Tržište stanova u novogradnji zasićeno: Nikad manje zahtjeva za gradnju

Prema podacima Monstata, investitori su već u 2019. godini smanjili broj zahtjeva za dobijanje dozvola za 50 odsto, a u 2020. za 70 odsto u odnosu na prosjek ranijih godina. Smanjenjem izgradnje se pokušavaju zadržati sadašnje visoke cijene, ali je promet opao za više od 50 odsto, tvrdi sagovornik “Vijesti”

36175 pregleda27 komentar(a)
Cijene u Podgorici se drže i pored značajnog pada potražnje, Foto: Boris Pejović

Tržište stanova u novogradnji je prezasićeno u Podgorici i na primorju, a investitori skoro i da ne predaju zahtjeve za dobijanje građevinske dozvole.

Taj trend nije počeo tokom korona krize, već u 2019. godini, samo je sada ubrzan, kazao je sagovornik “Vijesti“ sa tržišta nekretnina.

224 zahtjeva za dobijanje građevinske dozvole predali su firme i građani lani, a njima je predviđena izgradnja 1.297 stanova, što je ubjedljivo najmanje u posljednjih deset godina za koliko postoje podaci o uporedivim istraživanjima

Predstavnici investitora koje su “Vijesti“ kontaktirale zvanično navode optimističke ocjene i ublažavaju pad prodaje i njihova očekivanja za ubuduće, dok su nezvanično saopštavali da je situacija mnogo teža.

“Vijesti“ neće prenijeti takve izjave, jer ni investitori ne vjeruju u njih, pa bi predstavljale svojevrsnu obmanu javnosti.

Iz podataka Uprave za stitistiku Monstat se vidi da je za većinu stanova koji se sada grade procedure za dobijanje dozvola pokrenuta 2017. i 2018. godine.

Prema podacima agencija za nekretnine, od izbijanja pandemije promet je pao za više od 50 odsto i sve je manji, ali većina investitora zadržava visoke cijene istovremeno odustajući od novih projekata u stanogradnji.

Podaci Monstata pokazuje da su firme i građani tokom prošle godine predali 224 zahtjeva za građevinske dozvole kojima je predviđena izgradnja 1.297 stanova, što je ubjedljivo najmanje u posljednjih deset godina za koliko postoje podaci o uporedivim istraživanjima.

1.450 eura iznosi cijena kvadrata novogradnje u dijelu grada preko Morače i u novim kvartovima uz Cetinjski put, a na periferiji Podgorice - Starom aerodromu, Zabjelu ili Zagoriču, od 1.000 do 1.100 eura

Druga godina sa najmanjim brojem zahtjeva je 2019. kada je predato 197 zahtjeva za gradnju 1.580 stanova. Godinu ranije, tražene su dozvole za gradnju 2.339 stanova, u 2017. za 4.439..., a u skoro svim godinama prije toga cifra je bila značajno veća od tri hiljade.

Podaci Monstata pokazuju da je u prošloj godini došlo do pada cijena stanova u novogradnji za oko pet odsto - na promorju zbog manjeg interesovanja stranaca.

Analiza konsultantske kuće “Colliers International” pokazala je da je došlo do pada od najviše jedan odsto i to samo u nekim zonama. Oni istraživanjem nijesu obuhvatili luksuzne rizorte i projekte koji se grade pod povoljnostima iz projekta ekonomskog državljanstva.

Prema ovim istraživanjima, prosječna cijene kvadrata stana u novogradnju u Podgorici u dijelu grada preko Morače i u novim kvartovima uz Cetinjski put iznosi oko 1.450 eura, dok su na periferiji - Starom aerodromu, Zabjelu ili Zagoriču od 1.000 do 1.100 eura.

U Budvi i Tivtu su oko 2.000 do 2.100 eura, Kotoru 1.900, Baru i Herceg Novom oko 1.500, Ulcinju 1.300, na Cetinju oko 1.000, Nikšiću oko 800 eura...

“Sada u Podgorici u raznim fazama izgradnje imate oko tri-četiri hiljade stanova. Neki manji investitori koji nemaju dovoljno novca ili su planirali da gradnju finansiraju tako što bi unaprijed prodavali stanove, oni sada odustaju od gradnje. Veliki investitori koji imaju dovoljno novca, ili im nije problem da obezbijede kredite, završavaju započete projekte i mogu da ne smanjuju cijene iako im je promet pao. Ne žele ni da počnu nove projekte jer znaju da bi time samo na već zasićeno tržište izbacili nove stanove, čime bi rizikovali značajniji pad cijena“, kazao je sagovornik “Vijesti“.

Mali graditelji neće moći dugo da izdrže

Sagovornik “Vijesti” navodi da se već dešava da manji investitori i oni koji imaju problema sa likvidnošću prodaju stanove ispod sadašnjih prosječnih cijena, ali da za sada nije riječ o većim količinama.

“Sve i da se ove godine okonča epidemiološka kriza, ekonomske posljedice će se osjećati još naredne dvije do tri godine, kada se ne može očekivati porast kupovne moći i značajniji rast interesovanja za stanove. Pitanje je koliko će investitora i građevinskih kompanija moći da izdrži da ne prodaje stanove po nižim cijenama. Oni koji su pozajmljivali novac da bi gradili stanove mogu biti u ozbiljnijem problemu”.