Ujednačiti presude za nasilje nad LGBTIQ
Istraživačica javnih politika u Cemiju Milica Zrnović rekla je da su evidentni javno podsticanje na mržnju, netoleranciju i netrpeljivost, kao i nedovoljne mjere sudske zaštite i sankcije. Kao jedan od glavnih problema sa kojima se suočava LGBTIQ zajednica navodi govor mržnje
Sudska praksa u postupanju u predmetima koji se odnose na nasilje nad LGBTIQ osobama, nije standardizovana i većina djela protiv te zajednice bude procesuirana u prekršajnom, a rijetko u krivičnom postupku.
"I to najčešće primjenom Zakona o javnom redu i miru, a ne Zakona o zabrani diskriminacije", saopšteno je juče na okruglom stolu "Između zakona i prakse: ključne prepreke i izazovi u oblasti zaštite prava LGBTIQ osoba u Crnoj Gori", koji je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).
Istraživačica javnih politika u Cemiju Milica Zrnović rekla je da su evidentni javno podsticanje na mržnju, netoleranciju i netrpeljivost, kao i nedovoljne mjere sudske zaštite i sankcije. Kao jedan od glavnih problema sa kojima se suočava LGBTIQ zajednica navodi govor mržnje.
Danijel Kalezić iz NVO Kvir Montenegro kazao je da je većina slučajeva nasilja nad LGBTIQ osobama ne završi pred pravosudnim organima, "ni ne stignu do policije", te da se najviše djela koja su motivisana homofobijom ili transfobijom počini nad ljudima koji nisu autovani.
"Nasilnici biraju uglavnom za žrtve one koji nisu dovoljno ohrabreni da prijave to nasilje... Sa druge strane, bilježimo i porast porodičnog nasilja", rekao je on. Kazao je i da su neophodne odvraćajuće kazne po počinice i da je potrebno da one budu standardizovane. Rekao je i da je samo jedna presuda donesena za zločin iz mržnje kao otežavajuću okolnost, a da je i tu presudu viša sudska instanca vratila na ponovno odlučivanje.
Izvršni direktor Asocijacije Spektra Jovan Ulićević kazao je da se LGBTI zajednica i dalje tretira kao jedna homogena cjelina i da se ne prepoznaju specifičnosti unutar zajednice, da pitanja interpolnih osoba u Crnoj Gori uopšte nisu otvorena, da transrodne osobe i dalje moraju da se podvrgnu sterilizaciji da bi dobile lična dokumenta, koja odgovoraju rodnom identitetu.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković rekao je da podaci iz 2018. i 2019. pokazuju da je u radu prekršajnih sudova godišnje bilo i po šezdesetak predmeta koji su se ticali oštećenih koji su imali svojstvo različite orijentacije i da je to "bio jasan signal da je potrebno kanalisati odredbe ovih zakona kada imamo oštrije sankcije u pojedinim oblastima".
Ocijenio je da se sudski postupci u praksi pretvaraju u osudu, a ne u zaštitu žrtve i rekao da "moramo stvarati sopstvenu svijest o tome da prepoznamo ugroženost drugih grupa, kao što prepoznamo sopstvenu ugroženost kada nismo jednaki".
( Damira Kalač )