Marković se bojao da bi se svi funkcioneri kompromitovali

Britanski ekspert za borbu protiv organizovanog kriminala Rupert Vining rekao je da Vlada ranije odbila uvođenje krivičnog djela nezakonito bogaćenje za javne službenike, jer se bojala da bi pod sumnjom mogli biti nevini pojedinci, te da je smatrala da je nepravedno da samo javni funkcioneri treba da dokazuju nesklad između prihoda i imovine.

„Prije nekoliko godina je održana debata kojoj je prisustvovao prethodni ministar pravde. On je smatrao da, u visoko neregulisanoj ekonomiji, gdje podaci o finansijama nisu dostupni i u potpunosti tačni, ovo bi potencijalno nevine pojedince moglo da dovede u nepovoljan položaj“, kaže Vining za “Vijesti”.

On je o značaju uvođenja ovog krivičnog djela u procesu borbe protiv korupcije, govorio na nedavnoj Nacionalnoj antikorupcijskoj konferenciji, koju je organizovao MANS.

Vining je advokat Krune u Kraljevskoj tužilačkoj službi od 1990., radio je kao pravni savjetnik u zemljama koje pristupaju Evropskoj uniji, između ostalog kao savjetnik u predsjedništvu Rumunije, u Vladi Hrvatske, a bio je savjetnik za vladavinu prava u Makedoniji i Crnoj Gori 2008. i 2009. godine. Njegovu ekspertizu u oblasti vladavine prava i borbe protiv organizovanog kriminala u okviru Evropske komisije koristile su vlade Bugarske, Srbije, Hrvatske, Makedonije i Crne Gore.

Vining je 2012. zaključio da se Crna Gora bori sa ozbiljnim elementima korupcije, koji su iznad nivoa prepoznatog u državama članicama EU, kada je po zahtjevu tadašnjeg vicepremijera i ministra pravde Duška Markovića preporučio kriminalizaciju nezakonitog bogaćenja.

Ni do danas nezakonito bogaćenje nije označeno kao krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore.

Na pitanje šta je prema njegovom mišljenju razlog što Crna Gora još nije kriminalizovala ovo djelo, Vining navodi da su se pored skepse tadašnjeg ministra pravde, čuli i komentari da ne bi bilo pravedno da ovim institutom budu obuhvaćen samo javni službenici.

Bilo je predloga, kaže, da svi budu obuhvaćeni, dok su neki tvrdili da bi u slučajevima organizovanog kriminala bilo korisno imati mogućnost korišćenja ovog rješenja.

„Ja sam bio stava da ne treba da obuhvatati čitavo društvo, već samo javne službenike“, izjavio je Vining.

Objašnjavajući šta bi kriminalizovanje nezakonitog bogaćenja značilo, on kaže da bi tužioci trebalo da dokažu da je osumnjičeni zaista javni službenik, zatim da utvrde koliki je njegov legitimni prihod i finalno da utvrde šta osumnjičeni zaista ima.

„Ukoliko postoji značajna razlika između druge i treće stavke, onda se teret dokazivanja okreće ka optuženom, da dokaže na koji način je stekao bogatstvo“, izjavio je Vining .

Prednost kriminalizacije nezakonitog bogaćenja Vining vidi u tome što tužioci na bi bili obavezni da dokažu korupciju, da pronađu svjedoke, ili organizuju prisluškivanje osumnjičenih. Ističe da je potrebno odraditi samo tri testa, odnosno utvrditi da li je javni službenik, koji je zakoniti prihod, a kolika stvarna imovina.

„Ovo naravno nije jednostavno, jer osumnjičeni imovinu prebacuju na imena drugih ljudi, dolaze do nevjerovatnih objašnjenja, poput onih da su to naslijedili, da im je to neko poklonio, ili ih je dobio“, dodao je Vining.

„Vijestima“ je kazao da je razočaran što krivično djelo nezakonito bogaćenje nije postalo dio crnogorskog zakonodavstva prije pet godina, kada je to i predlagao.

