Socijalna pravda - utopijski ideal

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 2007. godine 20. februar proglasila za Međunarodni dan socijalne pravde i pozvala države članice da poštuju ciljeve Svjetskog samita za društveni razvoj, na kome su se vlade saglasile da stave ljude u fokus svojih politika razvoja. Obilježavanjem ovog datuma podstiču se napori međunarodne zajednice da iskorijeni siromaštvo, promoviše puna zaposlenost i dostojanstven rad, rodna ravnopravnost i pristup socijalnom blagostanju i pravdi za sve.

Socijalna pravda je neodvojivo vezana za ljudska prava i ona podrazumijeva da svi ljudi, bez obzira na različita lična svojstva, imaju iste mogućnosti i ravnopravan pristup odlučivanju i učešću u političkom, ekonomskom i kulturnom životu, što je preduslov za ekonomski prosperitet države, kome svi doprinose i svi imaju koristi. Prema UN, društveni razvoj i socijalna pravda preduslovi su mira i bezbjednosti unutar i između država.

Američki predsjednik, Frenklin Ruzvelt, u obraćanju Kongresu 1935. godine, iznio je stav “da Amerikanci treba da odustanu od ideje pohlepnog zgrtanja bogatstva, koja dovodi do nepravedne raspodjele. Bijedni ljudi ne mogu biti slobodni, te socijalna pravda mora da bude realni cilj, a ne utopijski ideal…”

Sa zgrtanjem bogatstva se nikada nije prestalo, što je dodatno potvrdila stvarnost u godinama pandemije korona virusa. Broj milijardera u svijetu raste, a njihovo bogatstvo se uvećava, upravo zahvaljujući katastrofi koja je pogodila čovječanstvo. “Bićemo svjedoci najvećeg porasta nejednakosti od kako se ove evidencije vode”, rekla je izvršna direktorka agencije Oksfam internešenel, Gabrijela Bučer. “Bogatstvo desetorice najbogatijih ljudi na svijetu tokom pandemije je naraslo za još 540 milijardi dolara, a taj iznos bi bio dovoljan da plati vakcinu svakoj osobi na svijetu, kao i da spriječi da bilo ko zapadne u siromaštvo zbog virusa”, kažu iz Oksfama. O “pravednoj” raspodjeli vakcina pisaće ko preživi! Na desetine miliona ljudi u svijetu ostalo je bez posla, dok Svjetska banka procjenjuje da će, do kraja 2021. godine, oko 150 miliona ljudi biti gurnuto u ekstremno siromaštvo. Po Oksfamu, ta brojka će iznositi do 500 miliona. “Pandemija korona virusa mogla bi da ugrozi napredak koji su žene postigle u posljednje tri decenije u smanjenju ekonomskih razlika sa muškarcima”, kazala je izvršna direktorka MMF-a, Kristalina Georgijeva.

U Crnoj Gori, koja je po Ustavu “država socijalne pravde”, stopa rizika od siromaštva u 2019. godini iznosila je 24,5 odsto, pri čemu su lica mlađa od 18 godina tom riziku izložena 33,7 odsto, a nezaposleni 45,5 procenata. Dvadeset odsto stanovnika sa najvećim dohotkom prihodovalo je 6,7 puta više nego isti broj stanovnika sa najnižim primanjima.

Prema podacima Monstata za 2019. godinu, oko 64.000 građana primalo je neko od socijalnih davanja, (uključena i djeca koja primaju dječji dodatak). Naknada za materijalno obezbjeđenje porodice iznosila je od 67,89 eura za pojedinca, do 129,06 eura za porodicu sa pet i više članova, a za tuđu njegu i pomoć 67,37 eura. Na Zavodu za zapošljavanje 31.12. 2020. godine bilo je 47.509 nezaposlenih, što je oko 12.000 više nego krajem 2019. godine. Broj zaposlenih u 2020, u odnosu na 2019. godinu, pao je za oko 27.000. (vijesti.me)

Od 130.000 penzionera, 16.035 prima najnižu penziju u iznosu od 145,77 eura, dok minimalnu zaradu od 222 eura prima između 60.000 i 70.000 radnika. Iz godine u godinu broj radnika u sivoj zoni kreće se oko 40.000. O broju osoba bez ikakvih primanja državne ni lokalne institucije nemaju evidenciju, kao što nijesu upoznate sa problemima mnogih ljudi, koji žive napušteni, sa stanom ili bez stana, bez njege, bez zdravstvene zaštite,... često i bez hljeba.

Prema izvještaju CBCG, početkom oktobra 2020. godine, u Crnoj Gori je bilo 63 milionera, koji na računima lokalnih banaka imaju depozite od million i više eura (RTCG i više regionalnih medija).

Iako je Svjetski samit za društveni razvoj održan u Kopenhagenu, svjetlost nordijskih i njima sličnih zemalja nije obasjala svijet. Zato se s pravom može reći da je socijalna pravda “utopijski ideal”!

( Milojka P. Perović )