Biće izrađena pravila za efikasnije funkcionisanje DIK-a

Zakonski okvir za izbore neophodno je uskladiti kroz sveobuhvatnu i inkluzivnu izbornu reformu, poručeno je na okruglom stolu u Skupštini i najavljeno da će biti izrađena pravila za efikasnije funkcionisanje Državne izborne komisije (DIK).

Predsjednik DIK-a Aleksa Ivanović kazao je da prihvata kritiku da je ta institucija dugo raspravljala u clju donošenja preporuka u vezi sa održavanjem izbora u vrijeme epidemije koronavirusa.

„Nije bilo lako odlučiti kako sprovesti izbore, a ne ugroziti živote“, rekao je Ivanović u toku panela „Napomene ključnih izbornih aktera“.

On je kazao da je donio rješenje da se pristupi izradi svih pravila za efikasnije funkcionisanje DIK-a, prenosi PR Centar.

„DIK nije imao sva ona interna dokumenta koja je trebalo da ima. Oformljene su radne grupe koje će na tome raditi”, naveo je Ivanović.

On je rekao da je preduzeo poteze kako bi se nadomjestilo ono što nije postojalo.

„Pozivam ENEMO, Centar za demokratsku tranziciju (CDT) i Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), dajte doprinos“, naveo je Ivanović.

Kako je kazao, posebno su bitna pravila koja se tiču elektronske obrade podataka, jer su to lični podaci.

Načelnik Odjeljenja za sprovođenje mjera za kontrolu finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja u Agenciji za sprječavanje korupcije, Dušan Drakić, istakao je da se jedan od ključnih prioriteta u radu te institucije odnosi na punu primjenu Zakona o finansiranju političkih subjekata.

“Kao i jačanje integriteta izborne kampanje kroz transparentnu upotrebu javnih resursa o kampanji i suštinsku kontrolu finansiranja političkih subjekata”, dodao je Drakić.

On je rekao da će, kada je u pitanju izmjena izbornog zakonodavstva, i u narednom periodu zagovarati izmjene zakona u toj oblasti.

“Agencija će podržati rad Skupštine u cilju izmjena tog zakona. Cjelokupna dokumentacija je spremna, postoje preporuke Evropke unije (EU), Savjeta Evrope, ODIHR–a i ENEMO, kao i civilnog sektora, sve su one na jednom mjestu”, naveo je Drakić.

Prema njegovim riječima, radna grupa u svom budućem radu treba da se odredi u odnosu na sve te preporuke i nalaze ključnih subjekata u toj oblasti i da se taj zakon konačno donese na odgovarajući način.

Drakić je podsjetio da je u toku izborna kampanja za izbore u Nikšiću i naveo da će Crna Gora imati izborne kampanje do juna sljedeće godine.

Kako je kazao, prva neizborna godina, ako ne bude vanrednih izbora, je 2027.

"Ako ne uvedemo red po ovom pitanju, mi ćemo u izbornoj kampanji biti do 2027. godine. Za bilo koje izbore, kad god oni bili, moramo biti spremni i dati jedan zakonodavni odgovor na sve nedoumice koje smo primijetili“, rekao je Drakić.

Direktor Agencije za elektronske medije (AEM) Goran Vuković smatra da treba promišljeno i oprezno pristupiti usvajanjima rješenja kojima bi se suzbili negativni efekti, trendovi i rizici povezani sa rastućim uticajem i korištenjem društvenih mreža.

„Smatramo da AEM, kao regulatorno tijelo za oblast AVM usluga, ne bi smjelo i trebalo da se bavi monitoringom društvenih mreža. Smatramo da AEM ni u kojem slučaju ne treba da bude zadužena za nadgledanje objava političkih subjekata na društvenim mrežama i praćenje troškova povezanih sa tim aktivnostima“, naveo je Vuković.

On smatra da ono što može da bude doprinos AEM-a na polju unaprjeđenja stanja po tom pitanju, su aktivnosti koje se od nje očekuju na polju implementacije direktive o AVM uslugama.

