Mrdak: Crna Gora posvećena naporima međunarodne zajednice u traženju odgovora na klimatske promjene
"U NVO sektoru smatraju da je potrebno hitno prekinuti zavisnosti od fosilnih goriva, te započeti planiranje pravedne energetske tranzicije, koja bi donijela nove benefite za stanovništvo Crne Gore, u vidu otvaranja zelenih radnih mjesta i zdravije životne sredine, ali i osigurala usklađivanje ciljeva Crne Gore sa EU NDC ciljevima"
Crna Gora je predano posvećena naporima međunarodne zajednice u traženju optimalnih odgovora na klimatske promjene, kao jednom od najsloženijih izazova današnjice, kazao je državni sekretar u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Danilo Mrdak.
Mrdak je, kako se navodi u saopštenju PR Centra, zajedno sa izvršnom direktoricom NVO Green Home, Natašom Kovačević, kao i predsjednikom organizacije SEE Change net, Geretom Kelijem, predstavio svoje viđenje akutelnih problema u Crnoj Gori kada su u pitanju klimatske promjene, kao jednom od najsloženijih izazova današnjice.
"Važnost učestvovanja Crne Gore u pregovorima u okviru klimatskih promjena je značajna i u pogledu integracionih procesa. Ovaj proces donosi sa sobom intenziviranje aktivnosti u svim segmentima koje će Crna Gora imati kao obavezu na svom putu ka članstva u EU", rekao je Mrdak u izjavi za PR Centar.
On je, piše u saopštenju, podsjetio da je Crna Gora jedna od manjih država članica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija – UNFCCC, čije nacionalne emisije gasova sa efektom staklene bašte iznose svega 0,009 odsto od ukupne globalne emisije.
"Ipak, Crna Gora je suštinski posvećena da svojim razvojnim potencijalima upravlja na odgovoran i održiv način i sa minimalnim uticajem na životnu sredinu i promjenu klime", naveo je Mrdak.
Prema njegovim riječima, Crna Gora revizijom Nacionalno utvrđenog doprinosa - NDC kao novu ciljnu vrijednost postavlja smanjenje od 35 odsto do 2030. godine, a u odnosu na 1990. godinu, odnosno smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 2117 kilotona do 2030. godine.
"Ovaj cilj je moguće ostvariti uz mjere koje su utvrđene u ključnim nacionalnim strateškim i razvojnim planovima", ocijenio je Mrdak.
On je kazao da se procjenjuje se da ciljni nivo smanjenja emisija u Crnoj Gori može biti povećan na 39 odsto u odnosu na 1990. godinu daljim unapređenjem preciznosti računanja emisija, otklanjanjem određenih nepouzdanosti u ekonomskim projekcijama, kao i omogućavanjem preciznih proračuna u sektoru šumarstva i poljoprivrede,
"Izvjesnost u ovom pravcu, paralelno sa daljim napretkom u procesu integracije u EU, stvaraće prostor da Crna Gora u periodu do 2025. godine dalje revidira nacionalne ciljne vrijednosti. Pri tome ne treba zanemariti uticaj neizvjesnosti uzrokovane pandemijom Covid-19 u odnosu na dinamiku daljeg ekonomskog razvoja, realizacije investicija i pristupa zelenim tehnologijama", rekao je Mrdak.
U proteklim godinama, zabilježen je očigledan porast obima investicija za razvoj energetske infrastrukture.
"Novim većim investicijama podržani su prekogranično upravljanje rizikom od poplava, rast zelene ekonomije i poboljšanja energetske efikasnosti. Ostale veće investicije bile su usmjerene na rekonstrukciju postojećih hidroelektrana (HE), izgradnju novih vjetroelektrana i HE, uvođenje najboljih dostupnih tehnika (BAT) u KAP-u, "pametna" brojila za električnu energiju i razne druge aktivnosti. Razvoj obnovljivih izvora energije postavljen je kao prioritet za naredni period u skladu s međunarodnim obavezama", naveo je Mrdak.
Iz tog razloga, kako je rekao, dodatne veće investicije se planiraju i već sprovode u cilju razvoja ovog sektora.
"Tekući proces izrade Nacionalnog energetsko-klimatskog plana, kojim će se definisati strateški ciljevi do 2030., omogućiće pouzdanije projekcije mogućnosti Crne Gore u kontekstu nastojanja EU da svoj cilj smanjenja emisija poveća sa 40 na 55 odsto u narednih deset godina u odnosu na nivo iz 1990. godine", kazao je Mrdak.
U tom cilju planirana je i izrada Nacionalnog plana adaptacije na klimatske promjene uz podršku Zelenog klimatskog fonda, i Strategije niskokarbonskog razvoja.
"Na kraju želim istaći da se Crna Gora potpisivanjem Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, obavezala na niz konkretnih akcija, uključujući uvođenje takse na emisije ugljen-dioksida i tržišnih modela za podsticanje obnovljivih izvora energije, kao i postupno ukidanje subvencija za ugalj, a sve u kontekstu postizanja karbon neutralnog društva", zaključio je Mrdak.
Kovačević: U NVO sektoru smatraju da je potrebno hitno prekinuti zavisnosti od fosilnih goriva
Izvršna direktorica NVO Green Home, Nataša Kovačević, smatra da se kao dio Evrope i kandidat za EU, Crna Gora nalazi u ozbiljnoj situaciji gdje za narednih osam mjeseci, do Klimatskog samita COP26, treba da se uskladi sa novim EU doprinosom za smanjenje emisija gasova staklene bašte (NDC) do 2030 godine, a koji u ovom momentu iznosi 35 odsto na našu zemlju.