„Imao sam velike nade, s obzirom na to da smo uspjeli da ovo krivično djelo unesemo u makedonski zakon, i smatrao sam da bi njegovo uvođenje moglo služiti kao primjer drugima“, rekao je.

On podsjeća da je u bivšoj Jugoslaviji postojao zakon o neobjašnjenom bogatstvu koji je mogao da se koristi protiv bilo kojeg građanina. Tada je bilo zahtijevano od pojedinaca da dokažu kako su došli do imovine. Vining ističe da nije korišćen često, ali je upamćen.

On navodi da je nemoguće izmjeriti nivo korupcije ili odrediti u kojoj mjeri se neka država bori protiv nje.

„Kada je riječ o vođenju procesa protiv korupcije, to jeste način za mjerenje, iako je podložan različitim ocjenama, ali oni ipak ukazuje da se vodi borba protiv korupcionaša“, kazao je Vining.

Tokom rada u predsjedništvu Rumunije, kaže, znao je da će biti teško prikazati napretke i rezultate u procesu borbe protiv korupcije. „Ja sam tada razvio sistem praćenja procesa, u okviru kojeg su vlasti bile u obavezi da na mjesečnom nivou Evropskoj komisiji dostavljaju rezultate. To se nije odnosilo samo na konačnu sudsku odluku u pojedinačnim slučajevima, već na proceduralne korake“, rekao je Vining, dodajući da se na ovaj način moglo ustanoviti da li ima napretka u slučajevima.

Ovo je bio nov način rada za Rumune, koji se, prema riječima Vininga, nikada nisu sreli sa nečim sličnim, kao ni Evropska komisija. Obje strane su bile sumnjičave, te je za njegovo uvođenje bilo potrebno veliko ubjeđivanje.

„Smatram da bi nešto slično moglo biti korisno i ovdje“, zaključio je Vining.

U Hong Kongu korumpirana je bila policija, nije cio sistem

Prema mišljenju Vininga, krivično djelo nezakonito bogaćenje je efikasan mehanizam, ali ga nije tako jednostavno koristiti kao što ljudi to pretpostavljaju.

„Ujedinjeno Kraljevstvo je imalo uspjeha sa njim u Hong Kongu u 1970-im kada je postojao značajan nivo korupcije u policijskim snagama“, navodi Vining.

On je kazao da ga ipak nije jednostavno koristiti, jer zahtijeva velike sposobnosti u finansijskim istragama.

„Naravno, postoji velika razlika između Hong Konga i Crne Gore, odnosno Zapadnog Balkana. Hong Kong je imao značajne resurse, sudovi nisu bili umrljani korupcijom, dakle sudovi su radili ispravno. Bio je prisutan samo jedan element države institucije koji je bio korumpiran, a ne čitav sistem. Problem je zaustavljen i danas se Hong Kong smatra jednim od najmanje korumpiranih mjesta za biznis“, izjavio je Vining.

Vlastima je to potrebno, kako bi dokazali da se zaista trude

Za uvođenje nezakonitog bogaćenja u zakonodavstvo je, prema mišljenju Vininga, neophodan veoma visok stepen političke volje.

„To je veoma snažno krivično djelo i mislim da, gledano iz ugla političara, morali da procjenjuju političku realnost države nasuprot tome kako bi ovo funkcionisalo“, smatra Vining.

Ipak, on je mislio da je, prije pet godina, uvođenje ove norme bilo izvodljivo i želio je da on bude realizovan u Crnoj Gori, za šta je, navodi, imao podršku Britanske ambasade i MANS-a.

„Ne mogu reći da ne može postati dio zakonodavstva u budućnosti i da ne može biti razmatrano ponovo. Crnoj Gori je data mogućnost ulaska u Evropsku uniju u 2025, te zahtjevi za rezultatima u slučajevima borbe protiv korupcije mogu biti veći za vlasti. Tako da vlasti mogu da razmotre upotrebu ove mjere, jer im je potrebna za ostvarenje rezultata koji će pokazati da prave potreban napor u borbi protiv korupcije“, ocjenjuje Vining. „Mislim da ovo nije kraj priče“, zaključio je on u razgovoru za “Vijesti”.

( Milica Đurović )