Marović: Aktivniji angažman EU prijeko potreban

Aktivniji angažman Evropske unije (EU) na Zapadnom Balkanu prijeko je potreban, a držanje regiona na pristojnoj udaljenosti nije dobro za reforme, ali ni za kredibilitet Unije i njenu transformativnu moć, ocijenila je direktorica Politikon mreže Jovana Marović.

Devet članica Evropske unije pozvalo je šefa diplomatije Žozepa Borela da na sastanku ministara vanjskih poslova u aprilu vodi stratešku raspravu o zemljama Zapadnog Balkana i njihovim perspektivama.

U drugoj polovini ove godine Slovenija preuzima predsjedavanje Savjetom EU što će, kako je kazala Marović, uticati na poruke koje će se čuti sa EU nivoa.

„Ali, osim pružanja podrške procesu proširenja i naporima Zapadnog Balkana u približavanju EU, ne očekujem značajne pomake“, rekla je Marović agenciji MINA.

Kako je navela, Evropska komisija (EK) trenutno radi na smjernicama za primjenu nove metodologije u procesu pregovora sa Crnom Gorom i Srbijom.

Marović je kazala da će od tog okvira dosta toga zavisiti u praksi, posebno kada je riječ o tome da li će novi instrumenti biti podsticajni i u kojoj mjeri će pomoći ubrzanje reformi u ključnim oblastima koje se odnose na vladavinu prava.

„Opet, to i dalje ostaje tehnički dio procesa pregovora, dok onaj politički na EU nivou, nažalost, još ima primat“, rekla je Marović.

Otuda je, kako je navela, blokiranje otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom bila poruka i za ostatak Zapadnog Balkana.

„Uporno držanje regiona na pristojnoj udaljenosti nije dobro ni za reforme, ali ni za kredibilitet same Unije i njenu transformativnu moć, koja je sve više upitna“, kazala je Marović.

Prema njenim riječima, za tako nešto su najodgovorniji autoritarni režimi na ovim prostorima.

„Ali je očigledno da ni ono što EU trenutno može da ponudi regionu nije dovoljan okvir za demokratizaciju, te da je njen aktivniji angažman prijeko potreban“, rekla je Marović.

Na pitanje da li je integracija zemalja regiona usporena zbog pandemije COVID-19, ona je odgovorila da je pandemija pomjerila fokus sa mnogih važnih tema, pa samim tim i sa Zapadnog Balkana, iako politika proširenja već izvjesno vrijeme nije među prioritetima EU.

„Od objavljivanja nove metodologije u februaru prošle godine, suočili smo se sa mnogo uspona i padova u EU politici prema regionu na koje su uticali brojni razlozi“, navela je Marović.

Prema njenim riječima, pandemija jeste opravdan razlog za usporavanje procesa integracije, ali primat političkog u odnosu na odlučivanje po principu zasluga svakako to nije.

Odgovarajući na pitanje da li smatra da je pandemija „stvorila prostor“ za veći uticaj drugih aktera na Zapadni Balkan, Marović je navela da manjak angažovanja EU na ovim prostorima predstavlja otvorena vrata za uticaj drugih aktera, što oni vješto i koriste.

Kako je kazala, veliki infrastrukturni projekti, visina direktnih investicija, broj kompanija u njihovom vlasništvu su znaci da je njihova prisutnost na Zapadnom Balkanu osjetna i da u bliskoj budućnosti ne treba očekivati da će se smanjivati.

„Ta prisutnost sada nosi sa sobom velike rizike upravo zbog slabog stanja vladavine prava u državama Zapadnog Balkana, koje ovi akteri koriste nametanjem svojih uslova, koji opet i najčešće još više podrivaju i to što je urađeno u demokratizaciji“, rekla je Marović.

Na pitanje koliko se stanje u državama Zapadnog Balkana, posebno Crnoj Gori, promijenilo od posljednje rasprave o proširenju u avgustu 2019. godine, ona je odgovorila da su u više zemalja regiona održani izbori tokom prošle i ove godine, koji su donijeli neke manje ili više zemljotresne promjene.

Kako je navela Marović, najznačajnije su svakako one u Crnoj Gori i na Kosovu.

„Sa tim promjenama povezano je novo raspoloženje građanki i građana i njihova sve primjetnija glad za promjenama i pozivi da se države izbore sa sveprisutnom korupcijom, organizovanim kriminalom, klijentelizmom i nepotizmom“, rekla je Marović.

Takvim glasanjem, kako je kazala, građanke i građani daju sud o vlasti prethodnih vladajućih elita i šalju poruku da su sve svjesniji svojih uloga u demokratizaciji.

„Međutim, smjena vlasti je tek početni korak u otklanjanju nedemokratskih praksi i ne može automatski i nužno dovesti do određenih odlučujućih zaokreta, jer potencijalni problemi, poput nestabilne podrške ili narastajućeg nacionalizma, mogu biti velika prepreka“, poručila je Marović.

Ipak, kako je navela, takva svijest građanki i građana raduje i ohrabruje i važan je kontrolni i korektivni faktor.

„Što se, pak, stanja reformi u zemljama Zapadnog Balkana tiče, ne primjećujem bitnu razliku i napredak u posljednje dvije godine“, kazala je Marović.

( MINA )