters.

U prvoj potpuno vakcinisanoj grupi, broj novih slučajeva je opao za 53 odsto, broj hospitalizacija za 39 odsto, a stopa teškog obolijevanja za 31 odsto, od sredine januara do 6. februara, kazao je Eran Segal sa Vajcmanovog instituta za nauke u Rehovotu.

U istom periodu, među osobama mlađim od 60, koje su kasnije stigle na red za vakcinu, broj novih slučajeva je opao za 20 odsto, ali su hospitalizacije i teško obolijevanje porasli 15 odsto, odnosno 29 procenata.

Rojters je razgovarao sa vodećim naučnicima u Izraelu i inostranstvu, sa izraelskim zdravstvenim zvaničnicima, direktorima bolnica i dvije najveće zdravstvene organizacije (HMO), Makabi i Klalit, o tome šta pokazuju novi podaci iz najefikasnijeg procesa vakcinacije u svijetu.

Vakcinacija je pružila bazu podataka koja nudi uvid u to koliko su vakcine djelotvorne izvan kontrolisanih kliničkih ispitivanja i u kojem trenutku bi države mogle dostići kolektivni imunitet.

Rojters navodi da će se više znati za dvije nedjelje pošto timovi analiziraju djelotvornost vakcina kod mlađih grupa Izrelaca, kao i ciljanih kategorija stanovništva poput oboljelih od dijabetesa, kancera i trudnica, među bazom pacijenata koja je makar deset puta veća od one u kliničkim ispitivanjima.

Fajzer prati vakcinaciju u Izraelu na nedjeljnoj bazi da bi stekao uvid koji se može koristiti širom svijeta.

Kao mala država sa univerzalnom zdravstvenom njegom, naprednim, digitalizovanim zdravstvenim sistemom i obećanjem da će brzo sprovesti vakcinaciju, Izrael je pružio Fajzeru jedinstvenu mogućnost da u realnim uslovima prouči uticaj vakcine koju je proizveo sa njemačkim Bajontekom.

Ta kompanija je, međutim, saopštila da je “teško predvidjeti precizno vrijeme kada će kolektivna zaštita početi da se manifestuje” zbog brojnih promjenljivih faktora, uključujući mjere socijalne distance i stopu reprodukcije, tj. broj novih infekcija koje izazove svaki zaraženi.

Čak je i Izrael, koji predvodi globalnu inicijativu vakcinacije, zbog porasta broja slučajeva smanjio očekivanja da će brzo izaći iz pandemije.

Ni treće nacionalno zaključavanje ne uspijeva da suzbije transmisiju zbog, kako se vjeruje, novog britanskog soja virusa, koji se brzo širi. Dobra vijest je da je vakcina Fajzer/Bajontek izgleda efikasna protiv njega.

“Do sada smo identifikovali istu efikasnost od 90% do 95% protiv britanskog soja”, rekao je Heti Levi, generalni direktor izraelskog Ministarstva zdravlja.

“Međutim, još je rano, jer smo tek završili prvu nedjelju nakon druge doze”, rekao je i dodao da je prerano reći bilo šta o južnoafričkom soju. Izrael je počeo program vakcinacije 19. decembra, a četri dana kasnije, kod četiri osobe je otkrivena zaraznija varijanta britanskog virusa. Vakcina sprečava obolijevanje starijih osoba, ali ta varijanta sada čini oko 80 odsto novih slučajeva, piše Rojters.

Vakcinacija je pružila bazu podataka koja nudi uvid u to koliko su vakcine djelotvorne izvan kontrolisanih kliničkih ispitivanja i u kojem trenutku bi države mogle dostići kolektivni imunitet

Pošto se našao u trci između vakcine i novog soja, Izrael je počeo da imunizuje starije od 60 godina i postepeno otvara program za ostatak populacije. Svaki detalj se digitalno prati, do toga u koju ruku je data vakcina i iz koje bočice.

Nedjelju dana nakon primanja druge doze Fajzerove vakcine - kada se očekuje da nastupi potpuna zaštita - zaraženo je 254 od 416.900 osoba, prema podacima Makabija, vodećeg izraelskog pružaoca zdravstvene zaštite.

Kada se to uporedi sa nevakcinisanom grupom, otkriva se da je vakcina efikasna 91 odsto, saopštio je Makabi.

Međutim, 22 dana nakon kompletne vakcinacije, nije zabilježen nijedan slučaj zaraze.

Izraelski eksperti su sigurni da su vakcine, a ne mjere zaključavanja, smanjile broj zaraženih, na osnovu proučavanja različitih gradova, starosnih grupa i zaključavanja prije vakcinacije.

Poređenja nam “ubjedljivo govore da je to efekat vakcinacije”, kazao je Segal sa Vajcmanovog instituta.

Sa 80 odsto starijih građana djelimično ili potpuno vakcinisanih, već ove nedjelje se očekuje kompletnija slika.

“Zaista očekujemo dalji pad ukupnog broja i slučajeva teškog obolijevanja”, kazao je Rojtersu Ran Balicer iz HMO Klalit, koji pokriva više od polovine izraelske populacije.

U Rojtersovoj analizi se navodi da možda postoje rani znaci da vakcinacija, pored obolijevanja, smanjuje i prenošenje virusa.

U najvećem izraelskom centru za ispitivanje kovida-19, kojim upravlja MyHeritage, istraživači su zapazili značajno opadanje količine virusa koju nose zaražene osobe, poznate kao cT vrijednost, među starosnim grupama koje su najviše vakcinisane.

To ukazuje da je manje vjerovatno da će vakcinisane osobe inficirati druge, čak i ako se zaraze, kazao je naučnik Janiv Erlih.

“Dosadašnji podaci su vjerovatno najjasniji iz Izraela. Vjerujem da će ove vakcine smanjiti dalju transmisiju”, rekao je Stefan Baral iz Škole za javno zdravlje američkog Univerziteta “Džons Hopkins”.

Borba protiv novog soja

Nije jasno hoće li Izrael uspjeti da održi sadašnji tempo vakcinacije.

“Kada vakcinišete brzo i puno, na kraju doćete do tvrdokornih, onih koji su manje voljni i do kojih je teže doprijeti”, kaže Boaz Lev, šef savjetodavnog odbora Ministarstva zdravlja.

Tempo vakcinacije je još važniji s obzirom na brzo širenje britanskog soja.

“U trci između širenja britanskog soja i vakcinacije, krajni rezultat je da vidimo poravnanje krive kada je u pitanju teško obolijevanje”, rekao je Segal.

Veliko pitanje je da li vakcine mogu iskorijeniti pandemiju.

Mihal Linial, profesorica molekularne biologije i bioinformatike na Jevrejskom univerzitetu u Jerusalimu, kaže da podaci iz prethodnih decenija ukazuju na to da virusi postaju endemski i sezonski.

Ona predviđa da će koronavirus postati daleko manje agresivan i da će možda zahtijevati revakcinaciju u roku od tri godine.

“Ovaj virus ne ide nigdje”, zaključila je.

( Angelina Šofranac )