Mještani tvrde da bi Bjelopavlićka ravnica mogla biti žitnica CG da nije poplava prouzrokovanih radom HE "Perućica"

Za Bjelopavlićku ravnicu govorilo se nekada da je žitnica Crne Gore. Mogla bi ona, tvrde mještani Kujave, Tunjeva i Zagorka, i danas to da bude da im nije, kako ističu poplava prouzrokovanih radom HE "Perućica", koje su, kažu, posebno učestale ugradnjom trećeg cjevovoda.

"Bjelopavlići su mogli sa žitom držati pola Evrope. To je sve uništeno. Niko o tome ne vodi računa. Imam sto hiljada kvadrata zemlje, a od oktobra do juna pod vodom je 50 hiljada kvadrata. Kukuruz ne možemo sijati do avgusta. Ne mogu ništa da koristim od tih resursa. O koritu Zete niko ne vodi računa, ni da ne postoji. Korito je u gornjom toku isplićalo. Niko ga nikada nije čistio", priča Nenad Mijajlović iz Kujave dok pokazuje oranice koje su pod vodom.

Ima, kaže, farmu ovaca, držao je 70 svinja, a počeo je bio da gradii i etno selo, ali su mu, kako tvrdi, poplave i Elektroprivreda poremetili planove. Mještani, kaže Nenad, znaju da su poplave zbog izmijenjenog režima voda, iako EPCG to “neće da prizna”.

"Moj je predlog jednostavan. Zamolio bih da se proizvodnja ‘Perućice’ samo dva dana zaustavi da bi mi dokazali koji će biti vodostaj rijeke Zete. Oni ubiraju ogroman profit. Dabogda da proizvode hiljadu megavati. Mi ništa nemamo protiv toga. I neka proizvode, to je bolje za državu, za sve nas, ali neka nas obeštete što naprave štetu. Mislim da država treba da konačno riješi ovaj veliki problem, jer ovo što trpimo, prevršilo je svaku mjeru. Uništeno je sve od Glave Zete do Slapa. Da ne pričamo o rijeci Zeti u kojoj ima 50 vrsta ribe. Samo iz porodice pastrmki imamo 15 vrsta”, kaže Nenad.

Bošku Raduloviću, koji u Tunjevu ima restoran, samo ove godine je za mjesec tri puta bio poplavljen.

"Od kada je na HE "Perućica" uvedena treća cijev mi imamo višemjesečne poplave. Sigurno jedno šest mjeseci budemo pod velikim nivoom. Oni su povećali proizvodnju, i tako su i nama povećali nivo vode sigurno za jedno pola metra”, tvrdi Radulović.

Mještani su zbog poplava tužili državu, Elektroprivredu i Opštinu Danilovgrad. Sud je odbio njihovu tužbu protiv EPCG i Opštine, a sudski proces protiv države je i dalje u toku.

"Oni sad prebacaju loptu jedni na druge. Niko neće da preuzme odgovornost, a nama se šteta non-stop pravi”, ističe Radulović.

Radovan Jovanović je jedan od većih farmera u danilovgradskoj opštini. On i njegova porodica drže farmu krava, a oko 90 odsto hrane proizvode.

"Po modelu evropskih država ratarska proizvodnja mora da prati stočarsku, jer ako moram da kupujem sijeno i kukuruz, bolje mi je da mijenjam posao. Svake godine zbog vode ‘probijam’ rokove sjetve. Posijemo kukuruz, on krene i kada dođe vrijeme oprašivanja voda ga uhvati. Nije to samo da onda morate da kupite sjeme kukuruza i posijete ga, nego morate da odradite kompletnu agrotehniku, ponovo oranje, priprema zemljišta, kupovina vještačkih đubriva. U zadnje dvije godine sam dva puta radio sjetvu kukuruza. Nemam drugi lokalitet, a i ovo je velika parcela koja mi odgovara, tu mi je i sistem za navodnjavanje. Ne znam šta dalje da radim jer ne mogu više finansijski da izdržim", priča mladi farmer.

Kako kaže, svake godine im rijeka nosi po pola hektara zemlje, niko ne reaguje, a grijeh je da tako “nestaje” jedno od najplodnijih zemljišta u Crnoj Gori. Ističe da su ga iz resornog ministarstva, kada se žalio, savjetovali da osigura žito, ali da to osiguravajuće kuće da urade jer znaju da je riječ o poplavnom području.

"Naše su muke nastale izgradnjom hidrocentrale, posebno izgradnjom treće cijevi. Tada su počele ogromne vode. Preko mosta imam parcelu od deset hiljada kvadrata. Nemoguće je tu išta raditi, a nekada smo radili. Preko puta kuće imam parcelu koja je sva u vodi. Svi smo ovdje pogođeni. Voda je sad trenutno manja oko metar i po nego kad je maksimalno. Nažalost, ne možemo naći pravdu, a niko neće da nam pomogne, nika da nas pogleda”, kaže Ratko Vulanović i pokazuje most preko Zete gdje je 31.januara ostao “zaglavljen” jer automobilom nije mogao da prođe od vode.

