CGO: 28 godina od zločina u Štrpcima - nova vladajuća struktura da obezbijedi pravdu
"Posebno je važno da nova vladajuća struktura, ako želi demonstrirati diskontinuitet sa lošim praksama prethodno, pokaže i na ovom primjeru razumijevanje značaja uspostavljanja tranzicione pravde i vraćanja dostojanstva žrtvama"
Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da se danas navršava 28 godina od zločina u Štrpcima, a da porodice žrtava još uvijek ne znaju istinu o sudbini svojih najbližih, okolnosti njihovog stradanja niti gdje su im posmrtni ostaci, saopšteno je iz CGO.
Iz te nevladine organizacije (NVO) su pozvali novu vladajuću strukturu da obezbijedi pravdu.
"Zločin u Štrpcima dogodio se na željezničkoj stanici Štrpci, 27. februara 1993.godine, kada su pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) iz Višegrada, iz voza koji je saobraćao na relaciji Beograd – Bar, izveli, oteli i kasnije ubili 19 putnika, od kojih su 18 bili Bošnjaci, a jedan Hrvat: Esad Kapetanović, Ilijaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifet Husović, Sead Đečević, Ismet Babačić, Halil Zupčević, Adem Alomerović, Rasim Ćorić, Fikret Memetović, Favzija Zeković, Nijazim Kajević, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Jusuf Rastoder, Zvezdan Zuličić i Tomo Buzov. Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve, dok se za ostalima i dalje traga", ističe se u saopštenju CGO koje potpisuje Tamara Milaš, koordinatorka programima Ljudska prava.
U saopštenju se dodaje da su za zločin u Štrpcu do sada pravnosnažno osuđeni samo Nebojša Ranisavljević i Mićo Jovičić.
"Ranisavljević je osuđen na 15 godina zatvora, u postupku vođenom pred Višim sudom u Bijelom Polju, gdje je utvrđeno da je zločin planiran i sproveden od strane pripadnika Višegradske brigade VRS, predvođene Milanom Lukićem, ali i uz znanje predstavnika državnih organa SRJ. Ranisavljević je tokom egzekucije otetih putnika čuvao stražu, a kad je jedan od njih pokušao da pobjegne on ga je ranio. Jovičić je pred sudom u Bosni i Hercegovini priznao je da je učestvovao u premlaćivanju civila i da je čuvao stražu prilikom njihove otmice iz voza i likvidacije, i shodno tome sa Tužilaštvom BiH 2016. godine zaključio sporazum o priznanju krivice, na osnovu kojeg je osuđen na petogodišnju kaznu zatvora. U BiH u toku suđenje desetorici optuženih, među kojima su i neka rukovodna lica", kazali su iz CGO.
Oni navode da procesuiranje zločina u Štrpcima predstavlja obavezu kako pravosudnih institucija, tako i institucija nadležnih za poboljšanje društveno-ekonomskog statusa porodica stradalih u ratu tokom 90ih godina.
"Nepriznavanje statusa civilnih žrtava rata svima koji su izgubili svoje najbliže tokom oružanih sukoba ili se članovi njihovih porodica i dalje vode kao nestali predstavlja dodatnu viktimizaciju, što je suprotno principima čovječnosti na koje obavezuju međunarodni dokumenti koje je i Crna Gora ratifikovala", piše u saopštenju CGO.
Iz te NVO napominju da iako je ovaj zločin izvršen izvan teritorije Crne Gore i od strane lica koja nisu državljani Crne Gore, desetorica otetih bili su iz Crne Gore, što kako tvrde, nedvosmisleno obavezuje nadležne institucija u Crnoj Gori da se aktivno uključe i daju svoj puni doprinos u procesima krvičnog gonjenja počinioca i njihovih nalogodavaca, kao i traženju posmrtnih ostataka stradalih putnika.
"Posebno je važno da nova vladajuća struktura, ako želi demonstrirati diskontinuitet sa lošim praksama prethodno, pokaže i na ovom primjeru razumijevanje značaja uspostavljanja tranzicione pravde i vraćanja dostojanstva žrtvama. U tom kontekstu, CGO poziva Vladu da što prije donese sveobuhvatan program reparacija za sve žrtve pogođene ratnim dešavanjima tokom 90ih i uvrsti prisilni nestanak kao zasebno krivično djelo koje će pratiti adekvatna sankcija za stradanja učinjena prema građanima Crne Gore ili od strane građana Crne Gore. CGO apeluje i na obrazovne institucije da prekinu praksu zaborava i da teme skorije prošlosti Crne Gore, sa fokusom na ratna dešavanja, uvrste u nastavni plan i program na svim nivoima obrazovanja, kako bismo prevenirali brojne manipulacije i revizionističke pristupe u istorijskom obrazovanju, a samim tim i zločine, kako se kao takvi nikada više ne bi ponovili", zaključuje se u saopštenju CGO.
( Ne.V. )