Dobri rezultati kazni u javnom interesu

"U narednom periodu fokus treba da bude na dvije vrste sankcija, a to su uslovna osuda sa zaštitnim nadzorom i uslovni otpust", rekla je ona. Objasnila je da je prošle godine izrečena prva uslovna osuda sa zaštitnim nadzorom, a da se uslovni otpust dominantno dobijaja kada ostane kraći dio kazne

6054 pregleda0 komentar(a)
Sa konferencije, Foto: Savo Prelević

Jedan broj osuđenih na uslovne kazne nije uspio da ih izdrži, već im je ta alternativna mjera zamjenjena zatvorskom, a dobri rezultati postignuti su kada je u pitanju kazna rada u javnom interesu.

To je kazala Nataša Radonjić iz Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija.

Ona je jedan od učesnika nacionalne konferencije koju je u okviru projekta "Restorativna pravda - alternativnim sankcijama do resocijalizacije" organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Radonjić je istakla da, iako su rezultati kazne rada u javnom interesu dobri, zna da uvijek može bolje i da Probaciona služba radi na unapređenju.

"U narednom periodu fokus treba da bude na dvije vrste sankcija, a to su uslovna osuda sa zaštitnim nadzorom i uslovni otpust", rekla je ona. Objasnila je da je prošle godine izrečena prva uslovna osuda sa zaštitnim nadzorom, a da se uslovni otpust dominantno dobijaja kada ostane kraći dio kazne.

Programski direktor CeMI-ja Ivan Vukčević predstavio je istraživanje o rezultatima i efektima primjene alternativnih sankcija u Crnoj Gori.

Pravni ekspert Milorad Marković naglasio je da se mora raditi na podizanju svijesti o značaju alternativnih sankcija, ali i da sudovi i tužilaštvo moraju voditi računa da alternativnu sankciju prilagode izvršiocu.

Dodao je da je nužno raditi na unaprijeđenju prakse izricanja alternativnih sankcija, ali i održavati treninge za sudije i tužioce koji bi im pomogli u prepoznavanju tih mogućnosti prilikom odlučivanja i prepoznavanja sankcije koju treba izreći.

Podgorički Dom zdravlja od 2015. godine sarađuje sa Ministarstvom pravde, tačnije kod njih se izdržavaju alternativne sankcije, rekao je sekretar u Domu zdravlja u Podgorici Srđan Popović.

Istakao je da je u početku postojao otpor osuđenika prema kaznama rada u javnom interesu, ali i da su zaposleni imali određenu skepsu.

"Ljudi su se plašili, od 36 djela najviše je bilo nedavanje izdržavanja... Ali svjedok sam da sve ide na bolje... Već su počeli zaposleni da se navikavaju na korisnike, već sad pitaju kada će dobiti korisnika", rekao je on.

Istakao je da bi bilo dobro da su u projekat alternativnih sankcija uključeni i Zavod za zapošljavanje i Centar za socijalni rad, jer se pokazalo da je bilo vrlo korisnih "osuđenika" koji su u nekim slučajevima čak i školovani za neka zanimanja koja su deficitarna.

Popović je istakao da bi bilo dobro da ustanove i institucije u saradnji sa ZZZCG nakon uspešno odslužene kazne rada u javnom interesu napišu i preporuke za osuđenike.

Popović je rekao da je od 36 kazni rada izdržanih u Domu zdravlja samo jedna prekinuta, i to zbog toga što taj osuđenik dva puta nije pronađen na radnom mjestu, već na nekih tridesetak metara udaljenosti, gdje je sjedio sa bivšim kolegama iz Opštine Golubovci.

Advokat Matija Vučićević rekao je da nije u praksi primjetio da sudije izbjegavaju da izriču alternativne sankcije.

Kazao je da bi, kada su u pitanju krivična djela nasilje u porodici, trebalo voditi računa o izricanju alternativnih sankcija.