Od 2022. nema "zlatnog pasoša" za investicije
Vlada će do kraja godine donijeti odluku da li će uvesti novi sistem za dobijanje državljanstva Crne Gore, koje ne proizilazi po automatizmu posredstvom rođenja i ostalim Zakonom predviđenim kriterijumima
Vlada Crne Gore neće produžiti trajanje programa kojim je predviđeno dobijanje crnogorskog pasoša na osnovu ulaganja u neki od investicionih projekata , saznaju "Vijesti".
Ovaj trogodišnji program ističe 31. decembra ove godine.
Ovo rješenje se nalazi u Informaciji o aktivnostima realizacije "Posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore" sa predlozima za dalje aktivnosti koji je uvršten u predlog dnevnog reda današnje sjednice. "Vijesti" imaju uvid u dokument.
Jedna od razloga za ovo rješenje je, kako "Vijesti" saznaju taj što se ovaj program kosi sa načelima Evropske unije.
"Promovisanje takvog programa je suprotno sa tendencijama revizije postojećih programa u okviru EU, te kritičkim osvrtom od strane institucija Evropske unije, kao i zahtjevima za ukidanje analognih programa u zemljama članicama. Stoga se zaključuje da dalja podrška ovakvom programu može otežati i usporiti proces pridruživanja Crne Gore EU", piše u informaciji.
Vlada će do kraja ove godine, kako piše u dokumentu, donijeti odluku da li će uvesti novi sistem za dobijanje državljanstva Crne Gore, koje ne proizilazi po automatizmu posredstvom rođenja i ostalim Zakonom predviđenim kriterijumima.
U dokumentu je objašnjeno da Crna Gora kao zemlja kandidat ne smije dozvoliti da kompromituje svoju posvećenost evropskim integracijama.
"Zabrinutost Evropske komisije zbog koncepta ekonomskog državljanstva i određenih rizika, koji su svojstveni takvim programima, očigledna je u postupcima koje je pokrenula protiv Kipra i Malte u novembru 2020. godine. U postupcima protiv Kipra i Malte jasno se ističe da program nije u skladu sa principima definisanim Ugovorom o funkcionisanju EU. Evropska komisija (EK) je tada ocijenila da takve structure imaju implikacije na Uniju u cijelini. Takođe, u rezoluciji usvojenoj 10. jula 2020. godine Evropski parlament je ponovio ranije pozive državama članicama da što prije ukinu sve postojeće programe sticanja državljanstva putem ulaganja", navodi se u Informaciji Vlade.
Dodaju da "navedeno jasno pokazuje da institucije EU ne gledaju blagonaklono na programe ekonomskog državljanstva, imajući u vidu reputacione rizike kao i rizike finansijskog integriteta, poput pranja novca, finansiranja terorizma, korupcije i infiltracije organizovanog kriminala".
"Kako je program već ukinut na Kipru, Malta dobila upozorenje, dok su od Bugarske zatražena dodatna obavještenja, pretpostavlja se da je jedini potencijalno održiv program u okviru EU onaj koji se primenjuje u Portugalu, koji je medjutim pod čestim izmjenama. Stoga je važno napomenuti da portugalski program ima drugačiji kontekst, jer započinje sa "zlatnom vizom“ koja se prožima kroz status rezidenstva, nakon koga se stiče pravo na prijavu za državljanstvo tek nakon pet godina uz neophodno poznavanje kulture i jezika. Pri tom program je nedavno pretrpio značajnu izmjenu, kojom se od 1. jula 2021. godine, za program ne mogu kvalifikovati investicije u prestonicu niti u najpopularnije turističke destinacije širom zemlje".
U dokumentu se navodi i da neprodužavanje programa ekonomskog državljanstva "ne dovodi do opstrukcije investicija u razvojne projekte", s obzirom na to da je neodrživost programa u okviru predviđenog trogodišnjeg programa (2019-2021) neupitna već na osnovu dosadašnjih podataka.
"Samo 37 dodijeljenih državljanstava, od ukupnog ograničenja od 2.000, predviđenih do kraja 2021. godine, dovodi u pitanje svrsishodnost i održivost programa. Broj od 131 podnijetih aplikacija Agenciji za investicije Crne Gore ne doprinosi argumentu da su investitori zasnovali investicije u razvojne projekte isključivo na osnovu ekonomske zavisnosti, isplativosti ili očekivanog dohotka vezanog za uspješnu realizaciju programa ekonomskog državljanstva. Izgrađeni objekti i nekretnine u okviru razvojnih projekata i dalje ostaju dostupni za komercijalnu aktivnost ili prodaju. Iako postoje oprečna mišljenja da državljanstva stečena zahvaljujući ekonomskim investicijama doprinose razvoju zemlje, realizacija programa i u drugim zemljama u praksi ne ukazuje na zainteresovanost, te je stoga upitan doprinos ekonomskom razvoju zemlje".
Navodi se i da će Vlada blagovremeno jasno definisati nove kriterijume, način i postupak za dobijanje državljanstva Crne Gore.
"Na osnovu dva primarna principa, a u skladu sa ekspozeom Vlade predstavljenog od strane mandatara u Skupštini Crne Gore, a kojim se nagovijestilo da Vlada želi da postojeći program ekonomskog državijanstva promijeni u program državijanstva za visokokvalifikovani kadar, a sve u cilju dalje promocije i unapredjenja kadrovskog potencijala u zemlji, kroz: i) definisanje preduslova koji podrazumijeva visoke kvalifikacije aplikanata kada je riječ o individualnim aplikacijama i jasnu evaluaciju doprinosa individualnog profila aplikanta ekonomskom razvoju Crne Gore (tzv. visokokvalifikovani kadar). ii) definisanje sektora koji u skladu sa svjetskim razvojnim trendovima mogu da doprinesu dinamičnom razvoju ekonomskog potencijala Crne Gore. U oba slučaja, Vlada će jasno definisati kriterijume, uključujući, ali ne ograničavajući se na one kao što su neophodna dužina boravka u Crnoj Gori, kao i poreske obaveze koje proizilaze usled dobijanja statusa crnogorskog državljanina", piše u Informaciji.
( Marija Mirjačić )