Slučaj “Vektre Jakić” u SDT-u: Dobili posao, pa onda registrovali firmu

Kompanija “Vektra Jakić” dobila je koncesiju za korišćenje državnih šuma prije nego je upisana u Centralni registar privrednih subjekata (CRPS), nakon zaključivanja ugovora nije dostavila garanciju za dobro izvršenje posla, Vlada nije dala saglasnost za zaključenje ugovora, već se naknadno saglasila sa ugovorom koji je Uprava za šume (UZŠ) potpisala sa kompanijom u vlasništvu biznismena Dragana Brkovića.

Uz to, Uprava za šume je više puta mijenjala priloge ugovora i umanjivala iznose u rješenjima o obračunatoj koncesionoj naknadi bez obrazloženja i pribavljene saglasnosti Vlade, “Vektra Jakić” je više puta kršila odredbe ugovora i nije plaćala koncesionu naknadu, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja za sve vrijeme trajanja ugovora nikada nije izvršilo upravni nadzor nad radom UZŠ.

Na ove činjenice je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kojim rukovodi ministar Aleksandar Stijović, ukazalo prije dva dana Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) kome je dostavilo dokumentaciju sa prijavom u vezi sa koncesionim ugovorom zaključenim sa ovom kompanijom.

Imena

Resor Stijovića je u prijavi naznačio da je više nekadašnjih direktora Uprave za šume, ministara poljoprivrede i predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić svojim protivpravnim postupanjem u slučaju “Vektre Jakić” nanijelo višemilionsku štetu državi. Osim Jovanića, ministarstvo je u prijavi navelo imena bivših direktora Uprave za šume Nusreta Kalača, Mirsada Nurkovića i Radoša Šućura, bivših ministara poljoprivrede Milutina Simovića, Petra Ivanovića, Tarzana Miloševića, bivšeg državnog sekretar za šumarstvo Milosava Anđelića, te sudija Privrednog suda Dragana Vučevića, Marine Đurović, Nataše Sekulić i Borjanke Zogović.

“Ministarstvo je SDT-u ukazalo na propuste u vezi sa ugovorom koje je utvrdilo u okviru svoje nadležnosti. Priloženi dokazi jasno ukazuju na to da su određena lica UZŠ, nekadašnjeg ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić i postupajuće sudije tog suda protivpravnim postupanjem nanijeli višemilionsku štetu državi. Od dodjeljivanja koncesije i zaključenja ugovora, prema ocjeni ministarstva, više nekadašnjih direktora UZŠ, ministara poljoprivrede, sudija Privrednog suda na čelu sa predsjednikom tog suda, kršenjem zakona, drugih propisa i opštih akata, počinjene su povrede pravila postupka, prekoračena ovlašćenja i propuštano je vršenje dužnosti. To je za posljedicu imalo nezakonito dodjeljivanje šuma na korišćenje i nezakonite sječe šuma i višemilionske dugove za koje je upitno da li su naplativi. U prijavi je potencirano da se mora sagledati i odgovornost ‘Vektre Jakić’ i Brkovića”, rečeno je zvanično “Vijestima” u resoru kojim rukovodi Stijović.

Šteta od 12 miliona

Iz Ministarstva su kazali da je osnov podnošenja prijave niz nezakonitih postupanja ovih osoba koje su prekoračenjem ovlašćenja i nevršenjem službene dužnosti oštetili državu za preko 12 miliona eura na ime neplaćanja koncesione naknade, neodržavanja šumskih saobraćajnica, nespovođenja sanitarne sječe i nevršenja uzgoja šuma u skladu sa zakonom i zaključenim koncesionim ugovorom.

“Vijesti” su na zvanični službeni mail DPS uputile pitanja u vezi sa tim da li trojica njihovih bivših ministara smatraju da su ove optužbe utemeljene, odnosno, da su nanijeli višemilionsku štetu državi, ali do zaključenja broja nije odgovoreno. Kontaktiran je i Jovanić koji nije odgovorio na poziv i poruku koja mu je upućena.

