Djevojčice u BiH same traže pomoć: Roditelji žele da naplate njihovu udaju, primorane da prose

Nemam izbora, nemam šta da jedem, imam bolesno dijete kojem moram kupiti ljekove. Nemam ni zdravstveno osiguranje, priča mlada žena, koja svakodnevno sjedi na asfaltu ispred jedne od pekara u naselju Grbavica, u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine (BiH).

S njom je još dvoje maloljetne djece.

Iako su temperature ispod nule, kaže, mora izaći, jer sva su joj primanja ono što isprosi na ulici.

U Kantonu Sarajevo (KS), dnevni centri za brigu o djeci zatečenoj u prosjačenju ne rade već šest godina, kako je to za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdila Mirsada Poturković, stručna saradnica za informisanje i komunikaciju Centra za socijalni rad KS.

„Umjesto toga je kroz Centar formiran Odgojni centar u okviru kojeg se vrši prihvat djece zatečene u prosjačenju ili žrtava trgovine ljudima“, navodi se u odgovoru za RSE.

Prosjačenje, radna i seksualna eksploatacija najčešća krivična djela trgovine ljudima

U Odgojnom centru KS registrovano je 70 korisnika, od čega 18 korisnika na cjelodnevnom boravku, a 52 na poludnevnom boravku.

Od 18 maloljetnika koji mogu biti u Centru do dva mjeseca, većina su žrtve nasilja u porodici.

„Imamo nekoliko djevojčica koje su se same prijavile policiji, koje su tu smještene, jer ne žele da se udaju, a roditelji žele da ih prodaju“, kaže Elmedin Zuko šef službe za zbrinjavanje djece u stanju potrebe Odgojnog centra KS, te dodaje kako one ostaju smještene dok policija ne završi postupak.

Prosjačenje je jedan od oblika trgovine ljudima, koji je i najzastupljeniji u BiH, prema riječima Samira Rizve, državnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima i člana Udarne grupe za borbu protiv trgovine ljudima pri Ministarstvu sigurnosti BiH.

„Prema posljednjim podacima identifikovano je 70 potencijalnih žrtava trgovine ljudima. Primijetili smo da je bilo žrtava svih oblika eksploatacije i seksualne i radne i prisilnog prosjačenja. Iako je pandemija, nismo primijetili da je COVID uticao na ovaj oblik kriminala, u smislu njegovog smanjenja“, kaže Rizvo za RSE.

Jedna od žrtava je i L.S. koja je u februaru 2020. godine zatečena kako s bebom prosi na ulicama Banjaluke, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.

Imala je 15 godina.

Nju je, kako se navodi u optužnici koju je potvrdio Okružni sud u Banjaluci, vanbračni suprug, Jasmin Seferović, prisilio na prosjačenje ispred tržnih centara u Sarajevu i Banjaluci.

Prikupljeni novac davala je Jasminu.

Kada ne prikupi dovoljno novca, on bi je tukao, a na njenom su tijelu bile vidljive brojne povrede i modrice, stoji u optužnici.

„Primoravao ju je da prosi, čak, i kada je ostala trudna, ali i nakon što je u oktobru 2019. rodila kćerku. To je trajalo do 20. februara kada je policija zatekla kako s bebom u naručju prosi na parkingu u Banjoj Luci“, stoji u optužnici.

Jasminov otac Ljubo u istom je predmetu optužen da je majci maloljetnice, A.S. ponudio novac u zamjenu za pristanak na vanbračnu zajednicu njegovog sina i njene kćerke, na šta je ona pristala.

Tako je za naknadu od oko 950 eura majka iz koristoljublja omogućila nedozvoljenu vanbračnu zajednicu s djetetom mlađim od 16 godina.

Centar za socijalni rad Banjaluka je sa nevladinom organizacijom „Nova generacija“ djevojčici pritekao u pomoć, te su sve prijavili nadležnima.

„Maloljetnica je privremeno bila smještena kod nas, šest, sedam dana. Onda je preuzeta od nadležnih službi. Gdje je sad, ne znamo ni mi, jer su to tajne informacije. Ona je zajedno sa bebom smještena na sigurno“, govori za RSE Boris Makarić socijalni radnik u ovoj organizaciji.