Mještani poručuju da samo traže da im Elektroprivreda obešteti štetu jer imanja im, kako rekoše, nijesu poplavljena zbog elementarne nepogode, već zbog rada HE “Perućica”.

Elektroprivreda: Država nadležna za vode od značaja

Iz EPCG su naveli da je tokom sudskog procesa koji su pokrenuli mještani, Građevinski fakultet iz Beograda utvrdio da ne postoji uzročna veza između režima rada HE "Perućica" (kao i ostalih objekata EPCG) i plavljenja parcela tužilaca, kao i da je „njihovo zemljište plavilo i prije izgradnje bilo kakvih hidrotehničkih i hidrograđevinskih objekata EPCG u Nikšićkom polju i Bjelopavlićkoj ravnici“.

U odgovoru Elektroprivrede se ističe da HE "Perućica" i objekti sistema koji omogućavaju rad elektrane smanjuju poplave u Nikšićkom polju i nizvodno od elektrane u Bjelopavlićkoj ravnici i da je ekspertiza iz 2019. pokazala da su poplave u Bjelopavićima prirodni proces "koji je u datim periodima nemoguće spriječiti".

"Kako EPCG u HE "Perućica" koristi hidropotencijal Gornje Zete u Nikšićkom Polju, gdje su stvorene vještačke akumulacije, to je Elektroprivreda donijela operativna uputstva za upravljanje akumulacijama čiji je vlasnik i koje koristi na osnovu dozvola i odobrenja nadležnih državnih organa. Vode Donje Zete, EPCG ne koristi, pa za upravljanje istim nije ni nadležna. Kako se radi o poplavama na širem prostoru i mimo objekata EPCG, to je zadatak i obaveza države Crne Gore i resornog Ministarstva za vodoprivredu da upravlja vodama i pojavama oko nje, zato i postoji Uprava za vode. Uprava izrađuje strateške dokumente koji definiše upravljanje velikim vodama", stoji u odgovoru Elektroprivrede.

Kako su istakli, hidroenergetski sistem HE "Perućica", koji se nalazi u Nikšićkom polju, koncipiran je i izgrađen da u najvećoj mogućoj mjeri sprečava poplavne talase i može prihvatiti stogodišnje vode, a sve iznad toga je "viša sila".

Rijeka Zeta je, shodno Zakonu o vodama i Odluci o određivanju voda, kategorisana kao voda od značaja za Crnu Gor, pa je, ističu iz EPCG, država preko nadležnih organa obavezna da sprovodi mjere i radove na zaštiti vodotoka od značaja, dok je Elektroprivreda nenadležna za sprovođenje mjera i radova na uređenju vodotoka.

"Sve intervencije u Bjelopavlićima na rijeci Donjoj Zeti su isključivo obaveza resornog Ministarstva koje upravlja sa vodama Crne Gore“, stoji u odgovoru EPCG.

Vojinović: Rijeka je podivljala, ali to nije priroda, već nebriga i nemar ljudi

Advokat Milan Vojinović, koga su 2015. godine angažovale 34 porodice iz Danilovgrada i dvadesetak iz Nikšića zbog naknade štete koju trpe svake godine, kazao je da je tokom sudskog procesa angažovan Građevinski fakultet iz Beograda jer nijedna institucija i pojedinac iz Crne Gore nijesu htjeli da se prihvate i vještače protiv EPCG.

"Eto, protiv države se može, ali protiv njih u mojoj praksi je bilo nemoguće. Mještani su stalno, a posebno otkako je postavljena treća cijev, izloženi plavljenju i ne mogu da se bave poljoprivredom. Ćuti država, ćute sudovi, nevladine organizacije, što me zaista iznenađuje, jer ko god pogleda pomenuto područje vidi da je sve pod vodom", kazao je Vojinović.

Prema njegovim riječima, Elektroprivreda nema nijedan objekat za zaštitu od poplava, čak ni uputstvo za rukovanje velikim vodama, mjerna stanica Duklo nije profilisana, a podaci o protoku vode su nepouzdani.

"Korito Zete je isplićalo, umjesto što je bilo 50 metara, sad je 150 ili 200 metara. Najjednostavnije što može da se uradi je da se produbi korito rijeke Zete i usmjeri da ne odnosi najplodniji dio ravnice. Rijeka je podivljala, ali to nije priroda, već nebriga i nemar ljudi", poručio je Vojinović.

( Svetlana Mandić )