Kina: Oklijevanje u planovima za smanjenje emisija štetnih gasova

Kinesko rukovodstvo objavilo je novi petogodišnji plan za razvoj zemlje koji obuhvata i mjere za smanjenje emisija štetnih gasova.

Međutim, na razočarenje stručnjaka i ekologa plan ne pomaže mnogo u ostvarivanju ciljeva Kine u borbi protiv klimatskih promjena pošto zemlja koja je daleko najveći potrošač uglja u svijetu stvara dalji porast emisija uz oslanjanje na prljavu energiju, prenosi danas Radio slobodna Evropa (RSE) ocjenu svjetskih medija.

Ekonomski plan Kine za narednih pet godina mogao bi dovesti do snažnog porasta emisija gasova s efektom staklene bašte ako se ne preduzmu dalje mjere za ispunjavanje dugoročnih ciljeva zemlje, ocjenjuje Gardijan (The Guardian).

Petogodišnji plan objavljen u Pekingu u petak pružio je malo detalja kako će zemlja ispuniti svoj cilj neto nula emisija do 2060. godine, što je prošle godine najavio kineski predsjednik Si Đinping. Prema novom planu, Kina će smanjiti količinu proizvedenog ugljen-dioksida po jedinici BDP-a za 18 odsto od 2021. do 2025, ali je taj cilj u skladu s prethodnim trendovima i, kako piše Gardijan, mogao bi dovesti do nastavka povećanja emisija za jedan odsto ili više godišnje.

Cilj Pekinga je da energija koja ne dolazi od fosilna goriva čini 20 odsto kineske energetske mješavine, što, prema britanskom listu, ostavlja dovoljno prostora za dalje širenje industrije uglja.

Međutim, ukazuje Gardijan, i dalje postoji prostor da Kina razradi plan s više detalja kako da poveća proizvodnju čiste energije, podstakne industriju da smanji emisije i usvoji strože kratkoročne ciljeve za emisiju gasova s efektom staklene bašte, pošto će sektorski planovi i drugi detalji uslijediti kasnije ove godine.

Kina – daleko najveći svjetski proizvođač gasova s efektom staklene bašte – uzdržala se od obaveze da smanji emisije u roku od pet godina, što je zgrozilo ekologe, piše Tajms u tekstu "Veliki skok Kine unazad smanjenjem emisija".

Na Kinu ide 26 odsto globalnih emisija, u poređenju s 15 odsto koliko dolazi iz SAD. Kina je takođe potrošila više uglja nego ostatak svijeta zajedno u svakoj godini od 2011, ističe londonski list i dodaje da su se stručnjaci za klimu nadali da će novi petogodišnji plan otkriti kako će biti ostvaren cilj za ukupnu nultu emisiju do 2060.

Umjesto toga, premijer Li Kećiang je u petak iznio detalje industrijske strategije kojom se Kina i dalje oslanja na sagorijevanje uglja.

Novim petogodišnjim planom najavljeno je smanjenje "intenziteta emisija", odnosno količine ugljen-dioksida po jedinici BDP-a, kao i "intenziteta energije", odnosno količine energije po jedinici BDP, dok su se ekolozi nadali ograničenju ukupne potrošnje energije, ističe Tajms i objašnjava da predviđeni rast privrede za pet do šest odsto godišnje, znači i rast emisija.

Uzmak u kineskoj energetskoj strategiji mogao bi imati posljedice za klimatski samit COP26 u Glazgovu u novembru. Uspjeh te konferencije, koja ima za cilj da svijet obaveže na plan za globalnu dekarbonizaciju, zavisi od velikih zagađivača poput Kine, SAD i Indije koji treba da objave svoje planove prije sastanka.

Poslednji veliki klimatski samit u Parizu 2015. bio je uspješan uglavnom zato što su Kina i SAD unaprijed prihvatili ciljeve, dok je za poslednji veliki neuspjeh u Kopenhagenu 2009. okrivljeno oklijevanje Kine, ukazuje Tajms i dodaje da se stručnjaci nadaju da će se narednih dana iz Pekinga doći čvršće obaveze.

U nastojanju da bude globalni lider Kina se suočava s ogromnim klimatskim i tehnološkim izazovima, ističe Si En En (CNN), ukazujući da Peking svoje ekonomske ambicije mora da uravnoteži s urgentnom potrebom rješavanja klimatske krize.

Najava Sija da Kina do 2060. bude karbonski neutralna je smjeli i veliki cilj za zemlju koja sagorijeva više uglja od ostatka svijeta zajedno, ocjenjuje američka televizija uz konstataciju da će za ostvarenje tog plana biti potrebno ništa manje do ekonomska revolucija.

Kina je decenijama svoj uspon podupirala masovnim infrastrukturnim projektima i proizvodnjom, praveći ekonomsku lokomotivu koja veoma zavisi od prljave energije.

A analitičari, ističe CNN, kažu da pritisci izazvani COVID-19 i tenzijama sa Zapadom podstiču Kinu da troši više na takve energetske izvore, a ne manje.

Petogodišnji plan malo pomaže približavanju cilju predsjednika Sija da Kina ostvari ukupno nultu emisiju štetnih gasova do 2060. godine, ocjenjuje Blumberg (Bloomberg) i ističe da je vrhovno kinesko rukovodstvo teške odluke prepustilo birokratama.

Nove mjere mogle bi dovesti do toga da Kina dostigne maksimum emisija do 2030. godine, na šta se obavezala prema Pariskom sporazumu, mada klimatski stručnjaci kažu da će Kina morati da dostigne taj vrhunac oko 2025. godine da bi svijet imao šanse da ostvari cilj sporazuma da se ograniči prosječni globalni porast temperature na 1,5 stepeni u odnosu na preindustrijski nivo.

Najviši kineski zvaničnici teške odluke u vezi s klimom uglavnom su delegirali na različita ministarstva i državna preduzeća koja nadziru energetski sektor zemlje.

U narednim mjesecima, uprava za energetiku će iznijeti konkretne ciljeve za energije vjetra i sunca, hidroenergiju, kao i nafte i uglja za narednih pet godina, dok će i provincijalne vlade morati da kažu šta namjeravaju. Kina će takođe prvi put objaviti petogodišnji klimatski plan koji je u nadležnosti ministarstva životne sredine.

Mada Kina nije objavila zvaničnu mapu puta za karbonsku neutralnost, petogodišnji plan je u skladu s pristupom u dve brzine koji su predložili klimatski istraživači s pekingškog Univerziteta Đinghua.

Oni su, navodi Blumberg, sugerisali da smanjenje emisija bude malo do 2035, da bi veći deo napora bio prepušten za kasniji period kada bi smanjenje emisija i posljedično usporavanje rasta imalo manji uticaj na bogatije društvo.

Oni takođe pretpostavljaju da će se Kina tada moći da se više oslanja na nove čiste izvore energije, kao što je vodonik, jer će pojeftiniti s tehnološkim otkrićima.

( BETA )