U listinge policajaca se ne smije bez naloga
Radonjić u mišljenju ističe da podaci o telefonskom saobraćaju i lokaciji “omogućavaju donošenje vrlo preciznih zaključaka o privatnom životu osoba čiji su podaci zadržani, kao što su svakodnevne navike, mjesta trajnih ili privremenih boravaka, dnevna ili druga kretanja...”
Davanje saglasnosti direktora Uprave policije (UP) za izuzimanje listinga komunikacija policijskih službenika bez naloga sudije za istragu nije u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, mišljenje je Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP).
“Ovo posebno iz razloga što zadržani podaci o telefonskom saobraćaju i lokaciji naročito omogućavaju donošenje vrlo preciznih zaključaka o privatnom životu osoba čiji su podaci zadržani (pretplatnika ili registrovanog korisnika) kao što su svakodnevne navike, mjesta trajnih ili privremenih boravaka, dnevna ili druga kretanja, obavljane aktivnosti, društveni odnosi i sredine koje su te osobe posjećivale”, navodi se u mišljenju koje potpisuje predsjednik Savjeta Sreten Radonjić.
Dodaje se da direktor UP može da podnese zahtjev za izuzimanje listinga u slučajevima koji se odnose na sprečavanje vršenja i otkrivanje krivičnih djela i prekršaja od strane njenih službenika, a ni u kom slučaju da daje saglasnost za njegovo izuzimanje.
Sektor kriminalističke policije obratio se u septembru AZLP radi davanja mišljenja vezano za pitanje da li direktor UP može dati saglasnost za izuzimanje listinga za pretplatničke brojeve mobilne i fiksne telefonije, kao i za brojeve specijalnih službi (122), u slučajevima koji se odnose na sprečavanje vršenja i otkrivanje krivičnih djela i prekršaja.
Broj policije - 122 - predstavlja službeni call centar koji prima pozive u nevolji, kome je jasno utvrđena namjena, u kom slučaju se ne može govoriti o zaštiti prava privatnosti službenika zaposlenih na tom radnom mjestu u UP.
“Pozivi upućeni prema ovom broju mogu biti snimani i preslušani u cilju preduzimanja daljih radnji, u kom slučaju, shodno Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, lice prethodno mora biti obaviješteno o istom”, navodi se u mišljenju. Iz Tima za odnose s javnošću UP kazali su “Vijestima” da je komunikacija sa AZLP, kao i prethodnim slučajevima, ostavarena sa ciljem razmatranja svih mogućnosti za postupanje u konkretnim situacijama. Iz UP su dodali da su u potpunosti postupali po dobijenim mišljenjima.
“U posljednjih godinu dana, a ni prije toga, dakle za cjelokupan vremenski period dok se nalazio na funckiji direktora UP Veselin Veljović nije tražio da mu se dostave listinzi komunikacija službenika UP,” navodi se u odgovoru.
Napominju i da je tokom prethodnog perioda registrovan veći broj slučajeva koji su se odnosili na situacije u kojima su telefonski pozivi, a u odnosu na koje je bilo potrebno utvrditi parametre neophodne za preduzimanje daljih policijsko-tužilačkih aktivnosti. U tim slučajevima, u kojima je od strane nadležnog tužioca utvrđeno da se radi o krivičnim djelima za koja se goni po službenoj dužnosti, UP je, navodi se, postupala isključivo po osnovu naredbi koje su izdate od strane sudje za istragu.
UP koristi kartice operatera “Crnogorski telekom”.
Matija Otašević iz “Telekomovog” tima za korporativnu komunikaciju kazao je da je Zakonom o elektronskim komunikacijama (ZEK) propisano da je operator dužan da sa podacima iz računa “postupa u skladu sa zakonima kojima se uređuje tajnost podataka, zaštita podataka o ličnosti i zaštita neobjavljenih podataka”.
“Budući da se podaci o računima korisnika, kao i podaci o saobraćaju tretiraju kao osjetljivi te da je procedura izdavanja listinga jedna od najstrože regulisanih aktivnosti u poslovanju operatora, imajući sve to u vidu a u skladu sa prethodno citiranim članom ZEK dužni smo da se uzdržimo od dijeljenja bilo koje informacije koja se tiče korisnika, pa i od samog odnosa korisnika prema korišćenju prava”, kazao je Otašević na pitanja “Vijesti”, između ostalih, da li su dostavljali listinge, za koje brojeve i da li su i koliko sudskih naloga dobili.
( Miloš Rudović )