Podnijeta inicijativa za uvođenje moratorijuma na lov

Ukupno šezdeset dvije nevladine organizacije podnijele su inicijativu za hitno uvođenje moratorijuma na lov. Ove nevladine organizacije zatražile su hitnu reakciju nadležnog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i lično ministra Aleksandra Stijovića kako bi u što kraćem roku u potpunosti zabranile lov u Crnoj Gori.

Nakon jučerašnjeg događaja, prvobitnog pojavljivanja dva mečeta u Beranama, a zatim kasnije u toku dana i ubijanja njihove majke, podnosioci inicijative smatraju da je taj slučaj jedan u nizu koji potvrđuje da se u oblasti lovstva do sad potpuno zanemarivala problematika krivolova.

Oni smatraju da nedovoljno inspekcijskih kapaciteta i nepostojanja harmonizacije propisa koji uređuju oblast su rezultirale izostankom sprovođenja kaznene politike za počinioce djela protiv prirode.

"Podsjećamo na neke od primjera koji su se našli pod lupom javnosti kao što je obezglavljen medved koji je vožen na haubi po ulicama Podgorice, zatim ubijeni medvjed u kanjonu Tare, medvjed ubijen u Maloj rijeci, dva ubijena bjeloglava supa sa satelitskim transmiterima iz Hrvatske (Perun i Fojiška), pelikani i velike ušare kao i druge grabljivice koje su stradale od posljedica ranjavanja, nedavni slučajevi krivolova srndaća na Pivi i Goliji itd.", navodi se u njihovoj inicijativi.

Kazali su da je praksa nedozvoljenog lova na zaštićene vrste već duži period prisutna u Crnoj Gori, ali i da brojni slučajevi ubijanja divljih životinja na način koji zakon prepoznaje kao krivično djelo, "pokazuju da se krivolovci već odavno ne boje da pucaju u sve što im se nađe na putu", uprkos tome što krivični zakonik propisuje u glavi XXV niz krivičnih djela koji imaju za cilj da zaštite divlju faunu u Crnoj Gori.

"Nezavisna studija, izrađena 2010. godine u sklopu projekta zaštite Jadranskog migratornog puta, koja je uporedila lovnu praksu u zemljama Balkana, od Slovenije do Albanije, pokazala je jako loše stanje u Crnoj Gori sa prosječnom ocjenom od 1,55 (od mogućih 5 bodova). Apsolutno negativnu ocjenu crnogorsko lovstvo dobilo je u pogledu kontrole lova, praćenja kvantiteta odstrijeljenih jedinki, dužine lovne sezone, lova za vrijeme stadijuma reprodukcije i migracije, uticaja na ugrožene vrste, nelegalnog lova/krivolova", saopštili su iz nevladinih organizacija.

U periodu od 2013. do 2018. godine pred tužilaštvima Crne Gore postupalo se po ukupno 127 prijava za krivična djela ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa, a da su čak 84 prijave okončane odbačajem. Između ostalog, za krivično djelo jednoj osobi je izrečena mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja na slobodi, a prema jednoj maloljetnoj osobi izrečena je vaspitna mjera pojačanog nadzora.

Postoji i, kako kažu, "tamna brojka" ekoloških delikata (neevidentnih krivičnih djela) usljed zanemarivanja otkrivanja i procesuiranja delikata.

Mišljenja su da je zakasnela rekacija kada se problem nađe u sudnici i da sktivnosti treba sprovesti radi prevencije ekološkog kriminaliteta.

Podnosioci inicijative smatraju da je moratorijum na lov svih vrsta potrebno uspostaviti u periodu od najmanje pet godina kako bi se:

"• sprovela efikasna zakonodavna i institucionalna reforma lovstva (izvršila revizija liste zaštićenih vrsta, revizija lovnih vrsta i trajanja lovnih sezona);

• organizovao adekvatan monitoring, a prije svega izradilo nulto stanje divljači u lovištima od strane stručnih i kredibilnih institucija sa ciljem dobijanja podataka o stvarnoj brojnosti populacija;

• ojačali kapaciteti lovne inspekcije, koja po našem iskustvu ne vrši preventivne radnje, a još manje se bavi problemom krivolova;

• Lovočuvarsku/inspekcijsku službu staviti po direktan nadzor/kontrolu Ministarstva i učiniti je potpuno nezavisnom od Lovačkog saveza.

• izvršila temeljno restruktuiranje lovačkih saveza i društava, čiji lovočuvari nisu na visini zadatka i nisu u stanju kontrolisati lovišta."

( Miljana Kljajić )