Radulović: Kriza pokazala osjetljivost ljudskih prava
"Svjesni smo naših dostignuća ali i izazova i rizika u pogledu obezbjeđivanja zaštite ljudskih prava, stoga je potrebno dodatno raditi na postizanju daljih rezultata"
Principi koji štite ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava moraju biti u srži svih politika za efikasno upravljanje krizom i zajednički oporavak od nje, kazao je ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović na virtuelnoj sjednici Savjeta Ujedinjenih nacija (UN) za ljudska prava.
On je tokom izlaganja naveo da se države svijeta suočavaju sa nezampaćenom krizom koja utiče na sve segmente života i da je ekonomske i socijalne konsekvence pandemije još nemoguće sagledati u potpunosti.
Ono što posebno zabrinjava, kako je istakao Radulović, je činjenica da je sadašnja kriza pokazala osjetljivost ljudskih prava, posebno ranjivih društvenih grupa, kao i potrebu da se ona što prije dodatno zaštite.
Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, Radulović je naglasio da uspjeh u suočavanju sa tim izazovima zavisi isključivo od volje da se zajednički djeluje.
"Shodno tome, principi koji štite ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava moraju biti u srži svih aktivnosti, planova i politika za efikasno upravljanje krizom i zajednički oporavak od nje", kaže se u saopštenju.
Stoga, kako je naveo Radulović, Crna Gora pozdravlja razvoj politika koje obezbjeđuju univerzalan i jednak pristup socijalnoj zaštiti, posebno u pogledu trenutne potrebe za vakcinama protiv koronavirusa.
On je kazao da je suštinski značajno da ona bude dostupna svima, pod jednakim uslovima.
Prema riječima Radulovića, u ovim jedinstvenim okolnostima uloga Savjeta za ljudska prava je posebno značajna u pogledu očuvanja mehanizma, koji će adresirati sve velike krize u kontekstu zaštite ljudskih prava.
"Crna Gora želi da ojača svoj doprinos radu ovog tijela, zbog čega smo i istakli kandidaturu za učešće u Savjetu za period od sljedeće do 2024. godine", naglasio je Radulović.
On je istakao da Crna Gora kontinuirano sprovodi sve aktivnosti u cilju unapređenja institucionalnog i legislativnog okvira u oblasti ljudskih prava i da otvoreno sarađuje sa Kancelarijom Visokog predstavnika UN-a za ljudska prava.
Radulović je poručio da su prioriteti Crne Gore u Savjetu integralni dio evropske agende, fokusirane na vladavinu prava, ljudska prava i osnovne slobode, kao i da su reforme koje država sprovodi u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji komplementarne sa ciljevima Agende 2030.
On je poručio da Crna Gora ostaje posvećena reformama u pogledu rodne ravnopravnosti i eliminisanju svih oblika nasilja nad ženama, smanjenju socijalnih razlika i diskriminacije, promociji i zaštiti prava LGBTI grupa, migranata, Roma i ostalih manjina, kao i osoba sa invaliditetom. "Svjesni smo naših dostignuća ali i izazova i rizika u pogledu obezbjeđivanja zaštite ljudskih prava, stoga je potrebno dodatno raditi na postizanju daljih rezultata", zaključio je Radulović.
( Mina )