"Istovremeno, ovo je i idealan momenat za konačne odluke ka čistoj energetskoj tranziciji, obzirom da je u toku izrada Nacionalnog energetskog i klimatskog plana Crne Gore, koji će svakako pokazati da je energetski i industrijski sektor najveći emiter ovih gasova", rekla je Kovačević u izjavi za PR Centar.
Ona je kazala da u NVO sektoru smatraju da je potrebno hitno prekinuti zavisnosti od fosilnih goriva, te započeti planiranje pravedne energetske tranzicije, koja bi donijela nove benefite za stanovništvo Crne Gore, u vidu otvaranja zelenih radnih mjesta i zdravije životne sredine, ali i osigurala usklađivanje ciljeva Crne Gore sa EU NDC ciljevima.
"Takođe, da bi prevazišla utvrđene nedostatke u bliskoj budućnosti, Crna Gora mora i dalje tražiti podršku velikog broja međunarodnih donatora, uključujući nacionalne vlade, neprofitne organizacije i međunarodne organizacije. Stoga je vrlo važno utvrditi tehnološke zahtjeve Crne Gore u sadašnjoj ekonomskoj situaciji i precizno procijeniti njene finansijske potrebe i potrebe za jačanjem kapaciteta da bi se spriječile štetne posljedice globalnih klimatskih promjena", navela je Kovačević.
Ona je, kako se navodi u saopštenju PR Centra, rekla da Crna Gora treba da prati korake svjetskih lidera u dekarbonizaciji poput Velike Britanije koja se odlučno posvetila promjenama, zacrtavajući ciljeve na 68 odsto do 2030. u odnosu na emisije iz 1990 godine, donoseći Plan "10 tačaka industrijske revolucije", kojim se planira tranzicija cijele industrije, energetike, otvaranje 250000 zelenih radnih mjesta, kao i zaštita prirode na 30 odsto kopnenog područja.
"U namjeri da upoznamo građane sa posljedicama klimatskih promjena u Crnoj Gori, klimatskim politikama i dobrim praksama, Green Home je ove sedmice organizovala kviz na društvenim mrežama, dok uporedo radimo sa resornim Ministarstvima na pripremi poruka i organizaciji učešća na Klimatskom Samitu", rekla je Kovačević.
Ove, kao i druge aktivnosti, su dio projekta „Crna Gora u susret Klimatskom Samitu“ koji je podržala Britanska Ambasada u Podgorici.
Podsjećamo, klimatski samit zemalja potpisnica Pariskog sporazuma i UN Konvencije o klimi biće održan u novembru 2021. godine u Glazgovu, Velika Britanija, na kojem će učestvovati lideri 164 država, kako bi diskutovali i donijeli ambicioznije ciljeve za smanjenje emisija gasova staklene bašte.
Predsjednik organizacije SEE Change net, Geret Keli, smatra da je ova decenija, decenija akcije i da je predstojeći Glasgov COP 26 mjesto gdje svaka zemlja treba da istupi naprijed i znatno poveća svoju ambiciju u smanjenju emisije ugljenika, prenosi PR Centar.
"Cilj je globalno smanjiti emisiju gasova staklene bašte (GHG) za 50 odsto do 2030. godine. Trenutne ciljeve Crne Gore, postavljene od strane prethodne Vlade, moramo realno sagledati jer ne ispunjavaju ovaj cilj, dok nikada nije bio bolji momenat za djelotvornu promjenu nego sad", naveo je Kelly.
Kako je kazao, EU je osnovala pravedni tranzicioni fond da bi nam pomogla da postupno ukinemo sagorijevanje uglja i nafte, koji bi mogao da se koristi za likvidaciju visoko zagađujuće TE Pljevlja i koji bi nam pomogao da postavimo put za novi tip ekonomije, za koju je EU rezervisala devet milijardi eura kroz Zeleni Sporazum za Zapadni Balkan, kao i dodatnih 20 milijardi dodatnih sredstava, koje bi se mogle iskoristiti za otvaranje novih radnih mesta.
"Ne zaboravimo da je čista energija sada mnogo jeftinija od prljavih verzija. Za 50 miliona eura koliko je planirano da se potroši na sanaciju Pljevalja, a koja pri tom neće imati uticaja na njegove emisije gasova staklene bašte, mogla bi da se izgradi na osnovu regionalnih cijena - nova solarna elektrana od 50 MW", ukazao je Kelly.
Kako prenosi PR Centar, on je poručio da budućnost dolazi, da nova Vlada ima sve prilike i razloge u svijetu da se stavi na pravu stranu istorije i poveća svoj cilj za smanjenje emisija gasova staklene bašte na 50 odsto.
Evropska komisija je u decembru 2019. godine donijela Zeleni plan u cilju proizvodnje nulte emisije ugljen-dioksida do 2050. koji uključuje i sve zemlje Balkanskog regiona, dok je u septembru 2020. predstavila plan za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte za najmanje 55% do 2030. godine u poređenju sa nivoima iz 1990. godine, što je za 15% više od prethodne ambicije. Novi cilj je zasnovan na sveobuhvatnoj procjeni socijalnih, ekonomskih i ekoloških uticaja, te naglašava kontinuirano globalno vođstvo EU, uoči sledeće klimatske konferencije UN (COP26).
( A.C. )