Čikiću mjesecima blokirana penzija, za sud nije hitan slučaj
Mirovnom aktivisti i borcu za ljudska prava stigao na naplatu dio sudskih troškova, iako je prije tri godine pravosnažno oslobođen optužbi za povredu ugleda i časti više tužilaca
Prije tri godine mirovni aktivista i borac za ljudska prava Ibrahim Čikić pravosnažno je oslobođen optužbi da je pojedinim likovima iz svoje knjige "Gdje sunce ne grije" povrijedio ugled i čast i tako nanio duševne bolove, ali mu je penzija posljednjih mjeseci blokirana zbog naplate sudskih troškova.
Sudski troškovi se naplaćuju i njegova penzija je na osnovu presude bjelopoljskog Osnovnog suda iz 2014, koju je Viši sud u Bjelom Polju, nakon stava Ustavnog suda, oborio u maju 2018.
Čikić je u knjizi "Gdje sunce ne grije" opisao sjećanja na policijsku akciju "Lim" od prije 27 godina, ali i patnju kroz koju je prolazio, nakon čega je 11 osoba - likova iz knjige je odlučilo da ga tuži zbog navode povrede ugleda i časti.
"Začuđujuće je da mi, poslije toliko godina, javni izvršitej Dejan Čogurić blokira penziju, na ime sudskih troškova jednog od mojih tužilaca, marginalnih likova iz knjige, i to na osnovu presude koja je odlukom Ustavnog suda i presudom bjelopoljskog Višeg suda poništena i donešena oslobađajuća presuda. Ne mogu drugačije to da doživim osim kao dodatni pritisak na mene", kazao je "Vijestima" Čikić.
Za sud prigovor nije hitan
Izvršitelj Dejan Čogurić je "Vijestima" kazao da postupa po pravosnažnoj i izvršnoj presudi bjelopoljskog Osnovnog suda.
Kao dokaz je dostavio i presudu.
Čikićev punomoćnik, advokat Aleksandar Vojinović, međutim, tražio je od tog suda da odbaci rješenja o izvršenju.
"Odlukom Ustavnog suda Už-III br. 752/14 od 30.01.2017, utvrđeno je da je odlukama nižestepenih sudova u Bijelom Polju povrijeđeno pravo na slobodu izražavanja žalioca, ovdje izvršnog dužnika, iz čl. 47 Ustava Crne Gore i člana 10 Evropske konvencije, iz kojih razloga su navedene odluke ukinute. Ukidanje odluke o glavnoj stvari povlači ukidanje odluke i o sporednim zahtjevima kao što su kamata i troškovi postupka u smislu čl 163 tač. 3 Zakona o parničnom postupku, ovo iz razloga što je prestao osnov iz koga se ti sporedni zahtjevi crpe. U konkretnom slučaju, izvršni dužnik koji je u cjelosti uspio u parničnom sporu ne može biti obavezan da suprotnoj strani koja je u cjelosti izgubila spor nadoknađuje bilo kakve troškove, kamatu i slična sporedna potraživanja, jer bi to bilo u suprotnosti sa čl 152 stav 1 ZPP-a po kome je stranka koja u cjelosti izgubila parnicu dužna je da drugoj stranci i njenom umješaču naknadi troškove“, navodi se u prigovoru Čikićevog advokata iz oktobra ove godine.
Vojinović je 12. januara upozorio sud i na to da je stranka koja potražuje novac od Čikića, preminula.
"Pošto sud još uvijek nije odlučio o našem prigovoru, niti smo dobili odgovor na naš prigovor, a zbog smrti stranke po čl. 98 ZPP prestalo punomoćje za dalje zastupanje punomoćniku izvršnog povjerioca, smatramo da su ispunjeni uslovi za obustavu postupka po čl 211 do 216 ZPP-a i članu 77 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju“, tvrdi advokat Vojinović u dopisu sudu.
U bjelopoljskom Osnovnom sudu ne smatraju da postupanje po prigovoru punomoćnika Ibrahima Čikića zahtijeva hitnost, bez obzira na sve okolnosti.
"...Predmet je evidentiran pod poslovnim brojem Ip.391/20 i isti je dodijeljen u rad sudiji Načić Svetlani. Odrebom čl.6 st.2 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju predviđeno je da se predmeti uzimaju u rad redom kako su primljeni, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drugačije, pa pošto konkretan predmet nije iz reda takvih predmeta u istom će biti donijeta odluka nakon što budu donijete odluke u predmetima koji su primljeni prije ovog predmeta", kazali su "Vijestima" iz suda.
U odgovorima još obećavaju da će predsjednik suda Radule Piper "u okviru svoje nadležnosti preduzeti mjere i radnje kako bi postupajući sudija u ovom predmetu donio odluku u najkraćem roku".
"Što se tiče podobnosti izvršne isprave za izvršenje o tome ne odlučuje sud već postupajući javni izvršitelj, a izvršni dužnik u tom pogledu, kao i u pogledu svih drugih razloga koji sprečavaju izvršenje, može isticati prigovor protiv rješenja o izvršenju, uz napomenu da sud, odnosno javni izvršitelj, u postupku izvršenja nije ovlašćen ispitivati zakonitost odluke koju izvršava“, zaključuju iz suda.
Pisao ombudsmanu i ministru pravde
Zbog činjenice da mu je mjesecima blokirana penzija, Čikić je pisao i zaštitniku ljudskih prava i sloboda Siniši Bjekoviću, ali i ministru pravde i ljudskih prava Vladimiru Leposaviću.
Iz institucije zaštitnika "Vijestima" je saopšteno da je Čikićeva pritužba primljena:
"...I uzeta u razmatranje. U toku je provjera prihvatljivosti pritužbe, nakon čega će stranka biti obaviještena o pokretanju ispitog postupka“, navodi se u odgovoru.
Čikić je u pismu Bjekoviću i Leposaviću podsjetio na to da je "poslije višegodišnjih farsičnih sudskih postupaka pred Osnovnim sudom u Bijelom Polju, kao djelimično osuđen, podnio žalbu Ustavnom sudu".
"Konačno, početkom 2018, Ustavni sud je donio odluku u kojoj konstatuje da je knjiga ‘Gdje sunce ne grije’ od javnog interesa… za građane Crne Gore. To je trebalo da mi bude satisfakcija i potvrda maksime ‘Pravda je spora, ali dostižna’.
Nažalost, evo tri mjeseca mi sudski izvršitelj blokira penziju radi nadoknade sudskih troškova. Nisam pravnik, pa Vam šaljem predstavke svojih advokata, odluku Ustavnog suda i presudu Višeg suda u Bijelom Polju na ovaj slučaj.
Sigurno ćete ih razumjeti mnogo jasnije, nego da ja pokušam da pojašnjavam bilo šta.
Moja laička pamet mi govori da strana koja je izgubila spor snosi sudske troškove, a ne obrnuto“, stoji u pritužbi ombudsmanu.
Čikić u izjavi za “Vijesti” poručuje da u ovom posljednjem slučaju ima posla i za tužioce.
"Pozivam i državnog tužioca da ispita slučaj, jer smatram da za to ima više nego dovoljno elemenata", zaključio je Čikić.
( Tina Popović )