Djeca u teškom higijenskom i zdravstvenom stanju

Makarić ističe kako je ove organizacija spremna da pruži prvu pomoć, jer korisnici često, dolaze u lošem zdravstvenom i higijenskom stanju.

„Kad preuzmemo dijete, idemo odmah na zadovoljavanje bioloških potreba – hrana, higijena, kupanje, obezbijedimo odjeću, napravimo humanu atmosferu da se djeca osjećaju sigurno. Onda krećemo s njima na klasično prikupljanje informacija“ pojašnjava Makarić, navodeći da su i u slučaju L.S. postupili isto.

Stejt Department ocijenio BiH najlošijom u regiji

Bosna i Hercegovina se tri godine zaredom nalazi na listi praćenja i to na drugom nivou (Tier 2 Watch List) godišnjeg izvještaja Stejt Departmenta o trgovini ljudima.

Najlošija je rangirana zemlja u regiji, te rizikuje da padne na najniži nivo ukoliko ne pojača napore u borbi protiv trgovine ljudima.

Među primjedbama iz posljednjeg izvještaja za 2019. godinu je i dugotrajnost sudskih postupaka koji se vode i po nekoliko godina, te da „sudije i dalje izriču kazne koje su niže od minimalnih, uključujući i minimalne kazne propisane zakonom za djelo trgovine ljudima, često navodeći nerazumne „olakšavajuće okolnosti“ kako bi se visina kazne dodatno smanjila“.

Osim toga „vlasti su izvijestile da su trgovci ljudima izbjegavali služiti kaznu zatvora koristeći se zakonskom odredbom prema kojoj se kazna zatvora zamjenjuje novčanom kaznom tako što se svaki dan izrečene kazne zatvora izjednačava sa 100 KM (50 eura).

„Za trgovinu djecom u svrhu prisilnog prosjačenja u prošloj godini izrečene su dvije drugostepene presude od po pet godina zatvora i izrečena je jedna prvostepena za po dvije osobe po deset godina zatvora“, navodi Rizvo.

Zbog izvještaja Stejt Departmenta, institucije u BiH su, kaže, intenzivirale rad i 2020. godine napravili napredak u visini kazne, pokrenutim istragama i podignutim optužnicama.

Nasilju i trgovini ljudima izložena su i djeca migranti, a njihova putovanja najčešće organizuju krijumčari.

Istraživanja koja je radila nevladina organizacija 'Save the Children', sa dječacima bez pratnje, pokazalo je da oni krijumčare doživljavaju kao veoma moćne figure koje im ulivaju veliki strah.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, u periodu od 2015. do 2020. godine, prema podacima dostavljenim RSE, za trgovinu ljudima i ilegalne migracije, podiglo je optužnice u 144 predmeta protiv 240 osoba.

Nevladine organizacije Međunarodni forum solidarnosti Emmaus i Centar ženskih prava, uradile su analizu praćenja krivičnih predmeta u oblasti trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini za period od 2014. do 2019. godine, a gdje je žrtva osoba ženskog pola.

„Tokom analize 25 postupaka pred sudovima u BiH, evidentirano je 11 slučajeva iskorištavanja djeteta radi pornografije, 10, navođenje na prostituciju, te četiri trgovine ljudima. Od 25 analiziranih predmeta, u većini predmeta izrečena je okrivljujuća presuda“, navodi se u odgovoru za RSE.

Prema ovoj analizi, oslobađajuće presude su izrečene u dva predmeta za trgovinu ljudima i u oba predmeta su oštećene bile maloljetne osobe.

U analizi se navodi kako je u ovim slučajevima došlo do oslobađajuće presude, jer 'tužilaštvo nije dokazalo da je optuženi sa svojim ocem svakodnevno odvozio oštećenu sa njeno troje maloljetne djece na različite destinacije da prose, te da su oštećena i njeno troje malodobne djece optuženom i njegovom ocu davali novac na ime duga, kao i da je optuženi taj novac i primao'.

Širom svijeta oko 25 miliona ljudi spada u kategoriju žrtava trgovine ljudima.

Vrijednost ove trgovine procjenjuje se na 150 milijardi američkih dolara godišnje, prema podacima Međunarodne organizacije rada Ujedinjenih nacija (ILO).

( Radio Slobodna Evropa )