Institut alternativa uputio sugestije za Program rada Vlade

Institut alternativa (IA) uputio je 26 sugestija za Program rada Vlade, koje su, kako je saopšteno iz te nevladine organizacije (NVO), usmjerene na zakonodavne inicijative za efikasniju reformu javne uprave i bolju vladavinu prava i objavljivanje dugo skrivanih informacija.

Iz IA kazali su da su Vladi uputili predloge sa listom zakonskih inicijativa, ali i analiza i izvještaja koje je neophodno sprovesti kako bi se stvorile pretpostavke za bolje rezultate u tim oblastima.

Oni su tražili otvaranje važnih podataka o potrošnji javnog novca i bolje izvještavanje o radu institucija i javnih funkcionera.

Iz IA rekli su da je sačinjavanje informacije o korišćenju 130 miliona budžetske rezerve tokom prošle godine jedan od neophodnih koraka u otvaranju javnih finansija.

"Iako je visok nivo zaduženosti lokalnih samouprava uslovio sklapanje ugovora između 16 lokalnih samouprava i Ministarstva finansija 2015. godine, javnost je posljednji put bila informisana o dinamici izvršavanja ugovornih obaveza 2016", kazali su iz te NVO.

Zbog toga su, kako su naveli, tražili sačinjavanje nove sveobuhvatne informacije o poštovanju tih ugovora.

"Informacije o važnim postupcima, poput nadzora od strane Upravne inspekcije i sprovođenja javnih nabavki, postale su sporedna „fusnota“ u godišnjim izvještajima resornih ministarstava", kazali su iz IA.

U toj NVO smatraju da javnim nabavkama treba pokloniti pažnju, objavljivanjem važnih informacija kojih je, kako su kazali, nekad bilo, a sad ih više nema.

"Izvještaj Upravne inspekcije treba da sadrži jasan odnos između utvrđenih nepravilnosti i njihovog otklanjanja po izvršenom nadzoru, sa naglaskom na utvrđene nepravilnosti u procedurama zapošljavanja u javnoj upravi“, kaže se u saopštenju.

Kako su naveli iz IA, izmjenama Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) takođe je neophodno unaprijediti polugodišnji i godišnji izvještaj o radu SDT, uključujući pružanje informacija o složenosti predmeta i o odbačenim krivičnim prijavama u odnosu na podnosioce.

Proaktivno objavljivanje optužnica, kako su kazali, takođe treba da bude propisano zakonskim izmjenama.

U IA smatraju da Zakon o zaštiti ličnih podataka treba izmijeniti na način da eksplicitno propisuje pravo pristupa presudama javnim funkcionerima, bez prethodne saglasnosti javnog funkcionera kojem je izrečena presuda.

Iz te NVO rekli su da je izvršenje buždeta takođe među njihovim prioritetima i da Vlada treba da napravi iskorak, time što će omogućiti pravovremeno informisanje javnosti o izvršenju budžeta tokom tekuće godine.

To, kako su naveli, podrazumijeva sačinjavanje polugodišnjeg izvještaja o izvršenju budžeta u ovoj godini.

Kako su kazali iz IA, aktuelno privremeno finansiranja naročito mora biti praćeno povećanom odgovornošću i transparentnošću budžetske potrošnje.

"Vlada treba da uputi i prijedlog Zakona o završnom računu budžeta za 2019. godinu, jer je prošla godina prva u kojoj nije usvojen ovaj zakon“, kaže se u saopštenju.

Iz IA kazali su da je neophodno da Vlada donese mjerljiv akcioni plan za realizaciju preporuka Državne revizorske institucije datih u izvještaju koji je u oktobru prošle godine dostavljen uz predlog Zakona o završnom računu budžeta, ali je u međuvremenu povučen iz skupštinske procedure.

Kako su rekli, zastoj u sprovođenju zakona koji treba da doprinesu odgovornijim javnim finansijama, naročito u pogledu formiranja jedinstvenog registra državne imovine i budžetske inspekcije, je obilježio prethodni period.

"Ipak, do sada nije bilo proaktivne analize prepreka u izvršavanju ovih zakonskih obaveza niti utvrđivanja mjera za njihovo prevazilaženje“, naveli su iz IA.

Iz te NVO rekli su da su zbog toga tražili sačinjavanje informacija o smetnjama za uspostavljanje budžetske inspekcije, evidencije državne imovine i elektronskog registra, sa prijedlogom hitnih mjera za prevazilaženje aktuelne situacije.

"Na drugoj strani, rad preduzeća u većinskom vlasništvu države mora biti dodatno regulisan, posebnim aktom ili dopunom postojećeg Zakona o privrednim društvima, kako bi se uveli mehanizmi preko kojih bi država mogla efikasnije i bolje da upravlja preduzećima, a ona bila transparentnija i odgovornija za poslove koji su im povjereni i imovinu kojom upravljaju“, navodi se u saopštenju.

Iz IA poručili su da učešće javnosti ne treba da bude dekor procedurama donošenja odluka onda kada je sve već odlučeno.

Iz te NVO rekli su da su predložili da Vlada pravovremenim organizovanjem javne rasprave o budžetu za sljedeću godinu prvi put u potpunosti uključi javnost u donošenje budžeta.

Oni su tražili i izmjenu uredbe koja reguliše članstvo NVO predstavnika u radnim grupama za izradu zakona i strategija, kako bi se omogućila veća zastupljenost predstavnika civilnog društva i omogućilo da one organizacije koje se bave horizontalnim pitanjima (poput rodne ravnopravnosti) ne budu spriječene da daju svoj doprinos.

"Učešće javnosti i zainteresovanih aktera u izradi specifikacija za važne portale i sajtove kojima upravlja Vlada bi takođe značajno doprinijelo otvorenosti procesa donošenja odluka“, dodaje se u saopštenju.

Iz IA preporučili su i neophodne normativne aktivnosti, sa ciljem profesionalizacije javne uprave.

U toj NVO smatraju da važeći Zakon o državnim službenicima i namještenicima pati od brojnih manjkavosti, naročito u pogledu sastava komisija za provjeru sposobnosti i širokog diskrecionog prava prilikom donošenja konačne odluke o izboru službenika.

Iz IA kazali su da ocjenjivanje rada službenika takođe nije dobro regulisano, posebno u pogledu definisanja radnih ciljeva i pružanja povratne informacije o učinku.

Iz te NVO pozvali su Vladu da predloži ukidanje članova Zakona o održavanju stambenih zgrada koji se koriste kao osnov za rješavanje stambenih potreba javnih funkcionera.

"U sugestijama dajemo preporuke za bolje izvještavanje o obavezama u okviru pregovora sa Evropskom unijom, sa naglaskom na poglavlja 23 i 24, ali i detaljna obrazloženja potrebe za donošenjem Zakona o Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore i za izmjenom Zakona o sprječavanju korupcije, Zakona o krivičnom postupku i uredbe koja reguliše nabavke u sektoru bezbjednosti i odbrane", zaključuje se u saopštenju.

( Mina )