Muk: Transkripti mogu smijeniti Katnića

Objavljivanja transkripta telefonskih razgovora trojice poslanika, može biti osnov za pokretanje postupka za razrješenje rukovodioca Specijalnog državnog tužilaštva Milivoja Katnića, kazao je za Vijesti predsjednik upravnog odobra Instituta Alternativa Stevo Muk.

On je poručio da Tužilački savjet (TS) mora hitno da djeluje u tom pravcu, jer ima nadležnost da suspenduje i razrješava tužioce i rukovodioce tužilaštva, ali i da je Katnićeva ostavka, bez ucjena, način da se riješi spor oko reforme tužilačke organizacije.

"Članovi TS sada mogu proaktivno pokazati da su spremni da ispune svoje ustavne i zakonske nadležnosti i spase čast državnog tužilaštva. Glavni specijalni tužilac može se razriješiti za najteže disciplinske prekršaje."

Komentarišući objavljivanje transkripta razgovora funkcionera Demokrata - Aleksa Bečića, Borisa Bogdanovića i Dragana Krapovića, Muk je podsjetio da Katniću ovo nije prvi put da posegne za objavljivanjem transkripta prisluškivanih razgovora građana, političara i poslanika.

"Objavio je 2017. godine prepisku advokata optuženih, a kasnije i transkripte prisluškivanih razgovora poslanika opozicije. Takvo činjenje, predstavlja kršenje Zakona o krivičnom postupku i narušavanje tajnosti postupka, obaveze zaštite ličnih podataka i u svemu je nezakonito. Nažalost, ranije je takvo djelovanje SDT ostalo nekažnjeno, pa je sada ponovljeno sa stavom da je zakonito i dozvoljeno. U vezi sa navodima koji su iznijeti u transkriptima, sasvim je jasno da u njima nema osnova za krivičnu odgovornost bilo kojeg lica. Kada bi bilo moguće krivično goniti ova lica, nema sumnje da bi GST Katnić to uradio, ako ne 2017. kada je znao za ove razgovore, onda tokom naredne najmanje tri godine, ili sada kad mu je tako nešto, po njegovoj procjeni, profesionalno korisno. Posebno je potanje zasto su izvan zakonskih rokova ovi materijali čuvani i za čiji račun", rekao je on.

Muk ističe da se teško oteti utisku da je Katnić posegnuo za tom nezakonitom objavom da bi poslanicima, koje označava kao političke protivnike, načinio političku štetu:

"Iako zna da sadržaj ovih razgovora nema krivično pravni potencijal. Nezavisno tužilaštvo će jednog dana morati da odgovori na pitanje da li se ovdje radi o protivzakonitom uticaju GST na poslanike da slobodno glasaju o zakonima koji su u skupštinskoj proceduri? Objavljivanje transkripta prisluškivanih razgovora otvara pitanje ranijeg i sadašnjeg obima prisluškivanja, upotrebe i zloupotrebe prikupljenih informacija i podataka i pristup tim podacima u političke i druge nezakonite svrhe. To su pitanja sa kojima se mora ozbiljno pozabaviti naredno rukovodstvo tužilačke organizacije".

Objašnjavajući kako riješiti aktuelno pitanje predloga zakona o reformi tužilaštva, Muk je kazao da sve navedeno ide u prilog neophodnosti ostvarenja ciljeva odlučne reforme tužilaštva i pratećih zakonskih promjena:

"Međutim, ostaje otvoreno pitanje na koji način se ova reforma može sprovesti, a da ostane u okvirima standarda Evropske unije, i preuzetih obaveza Crne Gore. Ovo naročito imajući u vidu otvorenu i snažno iskazanu zabrinutost EU, da može doći do nazadovanja ukoliko predloženi zakoni budu usvojeni u sadašnjem obliku. Naročito kada je riječ o spornim odredbama kojima se propisuje struktura i sastav budućeg Tužilačkog savjeta i uslovi za imenovanje vršioca dužnosti Vrhovnog državnog tužioca. Potrebno je ostvariti dodatne konsultacije sa EU, kako dobre namjere ne bi bile izgubljene u lošim rješenjima".

