Berlinale se bori za normalnost

Dugo se nije znalo kako će se pandemija koronavirusa odraziti na najveći filmski festival u Nemačkoj.

Posljednje, jubilarno 70. Berlinale zamalo je izbjeglo lokdaun i mjere zatvaranja, i održano je u normalnom obliku, ako se ne računa činjenica da je to bilo prvo Berlinale pod novim rukovodstvom.

Novi duo na čelu Berlinala, Marijete Risenbek i Karlo Šatrijan se već druge godine svog rada našao pred možda najvećim izazovom s kojim se taj festival susreo od svog osnivanja prije više od sedamdeset godina. Da se filmska industrija nalazi u kritičnom periodu pokazuje i akcija održana u nedjelju uveče, dan uoči početka specijalnog izdanja Berlinala: svi bioskopi su, nakon tačno četiri mjeseca, bili osvijetljeni. Time se želi, kako kažu organizatori akcije, da se utiče na politiku da filmskoj industriji napokon pruži neku perspektivu otvaranja.

Spriječiti otkazivanje po svaku cijenu

Perspektivu najstarijem njemačkom filmskom festivalu htjeli su da daju i novi ljudi na njegovom kormilu. „Nipošto nismo htjeli da otkažemo Berlinale“, rekla je Marijete Risenbek.

Iz te odlučnosti rodio se novi koncept kojeg već mnogi i prije nego što se pokazao uspješnim hvale kao moguće rješenje za budućnost festivala koji posljednjih godina pomalo gubi trku s konkurencijom iz Kana i Venecije.

Ovogodišnje Berlinale tako je podijeljeno u dva dijela: prvi od 1. do 5. marta i drugi od 9. do 20. juna. U prvom, proljećnom dijelu filmove će preko onlajn-platformi da gleda profesionalna publika: stručni žiriji, predstavnici industrije, te novinari. Pobjednik će, naravno bez svečane ceremonije, biti proglašen šturim saopštenjem na kraju petodnevnog onlajn-skrininga.

U drugom dijelu festivala odabrani filmovi biće prikazani širokoj publici u bioskopima širom Berlina. Organizatori u tom dijelu programa vide šansu da povrate aspekt koji je ove godine zbog pandemije izostao, a na koji su jako ponosni: kontakt s publikom. Jer, za razliku od ostalih velikih festivala, Berlinale je bilo i ostalo festival otvoren za sve ljubitelje filma, a ne samo za povlašćene s akreditacijama oko vrata.

Na ljeto će se i dijeliti nagrade, zlatni i srebrni medvjedi. Za mnoge filmove koji su se našli na programu već sada su poznati počeci prikazivanje u bioskopima na ljeto, tako da bi drugi dio Berlinala mogao ipak da bude iskorišćen za promociju kao što je to obično slučaj s normalnim izdanjima festivala.

Drugačiji program

Da ipak sve nije normalno pokazuje i izbor filmova, posebno u takmičarskom dijelu. Tu upada u oči potpuni izostanak američkih produkcija. Holivudski producenti svoje adute ne žele da troše sada, već kasnije, kada bude bilo jasno kada će filmovi moći da se prikazuju u bioskopima širom svijeta.

Ni njemački producenti nisu pretjerano išli naruku novom konceptu festivala: dva njemačka filma od kojih se mnogo očekuje, film „Nebenan“, rediteljski prvijenac poznatog glumca Danijela Brila i „Fabian - oder Der Gang vor die Hunde“ Dominka Grafa nisu na raspolaganju novinarima u onlajn-izdanju festivala. Producenti su objasnili da filmove premijerno žele da prikažu publici, u pravim bioskopima. Teško je reći da li se tu radi filmofilskoj motivaciji ili pak o pukom strahu od piratskih kopija. I neki drugi producenti odlučili su se na neku vrstu blokade onlajn-prikazivanja, poput geotaginga.

Pa ipak, predstavnici ostalih filmova u glavnoj konkurenciji zadovoljni su što su njihovi radovi prošli kroz strogi odabir. Među njima je hrvatska producentkinja Ankica Jurić Tilić iz zagrebačke producentske kuće „Kinorama“. Ta kuća pojavila se kao koproducent filma „Baksuzno bubanje ili bezumni pornić“ rumunskog reditelja Radua Judea koji se našao u takmičarskom programu ovogodišnjeg Berlinala. Hrvatska manjinska produkcija će u takmičarskom programu konkurisati filmovima reditelja poput Francuza Ksavijera Beauvua ili Koreanca Hong Sangsoa. U takmičarskom programu ove godine konkuriše samo 15 filmova, od čega čak pet njemačkih.

Uvježbana onlajn-prezentacija

Organizatori festivala uoči početka smotre posebno ističu zadovoljstvo što se za filmski sajam „European Film Market“ ove godine prijavilo čak i više predstavnika filmske industrije nego inače. To bi moglo djelimično da se objasni činjenicom da je ovakvo učestvovanje na sajmovima bez putnih troškova mnogo pristupačnije, ali i željom da se što bolje dočeka ljetnja sezona od koje mnogi očekuju mnogo.

U brojnim službenim programima ovogodišnjeg Berlinala pojavljuju se samo dva autorska filma iz zemalja Zapadnog Balkana: „Kelti“, srpske rediteljke Milice Tomović u jakom programu „Panorama“, kao i „Tabija“, bosanskohercegovačko-kanadskog reditelja Igora Drljače u programu „Genarations“. To je, u poređenju s prošlim godinama, relativno skromna ponuda.

Za ljude iz filmske industrije, poput Ankice Jurić Tilić, to nije znak za zabrinutost.

„Realno, u gotovo svakoj sekciji imamo bar jedan film, ali meni se lično uvijek čini da je premalo filmova iz jugoistočne Evrope - prirodno je da smo subjektivni i navijački raspoloženi. Direktori festivala izjavili su da broj prijavljenih filmova nije pao, uprkos godini iza nas koja nije bila prijateljska prema produkcijama, što je svakako ohrabrujuće“, zaključuje zagrebačka producentkinja.

Ipak, umjetnici su zadovoljni što se u ovakvim uslovima festival uopšte održava. A još su zadovoljniji oni kojima će uspjeti da svoj film prikažu široj publici. Za rediteljku Tomović najvažnije je da rad na filmu u pandemijskoj godini nije bio uzaludan.

„Kako je počela 2020 i završila se. Iskreno nisam imala nikakva očekivanja u pogledu festivala i počela sam da sumnjam da će se išta dogoditi. Kad smo dobili poziv da budemo dio selekcije ’Panorama’ na festivalu u Berlinu, tako je došla i nada da taj film nismo godinama stvarali uzalud. Imamo osjećaj da se stvari sad lagano otvaraju i da postoji mogućnost, bez obzira na ovo vanredno stanje u kojem se nalazimo, da će ovaj film doći do publike“, rekla je Tomović. Jugoistok Evrope ipak ima još jednu „jaku predstavnicu“: u ovogodišnjem glavnom žiriju takmičarskog programa učestvuje i bosanskohercegovačka rediteljka Jasmila Žbanić čiji je film „Grbavica“ 2005. dobio Zlatnog medvjeda za najbolji film Berlinala.

( Nenad Krajcer )