Iz Ministarstva su kazali da po zaključenju ugovora nije dostavljena garancija za dobro izvršenje posla, ali je umjesto raskida ugovora, suprotno ugovornim odredbama, data šuma na korišćenje putem priloga ugovora za koje se ne zna kada su sastavljeni jer nemaju datum, nijesu ovjereni, niti potpisani ni od jedne ugovorne strane i nijesu zavedeni u djelovodniku. Ukazali su da je Uprava za šume više puta mijenjala priloge ugovora i umanjivala iznose u rješenjima o obračunatoj koncesionoj naknadi bez obrazloženja i bez pribavljene saglasnosti Vlade, te da je korišćenjem termina “prilog ugovora“ obavljala poslove koje je mogla obavljati isključivo na osnovu aneksa ugovora i tako izbjegavala proceduru zaključenja aneksa za šta bi morala pribaviti saglasnost Vlade.

Razdvajanje naknade

U prijavi je ukazano da “Vektra Jakić” nije plaćala koncesionu nadoknadu u dužem vremenskom periodu od maja 2009. godine do maja 2011. godine, kao i od kraja 2011. godine do 2018. godine, ali im je UZŠ i pored toga uredno dodjeljivala novu drvnu masu, umjesto da raskine ugovor i oduzme koncesiju, što joj je bila obaveza.

“UZŠ je samo u ovom slučaju ‘Vektre’ izmislila novi institut posredstvom koga je umanjivala koncesionu naknadu razdvajajući je na opštu i posebnu, a za šta nije bilo zakonskog osnova, niti je bilo predviđeno ugovornim odredbama. To je suprotno članovima 33 i 52 zakona o šumama i članovima 3 i 5 Ugovora o koncesiji. Nepoštovanjem ovih odredbi država je uskraćena za prihod od najmanje 2,6 miliona eura samo zbog nezakonito obračunate koncesione naknade umanjene bez osnova. UZŠ nije raskinula ugovor ni nakon uvođenja stečaja u ovoj kompaniju, iako je ugovorom bilo definisano da se može raskinuti i zbog insolventnosti koncesionara”, rekli su u Ministarstvu, dodajući da se nadaju da će SDT preduzeti mjere i radnje iz svoje nadležnosti radi utvrđivanja da li u navedenim radnjama ima elemenata krivičnog djela.

Različite odluke za isto stanje

Iz Ministarstva poljoprivrede su kazali da je sudija Privrednog suda Nataša Sekulić ukinula privremenu mjeru kojom je državi zabranjeno da “Vektru Jakić” ometa u korišćenju šuma, uz obrazloženje da “Vektra Jakić” ne plaća koncesionu naknadu i da država trpi štetu jer ne ostvaruje prihod na korišćenje državne imovine.

“Interesantno je da je potpuno isto stanje bilo i kad je donešena privremena mjera od istog sudije”, rekli su u ministarstvu.

Ukidanjem privremene mjere ova kompanija trajno je izgubila pravno na koncesiju.

Ugovor o koncesiji je zaključen u aprilu 2007. godine. Uprava za šume ga je raskinula u maju 2019. godine nakon čega je Privredni sud na predlog kompanije donio privremenu mjeru. Prigovor je tada na rješenje Privrednog suda u ime države uložio Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa države, ali je on odbijen. Zaštitnik je na predlog nove Vlade ponovo uputio zahtjev za ukidanje privremene mjere sredinom prošlog mjeseca.

Iz Ministarstva su kazali da prema podacima iz Izvještaja o radu za 2020.godinu UZŠ je sa „Vektrom Jakić“ zaključila Sporazum na osnovu koga je tom preduzeću omogućeno korišćenje šuma u pljevaljskoj opštini po cijenama i uslovima koncesionog ugovora koji je raskinut 2019.godine. Uz to, da je UZŠ prošle godine omogućila kompaniji da vrši avansna plaćanja za šta nema osnov u bilo kom propisu, pa čak ni u odredbama raskinutog ugovora.

Vlada je Kalača sa direktorske pozicije UZŠ smijenila prošle sedmice.

“Vektra Jakić” ima obaveze prema državi po osnovu koncesione naknade od 6,39 miliona eura po osnovu glavnog duga i 2,38 miliona na ime obračunate kamate.

( Marija Mirjačić )