Finalna runda u borbi za vođstvo na tržištu letećih taksija
Planiraju da u naredne dvije godine ponude prve komercijalne leteće taksi linije. Firma razvija male autonomne letjelice nalik na helikoptere kojima bi putnici mogli da izbjegnu gužve na putevima i sigurno dođu do cilja
Ulagači su opet dali stotine miliona eura za projekat „Volokopter”.
To su male električne letjelice koje bi, prema optimističnim prognozama, za koju godinu mogle da jezde gradovima. I zarađuju milijarde. Sve podsjeća na film Peti element sa Brusom Vilisom i Milom Jovović. Sniman krajem devedesetih, ovaj film je radnju smjestio u 2263. godinu, kad gradom jezde leteći automobili. Tada niko nije mogao ni da sanja ono što danas tvrde entuzijasti koji su namirisali dobar posao - da bi gradska vozila mogla da lete već u trećoj deceniji ovog milenijuma.
Tako se bar nadaju u firmi „Volokopter“ iz gradića Bruhzala nedaleko od Štutgarta. Sada su prikupili još 200 miliona eura investicija, uz 122 miliona sa kojima su ranije krenuli. U igri su krupni igrači: logistika Nuemačke želueznice, „Intel“, „Dajmler“ i kineski proizvođač automobila „Džili“. Sada su se pridružili dobavljač automobilske branše „Kontinental“ i divovski fond „Blekrok“.
„Kroz ta partnerstva možemo da posegnemo za neophodnom ekspertizom kako bismo narednih godina pokrenuli prve linije“, rekao je ove sedmice Florijan Rojter, šef „Volokoptera“.
Planiraju da u naredne dvije godine ponude prve komercijalne leteće taksi linije. Firma razvija male autonomne letjelice nalik na helikoptere kojima bi putnici mogli da izbjegnu gužve na putevima i sigurno dođu do cilja. Radi se i na logističkoj bespilotnoj letjelici namijenjenoj isporukama.
O konceptu urbanog saobraćaja raspravlja se već decenijama. Letjelice se vide kao zgodan način da se zaobiđu gužve, a postaju moguće napretkom senzora i brzog interneta koji sprečavaju koliziju. Glavni izazovi su i dalje relativno mala nosivost i baterija koja ne može da izdrži duže letove.
Pioniri u velikom biznisu
„Volokopter“ je osnovan prije deset godina i, zajedno sa njemačkim konkurentom „Lilijumom“, spada u pionire ove mlade branše. „Lilijum“ iz Minhena, koji radi na malenom autonomnom avionu sa 36 motora, sada već vrijedi više od milijardu dolara. Na koliko se procjenjuje vrijednost „Volokoptera“? O tome šef „Rojtera” nije želio da govori.
No jasno je da je širom svijeta počela trka u tome ko će imati prvi leteći taksi. Osim američkog startapa „Džobi“, i velikani tradicionalnog saobraćaja poput „Erbasa“ i „Folksvagena“ razvijaju svoje letjelice.
Analitičari investicione banke „Morgan Stenli“ računaju da bi tržište letećih taksija već 2040. godine moglo da bude teško 1,5 biliona dolara godišnje. Evropska agencija leta EASA takođe računa da će firme poput „Volokoptera“ i „Lilijuma“ kroz najdalje četiri-pet godina dobiti potrebne dozvole. „Volokopter“ je već u decembru tražio dozvolu u Sjedinjenim Državama.
Prema pisanju lista “Velt”, prošle godine je preko milijardu dolara uloženo u branšu. Širom svijeta na tome radi preko dvjesta firmi, od njih tri četvrtine dolaze iz Kine. List piše da je „počela finalna runda u borbi za vođstvo na tržištu letećih taksija“.
( Ne.V. )