„Agencija može i treba da nastavi da radi nadzor nad poštovanjem zabrane prikrivenog medijskog predstavljanja, kao i obaveze adekvatnog označavanja i raspoređivanja političkog sadržaja“, naveo je Vuković.

Analitičar izborne kampanje za ENEMO međunarodnu posmatračku misiju parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, Pierre Peytier, kazao je da u toj organizaciji smatraju da je potrebno dalje usklađivanje zakonskog okvira za izbore, kroz sveobuhvatnu i inkluzivnu izbornu reformu.

„Preklapanje postojećih zakona koji sadrže kontradiktorne ili nejasne odredbe ograničavaju pravnu sigurnost i ostavljaju prostor za zloupotrebu i stoga bi se trebalo pozabaviti preispitivanjem Zakona o izboru odbornika i poslanika u skladu sa drugim zakonima“, rekao je Peytier.

On je kazao da u toj organizaciji smatraju da bi epidemiološke mjere za organizovanje i održavanje izbora trebalo da budu predmet nacrta zakona podnijetog u parlamentu uoči izbora, kako bi se osigurao princip pravne hijerarhije normi i povećala legitimnost usvojenih mjera.

Izvršna direktorica CeMI-a Teodora Gilić je, govoreći o preporukama te organizacije za unapređenje stanja u biračkim spiskovima, navela da je potrebno unaprijediti AFIS sistem tako što će se uvesti kontrola foto identiteta.

Ona je kazala da bi na taj način bila spriječena zloupotreba biračkog spiska u slučaju da postoje osobe kojima je izdato više ličnih karata sa različitim identitetima.

“Smatramo da je potrebno uvođenje biometrijskih ličnih karata, kao obaveznih za sve građane, uz omogućavanje povoljnijih uslova kako bi svaki građanin bio u mogućnosti da izvadi svoj lični dokument“, rekla je Gilić.

Ona je kazala da je neophodno i onlajn povezivanje Centralnog biračkog spiska sa pojedinačnim biračkim spiskovima kako bi se odmah dobila informacija da li je neki birač dva puta upisan u birački spisak, odnosno da li je dva puta glasao.

Prema njenim riječima, potrebno je unaprijediti birački spisak tako što će biti dvije grupe birača – aktivnih birača sa važećim ličnim dokumentima i onih neaktivnih sa isteklim ličnim dokumentima ili onih koji ih uopšte nemaju.

“Smatramo da je neophodno unaprijediti Zakon o registrima prebivališta i boravišta – odnosno uvođenje sankcija za one koji ne odjave svoje prebivalište, čime se problem fantom birača produbljuje. Veliki broj lica nezakonito ima prebivalište u Crnoj Gori, jer u njoj ne živi”, navela je Gilić.

Ona je kazala da je jedno od rješenja uvođenje obaveznog glasanja, po uzoru na neke zemlje - Argentina, Australija, Belgija, Bolivija, Brazil, Grčka, Luksemburg, Meksiko.

Predsjednica Upravnog odbora CDT-a Milica Kovačević ocijenila je ključnom reformu izborne administracije u cilju njene profesionalizacije i depolitizacije.

Kako je kazala, vrijeme je da se napravi jedna profesionalna institucija zadužena za primjenu izbornih zakona.

"Trenutna situacija je takva da je izborna administracija na lokalnom nivou u potpunosti sačinjena od predsjednika političkih partija, a da je u DIK-u devet od 11 članova izabrano po partijskom ključu“, navela je Kovačević.

Prema njenim riječima, kriterijumi koji su zakonom propisani na javnom konkursu za izbor predsjednika DIK-a nijesu dovoljno strogi da bi garantovali nepristrasnost i profesionalnost.

Okrugli sto pod nazivom „Zaključci i preporuke ENEMO međunarodne posmatračke misije parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 30. avgusta 2020: promovisanje sveobuhvatne revizije izbornog zakonodavstva“ organizovala je međunarodna posmatračka misija ENEMO.

( Mina )