Pandemija dodatno narušila rodnu ravnopravnost
"Svima je bolje kad žene dobijaju prilike koje zaslužuju – one su sposobne da vode, a karijera i majčinstvo mogu ići zajedno", poručila je predsjednica Evropske komisije
Pandemija koronavirusa dodatno je narušila rodnu ravnopravnost i planovi oporavka od koronakrize moraju da uključe mjere za ostvarivanje jednakosti polova, istakli su europarlamentarci na sjednici povodom Međunarodnog dana žena.
Pandemija je u proteklih godinu dana snažno uticala na žene koje su u krizi ekonomski, socijalno i intelektualno ugroženije od muškaraca i zato nacionalni planovi oporavka država EU moraju uključivati mjere za jednakost polova, rečeno je na sjednici "Mi smo snažne: Žene predvode borbu protiv virusa covid-19".
Da obilježavanje Dana žena ne smije ostati samo na riječima istakao je predsjednik EU parlamenta David Marija Sasoli.
"Usred smo dramatične krize koja je pokazala da žene ne samo da su u prvom redu borbe protiv covida-19, već su bile i prve društvene žrtve krize kojoj ne vidimo kraja", rekao je.
Pandemija nije samo učvrstila nepravde i nejednakosti nego i postoji opasnost da izbriše dio onoga što je ostvareno u decenijama borbe za ravnopravnost žena, naglasio je predsjednik EP-a, prenosi agencija Hina.
"Ne samo da su u pandemiji žene prve gubile posao jer ih je jako mnogo zaposlenih u turizmu, kulturi i ugostiteljstvu nego je u vrijeme "lokdauna" bilo i puno nasilja nad ženama. Žene moramo staviti u centar koristeći sredstva koja imaju evropski i nacionalni parlamenti kako bismo poboljšali finansijske uslove u kojima žene žive. Borba žena je borba svih nas", rekao je Sasoli.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen istakla je da žene na stereotipe odgovaraju tako da "idu svojim putem i postižu izvranrednost".
"Svima je bolje kad žene dobijaju prilike koje zaslužuju – one su sposobne da vode, a karijera i majčinstvo mogu ići zajedno", istakla je Fon der Lajen.
Evropska komisija predložiće, kako je dodala, novo zakonodavstvo za borbu protiv nasilja nad ženama jer je "sloboda od straha i nasilja osnovno ljudsko pravo".
"Žena na vrhu bi trebala biti norma, ne izuzetak", zaključila je predsjednica EK i skrenula pažnju na Estoniju, primjer države u kojoj su žene premijerka i predsjednica, ali i Evropske komisije koja je rodno ujednačena.
Grčka predsjednica Katerina Sakelaropula, prva u istoriji te zemlje istakla je da se Međunarodni dan žena ove godine slavi pod posebno nepovoljnim uslovima.
"Posjećivala sam bolnice i centre za vakcinaciju - vidjela sam da se žene požrtvovno posvećuju svom radu. Bilo da su blagajnice, medicinske sestre, kriza ih pogađa isto, a kad dođu kući rade "nešto što se ne vidi", sve te kućane poslove koje im niko ne plaća", navela je.
Zaključila da je izuzetno bitno pratiti proces oporavka i raditi na rodnoj ravnopravnosti.
Predsjednica Zastupničkog doma holandskog parlamenta Kadija Arib rekla je "da se u krizi pokazalo da je zdravstvena njega, sektor koji je jako malo ugleda uživao u društvu, zapravo najvažniji".
"Žene su preuzele najveći teret oko brige o pacijentima oboljelim od covida-19, a onda nakon radnog vremena ih čekaju kućni poslovi. Nadamo se da će sektor njege i zdravstvene zaštite dobiti veće poštovanje, veću finansijsku nagradu", istakla je Arib.
Izabel Leb, ljekarka u belgijskoj bolnici u kojoj liječe oboljele od covida istakla je da je u bolnicama uglavnom žensko osoblje, ali da vodeća mjesta imaju muškarci.
"Ipak, i to se polako mijenja, a mi smo za to dobar primjer jer od 11 direktora, šest su direktorice", istakla je Leb.
Sjednicu je zaključila Evelin Regner, predsjednica Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost, koja je istkla da je "rodni element jedan od ključnih indikatora u ovoj krizi".
"'Trebamo jake žene i naša je odgovornost kao političara da zadovoljimo potrebe ljudi svih polova jer tako ćemo izgraditi otpornije, ravnopravnije i pravednije društvo", kazala je Regner.
( Dušan Cicmil )