Većina građana smatra da nisu jednaki pred zakonom

Većina građana u Crnoj Gori smatra da pravosudni sistem ne garantuje jednakost pred zakonom, pokazali su preliminarni rezultati istraživanja Barometar demokratije i vladavina prava u Crnoj Gori.

Sa nejednakošću pred zakonom, prema percepciji o pravosuđu, se češće suočavaju građani između 30 i 44 godine, kao i građani srpske nacionalosti.

"Dok je mišljenje o jednakosti pred zakonom izraženije među mlađim građanima, dakle, građanima od 18 do 29 godina i građanima crnogorske i bošnjačke nacionalnosti. Prosječna ocjena sudstva iznosi 2,5, dok se rad tužilaštva ocjenjuje lošije - 2,4. Drugim riječima rad sudstva i tužilaštva se ocjenjuje negativno", kazala je ", kazala je Tamara Milaš koordinatorka za ljudska prava u Centru za građansko obrazovanje.

Većina građana ocjenjuje da sudovi i tužilaštvo nijesu nezavisni

Ona je dodala da slično opštoj ocjeni rada, većina građana smatra da sudovi i tužilaštvo nijesu nezavisni i nepristrasni i da ovo mišljenje dijeli polovina građana, pri čemu čak svaki treći nalazi da sudstvo i tužilaštvo uopšte nijesu nezavisni, dok suprotno mišljenje dijeli svaki peti građanin.

„Nešto više od polovine građana Crne Gore nije nikada imalo iskustvo sa sudstvom, tužilaštvom, izvršiteljima, notarima ili advokatima. Iskustvo sa pravosudnim sistemom češće nalazimo među visoko obrazovanima i u starosnom dobu od 30 do 44 godine, dok je udio građana sa iskustvom manji među nisko obrazovanima stanovništvom“, rekla je Milaš.

Istakla je da građani koji imaju iskustvo sa pravosudnim sistemom uglavnom nijesu zadovoljni efikasnošću i profesionalizmom.

Najveći broj građana, skoro 60 odsto, smatra da se sudske odluke u Crnoj Gori poštuju osim od strane određenih institucija i moćnih pojedinaca.

„Potom, 15 odsto smatra da se sudske odluke poštuju samo od strane građana, a devet odsto smatra da se poštuju uvijek. S druge strane, 12 odsto građana navodi da se sudske odluke uopšte ne poštuju“, rekla je Milaš.

Korupcija se još uvijek toleriše

Saradnik na programima Maja Marinović predstavljajući dio percepcije građana o borbi protiv korupcije istakla je da polovina građana smatra da se korupcija još uvijek toleriše u Crnoj Gori, a nešto manje od petine je suprotnog stava.

„Pozitivnu predstavu o odnosu društva prema korupciji češće imaju mlađi, dok stariji rjeđe iskazuju svoje mišljenje. U javnosti Crne Gore se kao najkoruptivniji izdvaja sektor zdravstva, potom sektor politike, sudstva i uopšte državnih institucija. Da je korupcija prisutna u sektoru zdravstva smatra gotovo trećina građana. S druge strane, najmanje koruptivnim se doživljavaju privatni sektor, obrazovanje i nevladine organizacije“, kazala je Marinović.

Ona je dodala da javnost u antikoruptivnim praksama ima najviše povjerenja u nevladine organizacije, pa tako one trećini građana ulivaju najveće povjerenje.

„Slijedi policija, kojoj najviše vjeruje petina građana, pa Agencija za sprječavanje korupcije , kojoj najviše vjeruje 16 odsto i druge. S druge strane, petina građana nema povjerenja ni u jednu antikoruptivnu instituciju“.

Zviždači i novinari ne uživaju pravnu zaštitu

Marinović je istakla i da uvjerenje da su zviždači i novinari pravno zaštićeni je, u javnosti Crne Gore, na niskom novou i da nešto više od polovine građana smatra da oni ne uživaju pravnu zaštitu, a tek 15 odsto misli suprotno.

„ASK je treće rangirana anitkoruptivna institucija po povjerenju koje građani imaju. Ipak, skoro dvije trećine građana smatra da ASK ne odlučuje nepristrasno u slučajevima svih javnih funkcionera. Drugim riječima, samo 23% građana vjeruje da ASK odlučuje nepristrasno“, rekla je Marinović.

Istraživanje je pokazalo da je povjerenje građana u prijavljene podatke javnih funkcionera o ličnoj imovini je izrazito nisko.

Saradnik CGO-a Miloš Vukanović kazao je da je istraživanje je sprovedeno u sklopu projekta Spremni za demokratiju koje je CGO sproveo u saradnji sa amabsadom Kanade u Crnoj Gori

Dodao je da će detaljna analiza biti naknadno objavljena u posebnoj studiji, a istraživanje je sprovedeno u periodu od 19 do 22 februara 2021. godine a uzorak je obuhvatio 718 ispitanika.

