EU neće kažnjavati ruske oligarhe
Brisel zbog zatvaranja Navaljnog uvodi sankcije četvorici ruskih zvaničnika, uključujući državnog tužioca
Ministri inostranih poslova Evropske unije dogovorili su se juče da uvedu sankcije četvorici visokih ruskih zvaničnika bliskih predsjedniku Vladimiru Putinu u simboličnom odgovoru na zatvaranje kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog.
Dogovor, koji će prema očekivanjima zvanično biti odobren u EU početkom marta, uslijedio je nakon što su Francuska, Njemačka, Poljska i baltičke države pozvale 27-člani blok da pošalje poruku Putinu da debata i protesti moraju biti dozvoljeni u Rusiji.
Navaljni je uhapšen nakon što se prošlog mjeseca vratio u Rusiju iz Njemačke, gdje se oporavljao od skoro fatalnog trovanja nervnim agensom. Njegovo hapšenje je izazvalo proteste širom Rusije. Njemački ministar Heiko Mas kazao je da je brzo donijeta odluka o sankcijama, ali nije iznio više detalja.
„Odnosi sa Rusijom su na niskom nivou, to se ne može drugačije opisati“, kazao je Mas.
Jedan diplomata EU kazao je za Rojters da će se zabrane putovanja i zamrzavanje imovine između ostalih odnositi na Aleksandra Bastrikina, čiji se Istražni komitet bavi istragama velikih zločina i odgovara direktno Putinu. Bastrikin je već na meti britanskih sankcija.
Diplomata je kazao da će se sankcije odnositi i na Igora Krasnova, koji je prije godinu imenovan za glavnog ruskog tužioca. Treći zvaničnik na crnoj listi je Viktor Zolotov, šef ruske Nacionalne garde, koji je javno prijetio Navaljnom nasiljem u septembru 2018. Četvrti imenovani zvaničnik je Aleksandar Kalašnjikov, šef Federalne zatvorske službe.
Sankcije će biti uvedene u skladu sa novim okvirom koji omogućava EU da preduzima mjere protiv osoba širom svijeta koje krše ljudska prava, kazao je novinarima evropski šef diplomatije Žozep Borel. On je rekao da se nada da će sankcije biti spremne za nedjelju dana.
EU nije uslišila molbe saveznika Navaljnog, koji su napravili spisak od 35 osoba uključujući i brojne oligarhe za koje su tvrdili da treba da budu na meti sankcija.
Vlade EU tvrde da sankcije protiv visokih državnih zvaničnika imaju bolje pravne osnove, dok je teže dokazati umiješanost biznismena u kršenja ljudskih prava.
Prije jučerašnjeg sastanka EU, Leonid Volkov, saradnik Navaljnog kazao je u Briselu da sankcije oligarsima mogu biti način za slabljenje Putina, jer će na taj način oni osjetiti da povezanost sa predsjednikom predstavlja veći rizik nego zaštitu.
„Mada je ovo premalo... ovo je prvi put da se sankcije protiv pojedinačnih osoba primjenjuju zbog kršenja ljudskih prava, stoga to otvara put za dalje pregovore sa Evropom“, kazao je on.
U Evropi je porastao pritisak za uvođenje sankcija Rusiji nakon što je Moskva protjerala njemačkog, švedskog i poljskog diplomatu 5. februara, a da o tome nije obavijestila Borela, koji je u to vrijeme bio u posjeti Moskvi.
( Nada Bogetić )