Muk je istakao da nova parlamentarna većina ne smije pod plaštom reformi pokušati da preuzme političku kontrolu nad TS, već da mora stvoriti uslove za izbor kompetentnih i nezavisnih ličnosti, koje će nadživjeti političke turbulencije.

"Na kraju, Crnoj Gori nije potreban neki novi Katnić kao batina nove parlamentarne većine i nove Vlade, koji će objavljivati transkripte ličnih i političkih protivnika. Potreban je neko ko će u svemu poštovati Ustav, Zakon i Etički kodeks. Ostavka GST Milivoja Katnića bila bi najveći doprinos da se aktuelni spor riješi. Naravno, ostavka koja je neuslovljena drugim političkim, zakonskim, organizacionim i personalnim rješenjima i odlukama. Takva ostavka je logična posljedica Katnićevih činjenja i nečinjenja na ovoj funkciji, obećanja koje je sam svojevremeno dao, odluke Apelacionog suda u slučaju 'državni udar' i opšte, većinske političke i društvene svijesti da su za borbu protiv korupcije potrebni novi ljudi", poručio je Muk.

Muk ističe da se nova vlast - Vlada i parlamentarna većina, nalaze u procjepu između lažno visokih standarda nezavisnosti tužilaštva na papiru, i realnosti zarobljenog državnog tužilaštva.

"U tom smislu EU može da pokaže dodatno razumijevanje i fleksibilnost. Bilo bi krajnje birokratski ako bi EU povjerovala da je sadašnje tužilaštvo nezavisno, i branila ga od političkog uticaja. Ono je upravo politički zavisno i pod uticajem DPS-a, predsjednika države i nekih drugih struktura uključujući bezbjednosne. Istina je takođe, da je i samo tužilastvo izgradilo snažne porodične, klanovske i nepotističke mreže odnosa koje dodatno narušavaju integritet. Zbog toga je tužilaštvo već predugo neefikasno. Nova vlast ne može biti odgovorna za rezultate tužilaštva koje je dominantno stvarano pod uticajem DPS-a, i koje umjesto da vodi borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala predstavlja ključni faktor opstrukcije", poručio je Muk.

Komemntarišući "naizgled snažan argument" da se prdloženim zakonskim promjenama želi ostvariti politički uticaj na funkcionisanje tuižilaštva, Muk je rekao da je u stvarnosti taj pritisak sada najveći iz krugova bivše vlasti i predsjednika države.

"Nedavno udruženo reagovanje TS, Udruženja tužilaca i VDT nije pokušaj da se odbrani nezavisnost, nego iskaz straha da ih neko ne otrgne od uticaja 'DPS politike' i povezanih interesnih krugova. Ovakav sastav tužilaštva i dalje ima snažnu moć samoreprodukcije kroz mehanizam koji omogućava da tužioci imenuju pet članova tužilačkog savjeta, preko Konferencije tužilaca. Drugim riječima, većina tužilaca ima mogućnost da održi negativne trendove u tužilaštvu, organizuje unutrašnji otpor pozitivnim promjenama i osporava reforme i rezultate", rekao je MUK.

On je ustvrdio da aktuelni sastav TS nosi brojne kontroverze, dodajući da je dominantno nepovjerenje javnosti u njihov rad i rezultate:

"Postoje objektivni prigovori na zakonske uslove u skladu sa kojima su imenovani i zato su potrebne izmjene postojećeg zakona, prestanak mandata aktuelnog sastava TS po sili zakona i raspisivanje procedure za imenovanje novih članova. Nova zakonska rješenje moraju biti u skladu sa ranijim mišljenjima Venecijanske komisije i standardima za izbor tužilačkih savjeta".

( Jelena Jovanović )