"Istraživanje je obuhvatilo oblasti pravosuđe, borbu protiv korupcije, ljudskih prava, civilnog društva, prava slobode i bezbjednosti, kao i očekivanja građana i stanje u društvu", istakao je Vukanović.

Četvrtina građana uvjerenja da se ljudska prava poštuju

On je predstavljajući dio istraživanja istakao da je percepcija četvrtine građana da se ljudska prava u Crnoj Gori poštuju.

„Dok je skoro polovina suprotnog uvjerenja. Da se ljudska prava poštuju u većoj mjeri navode mlade i građani crnogorske i bošnjačke nacionalnosti, dok suprotno cijene u većoj mjeri građani osnovnog obrazovanja, ispodprosječnih primanja i građani srpske nacionalnosti“, istakao je Vukanović.

Istraživanje je pokazalo da uslovi za slobodne i fer izbore u Crnoj Gori ne postoje po ocjeni većine građana Crne Gore, odnosno tog stava je 54 odsto, dok značajno manje (39 posto) misli suprotno.

Generalno prisutna diskriminacija

„Velika većina građana smatra u je u Crnoj Gori generalno prisutna diskriminacija. Tačnije, ovaj stav dijeli 85 odsto građana, dok suprotno misli tek 11 posto“, rekao je Vukanović.

Većina građana, skoro dvije trećine, smatra da u Crnoj Gori nije ostvarena rodna ravnopravnost.

„Ovaj stav je bliži ženama, građanima uzrasta od 30 do 44 godine, kao i onima ispodprosječnih primanja ili srpske nacionalnosti. S druge strane, suprotan stav je izraženiji među muškarcima, mlađom populacijom, građanima prosječnih primanja ili crnogorske nacionalnosti“, kazao je Vukanović.

Zanimljivo je i to da građani cijene da se pravo na slobodu mišljenja nedovoljno poštuje u Crnoj Gori.

„Svega četvrtina smatra da se pravo na slobodu mišljenja poštuje, dok skoro polovina dijeli suprotan stav (45 odsto). Nepoštovanje prava na slobodu mišljenja češće je percepcija građana srpske nacionalnosti, a rjeđe građana crnogorske nacionalnosti. Interesantno, za razliku od slobode mišljenja, slobodu vjeroispovijesti, čini se, uživa veći dio građana. Dok polovina građana smatra da se pravo na slobodu vjeroispovijesti poštuje, tek četvrtina građana misli suprotno. Nepoštovanje slobode vjeroispovijesti je češće percepcija građana sa primanjima ispod prosjeka i građanima srpske nacionalnosti“, kazao je Vukanović.

Istraživanje je pokazalo da je dominantno mišljenje da su uslovi za razvoj NVO u Crnoj Gori postoje, uz naznaku da dvije petine građana misli suprotno.

„Aktivnosti nevladinih organizacija u Crnoj Gori se najčešće vezuju za oblast borbe protiv korupcije, što potvrđuje skoro dvije petine građana. Potom, slijede oblasti ženskih prava, javnih politika, ranjivih kategorija i ekologije, pa mladih i obrazovanja“, rekla je Marinović.

Ona je dodala da je istraživanje pokazalo da sudeći po mišljenjima građana, institucija socijalnog dijaloga nije naročito razvijena u Crnoj Gori.

„Stav o nerazvijenosti dijaloga je u većoj mjeri zastupljen među građanima sa primanjima ispod prosjeka. Polovina građana Crne Gore se ne slaže da su mediji profesionalni i nezavisni. S druge strane, petina stanovnika misli drugačije, a četvrtina se pozicionira negdje između ova dva stava“, rekla je Marinović.

Mediji se doživljavaju kao instrument političkih partija

Kada je riječ o medijima, oni se uglavnom doživljavaju kao instrument političkih partija.

„Tako, skoro tri petine građana smatra da mediji najviše rade u interesu političkih partija, petina da se mediji najviše vode interesima svojih vlasnika, a tek sedam odsto da su mediji u Crnoj Gori dominantno u službi samih građana. Glavna zamjerka na rad medija tiče se njihove pristrasnosti, a u značajno manjoj mjeri površnost, loš kvalitet rada, senzacionalizam, itd“, rekla je Marinović.

Istraživanje je pokazalo da glavnim prijetnjama za stabilnost Crne Gore građani smatraju ekonomsku nestabilnost, međunacionalne i međuvjerske sukobe, kriminal, aktuelnu pandemiju korona virusa i korupciju.

Sudeći po mišljenjima građana, povjerenje u instituciju policije je umjereno.

„Mišljenje javnosti je na sličan način podijeljeno kada je riječ o Agenciji za nacionalnu bezbjednost s tim što se u vezi sa ovim pitanjem izjašnjava manji broj građana“.

Ipak, kada je riječ o povjerenju građana u profesionalne kapacitete policije i ANB u borbi protiv organizovanog kriminala, polovina dijeli pozitivno mišljenje, a dvije petine negativno.

Istraživanje je pokazalo i da je percepcija javnosti da je ova Vlada nastavila sa partijskim zapošljavanjem.

( Alisa Hajdarpašić )