Švajcarski institut: Početak trećeg talasa koronavirusa u srednjoj Evropi, uključujući Srbiju

"Mada je vidljivo da treći talas prijeti, još nismo svjesni toga da bi on suštinski mogao biti različit od dva prva talasa pandemije", rekao je direktor švajcarskog instituta

10032 pregleda5 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Dok u Evropskoj uniji vlada pometnja oko vakcine AstraZeneka, čiji je proizvođač ponovo najavio osjetno smanjenje isporuka, uz veliko nezadovoljstvo što su Amerikanci zaustavili izvoz vakcina, švajcarski Institut za globalno zdravlje u Ženevi upozorio je da su "uočeni znaci početka trećeg talasa koronavirusa u Mađarskoj, Češkoj, Bugarskoj i Srbiji".

To je francuskoj tv stanici BFMTV izjavio epidemiolog i direktor Instituta za globalno zdravlje Univerziteta u Ženevi Antoan Flao, naglasivši da se, s obzirom na iskustvo "s prvim talasima kovid-19 zaraze koja je došla iz Kine i preko Italije, sad treba valjano pripremiti" u nastojanju da se to zauzda.

"Mada je vidljivo da treći talas prijeti, još nismo svjesni toga da bi on suštinski mogao biti različit od dva prva talasa pandemije", rekao je direktor švajcarskog instituta.

Flao i neki francuski epidemiolozi izjavili su mreži BFMTV da je jasno da vakcinacija i disciplina stanovništva jedini mogu spriječiti rasplamsavanje epidemije i trećeg talasa zaraze, jer se pokazalo da je vakcinisanje imalo veoma povoljan učinak na smanjenje broja prijema oboljelih u bolnice, naročito starijih od 75 godina koji su u velikom broju vakcinisani.

Analize pokazuju da mladi rijetko umiru od kovid-19, ali je u međuvremenu, recimo u Francuskoj, povećan broj onih ispod 60 godina koji su morali da budu primljeni u bolnice zbog težeg vida oboljenja i češće su ljekari bili primorani da ih stave na reanimaciju. Epidemiolog francuskog zavoda za javno zdravlje Marten Blanšije primijetio je da sve više mlađih pacijenata mora da ide na reanimaciju, i da to dijelom može da se objasni većom vakcinacijom starijih, a da je tome uzrok takođe "opuštanje među mladima preko kojih se zaraza lakše i brže širi".

Ujedno je uočeno da su stariji od 65 godina sve oprezniji, i ako nisu vakcinisani, veoma se čuvaju, primjenjuju mjere zaštite i samoizolaciju u očekivanju da budu vakcinisani, kako je medijima rekao ljekar kovid bolnice Pelegren u Bordou Benžamen Kluzo.

On je stavio do znanja da se istovremeno mogućnosti zaražavanja najviše izlaže dio aktivnog stanovništva, ljudi koji moraju da rade i dijelom manje paze na opasnost zaraze.

Svjetski ugledni francuski Institut Paster je saopštio da se novi soj virusa korona širi a oprez popušta, jer su se u januaru samo 42 odsto oboljelih izolovali i potražili ljekara odmah pošto su uočili simptome zaraze, dok je u oktobru prošle godine to učinilo njih 63 odsto.

U analizi Instituta Paster se navodi da "previše često do širenja zaraze dolazi od osoba koje jasno pokazuju simptome koronavirusa", 37 odsto ljudi se zarazi izvan svojih domova i 46 odsto njih na radnim mjestima", s tim što se 45 odsto zaraza događa u zatvorenim prostorijama i uz zatvorene prozore".

Takođe je predočeno da je "velika opasnost širenja zaraze preko djece koja idu u školu", a da odlazak u sportske sale, kafiće i restorane predstavlja veći rizik da se dobije koronavirus u odnosu na mnogo prostranija mjesta kulturnih i sportskih događaja, kao i amfiteatre i velike sale za predavanja na fakultetima i školama.

Javni prevoz ne mora biti mjesto većeg zaražavanja...pod uslovom da se strogo poštuju mjere zaštite.

Tim stručnjaka univerziteta u Ženevi i Cirihu je istovremeno objavio studiju iz koje proizilazi da temperatura i veliko prisustvo finih čestica zagađenja u vazduhu mogu pojačati širenje i snagu zaraze koronavirusom.

"Veza između velikog zagađenja vazduha finim česticama sitnijim od 2,5 mikrometra (jedan mikrometar je milioniti deo metra - mikron) i oštrine zaraze dobro je poznata epidemiolozima", stoji u nalazima švajcarskog multidisciplinarnog tima stručnjaka.

Rezultati ovog istraživanja su objavljeni u časopisu "Earth Systems and Environment" i u njemu se navode i mere kako sprečiti zagadjenje vazduha finim česticama s ciljem da se spriječe zaraza i smrtnost kao posljedica oboljenja izazvanog koronavirusom.