Procjena rizika: Kako se mjeri u kolikoj je opasnosti vaše srce

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok obolijevanja i smrti u svim razvijenim zemljama. Procjenjuje se da će do 2030. godine 23,6 miliona ljudi godišnje umirati od ovih bolesti. Blagi pozitivan trend pada smrtnosti koji se bilježi posljednjih godina u zapadnim zemljama pripisuje se promjenama loših životnih navika i odgovarajućoj terapiji.

Faktore rizika dijelimo u nepromjenjive i promjenjive. Na nepromjenjive ne možemo uticatii, a uključuju: nasljeđe, dob i pol, a na promjenjive možemo, a to su: prehrambene navike, pušenje, manjak fizičke aktivnosti, dislipidemija, šećerna bolest tip 2, povišen arterijski pritisak i debljina.

Postoje naučni dokazi da promjene životnih navika i smanjenje rizičnih faktora smanjuju i pojavnost kardiovaskularnih bolesti.

Kako se procjenjuje rizik?

S tim ciljem Evropsko kardiološko društvo (ESC) objavljuje smjernice prevencije ovih bolesti. Posljednje su objavljene 2012. g., a predstavljaju vodič svim ljekarima u individualnoj procijeni ukupnog kardiovaskularnog rizika – procjenjuje se ukupni desetogodišnji rizik nastanka smrtonosnog kardiovaskularnog događaja. Pri toj procijeni uzimaju se u obzir sljedeći faktori rizika: dob, pol, pušački status, nivo ukupnog i HDL holesterola i visina sistoličkog krvnog pritiska.

U zavisnosti rezultata, osoba se svrstava u mali do vrlo visoki kardiovaskularni rizik. Svi koji već imaju dokazanu kardiovaskularnu, šećernu ili hroničnu bubrežnu bolest su i bez procjene individualnih rizičnih faktora u grupi vrlo visokog kardiovaskularnog rizika. Onima s niskim kardiovaskularnim rizikom savjetuju se mjere kojima ga i dalje mogu zadržati. Osobe kojima se odredi visok ili vrlo visok rizik mogu ga s vremenom smanjiti ako se pridržavaju uputstava o promjeni loših životnih navika i eventualnom primjenom farmakoterapije, piše adiva.hr.

Sedam zlatnih pravila

Najvažnije je da se već u najranijoj životnoj dobi usvoje zdrave životne navike jer kada čovjek živi prema tim principima, doprinosi značajnom smanjenju (većem od 50 %) kardiovaskularnog obolijevanja i smrtnosti. Zdrave životne navike uključuju sljedeće:

Izbjegavati sjedilački način života, minimalno 2,5 do 5 sati nedjeljno baviti se umjerenom tjelesnom aktivnosti (hodanje, lagano trčanje, plivanje, vožnja bicikla…). Idealno bi bilo od 30 do 60 minuta dnevno. Tjelesna aktivnost treba biti primjerena uzrastu, interesovanjima i mogućnostima svakog pojedinca, kao i komorbiditetima (ostalim bolestima).

Ne pušiti, odnosno prekinuti s pušenjem. I pasivno pušenje ugrožava zdravlje. Kod pušača se desetogodišnji rizik fatalnog kardiovaskularnog događaja udvostručuje u odnosu na nepušače. Dokazano je i da zabrana pušenja na javnim mjestima smanjuje incidenciju srčanih udara.

Konzumaciju alkoholnih pića treba svesti na najmanju mjeru i pri tome dati prednost crnom vinu.

Osnova svake prevencije kardiovaskularnih bolesti je pravilna ishrana. Danas je dokazano da je najkvalitetniji mediteranski tip ishrane: hrana bogata ribom, odnosno omega-3 masnim kiselinama, voćem, povrćem i integralnim žitaricama. Preporučuje se uzimati pet manjih dnevnih obroka.

Tjelesnu masu treba održavati u optimalnim granicama: BMI (indeks tjelesne mase) treba da bude od 20 do 25 kg/m2, a obim trbuha kod žena manji od 88 cm (optimalno ispod 80 cm), a kod muškaraca manji od 102 cm (optimalno ispod 94 cm). Gojaznost je često povezana s pojavom dijabetesa tip 2, arterijskom hipertenzijom i dislipidemijom, što se naziva metaboličkim sindromom. Svi ti faktori umnogostručuju kardiovaskularna obolijevanja i smrtnost.

Arterijska hipertenzija je faktor visokog kardiovaskularnog rizika pa je potrebna regulacija krvnog pritiska s vrijednostima ispod 140/90 mmHg, odnosno kod dijabetičara ispod 140/85 mmHg. To se postižemo pomenutim mjerama i ljekovima.

Loši psihosocijalni uslovi takođe imaju negativan učinak na kardiovaskularno zdravlje (stres, nemaština, depresija, manjak socijalne podrške…). Tu je potrebna podrška cijelog društva, radne sredine, porodice, medicinskih radnika i drugih profesionalaca.

Najvažnije je da se već u najranijoj životnoj dobi usvoje zdrave životne navike jer kada čovjek živi prema tim principima, doprinosi značajnom smanjenju rizka od bolesti srca i krvnih žila

Vrijednosti u granicama

Važno je kontrolisati nivo rizičnih faktora u krvi i težiti da budu u ciljnim granicama: holesterol manji od 5 mmol/l i LDL manji od 3 mmol/l (kod umjereno rizičnih osoba treba da bude manji od 2,5 mmol/l, a kod visoko rizičnih manji od 1,8 mmol/l). Kod bolesnika sa šećernom bolesti tip 2 HbA1c treba biti manji od 6,5 %, a LDL manji od 2,5 mmol/l.

Arterijski pritisak takođe treba povremeno kontrolisati i ako bolesnik ne boluje od arterijske hipertenzije – pritisak iznad 140/90 mmHg faktor je rizika koji znatno povećava ukupni kardiovaskularni rizik. Arterijska hipertenzija često se otkrije slučajno, pri rutinskom mjerenju krvnog pritiska, jer mnogi bolesnici nemaju nikakvih simptoma zbog čega je i zovu tihim ubicom; prvi simptom može biti fatalni kardiovaskularni događaj.

U slučaju pojave kardiovaskularne bolesti važno je pridržavati se preporuka zdravih životnih navika i uzimati preporučenu terapiju jer se time smanjuje pogoršanje bolesti i sprečava prerana smrt.

Formula za zdravo srce

ESC daje preporuke putem Bečke deklaracije za zdravi život i Povelje zdravog srca. Tim se dokumentima daju savjeti unapređenja kvaliteta zdravlja i produženja očekivanog životnog doba. Prema toj Povelji formula za zdravo srce je sljedeća:

• 0 cigareta dnevno (nulta tolerancija prema pušenju)
• 3 km pješačenja dnevno
• 5 zdravih obroka dnevno
• sistolički krvni pritisak ispod 140 mmHg
• ukupni holesterol ispod 5 mmol/l
• LDL kolesterol ispod 3 mmol/l
• bez šećerne bolesti i debljine

( Vijesti online )