Špajak: Negativan uticaj zbog krize Kovid-19 na LGBT osobe, ne postoji značajna podrška od strane institucija sistema
Ona je naglasila da nisu zadovoljni načinom na koji je sistem odgovorio na potrebe i probleme LGBTI osoba, tj. da adekvatnog odgovora gotovo da i nije bilo
Prema raspoloživim podacima o društvenim grupama koje su dodatno pogođene negativnim uticajima epidemije koronavirusa su Romi, LGBTI osobe, djeca, osobe sa invaliditetom i žene, smatra socijalna radnica Milica Špajak, koja je ujedno i programska direktorica LGBT Foruma progres.
Ona smatra da je ova bolest, nakon više od godinu dana nakon proglašenja pandemije i početka krize, prodrla u svaku sferu našeg života. Takođe, da njen uticaj osjećamo kako na fizičko i mentalno zdravlje, tako i na ljudska prava, ekonomiju, životnu sredinu i brojne druge oblasti.
"Kao socijalna radnica i aktivistkinja za ljudska prava, tokom minulih godinu dana sam bila na "drugoj" liniji fronta, odnosno kroz svoj rad u civilnom sektoru sam imala prilike da pružam podršku LGBTI zajednici i koordinišem programima koji su njima bili namijenjeni. Ovdje prije svega mislim na program psihosocijalne podrške koji su zajedničkim naporima realizovale nevladine organizacije LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar", kazala je Špajak.
Saopštila je da su podaci do kojih su došli alarmantni, te da su u periodu od godinu dana (15. mart 2020. godine- 15. mart. 2021. godine) u sklopu LGBT Foruma Progres pružili psihološku pomoć za 242 korisnika, psihijatrijsku za 56 korisnika i socijalnu za 179 korisnika. Paralelno sa tim, psihosocijalnu podršku su pružili 272 korisnicima.
"U pojedinim mjesecima Kovid-19 krize, prije svega tokom prvog i drugog "zaključavanja", zabilježen je porast broja korisnika/ca pojedinih servisa od čak 500 odsto u odnosu na ranije godine, dok je istovremeno registrovan i porast broja slučajeva mržnje, diskriminacije i nasilja, pa je u istom ovom periodu LGBT Forum Progres obezbijedio pravnu pomoć i podršku za 105 korisnika/ca", navela je Špajak u svom saopštenju.
Ona je naglasila da nisu zadovoljni načinom na koji je sistem odgovorio na potrebe i probleme LGBTI osoba, tj. da adekvatnog odgovora gotovo da i nije bilo.
"Uz puno razumijevanje teške socio-ekonomske situacije u kojoj se Crna Gora našla, cijenim da je ipak bilo prostora da se prepoznaju potrebe LGBTI zajednice i saslušaju molbe nevladinih organizacija, te na adekvatan način pruži podrška", smatra ona.
Špajak tvrdi da su u jednom trenutku bili onemogućeni da podnose prijave za govor mržnje na internetu, kojih je prošle godine, kako navodi podnijeto više od 300.
"Naravno, LGBTI zajednica nije jedina koja je na ovaj način bila pogođena Kovid-19 krizom – vidjeli smo zabrinjavajući porast nasilja nad ženama i nasilja u porodici, dodatnu stigmatizaciju Romske zajednice, pogoršanje uslova života za starije i OSI, povećanje siromaštva… Sve ovo nam jasno govori da je sistem u Crnoj Gori nedovoljno spremno dočekao ovu krizu i da još uvijek ne može da se "iščupa" iz takve pozicije. S druge strane, ohrabruju svi primjeri solidarnosti i podrške među samim građanima i građankama Crne Gore, kojih nam je potrebno više", smatra ona.
Špajak je ukazala da stepen zanemarivanja bilo koje društvene grupe, kao što je to slučaj sa LGBTI zajednicom, može samo da nanese štetu ukupnim naporima države i društva da se oporave od posljedica pandemije i izađu iz ove krize.
Smatra da teško može doći do oporavka ukoliko se fizičko i mentalno zdravlje, socio-ekonomska dobrobit i zaštita svih u društvu ne stave u prvi plan.
"Crnogorska javnost treba da bude svjesna kakva je realnost u kojoj žive LGBTI osobe u Crnoj Gori danas i da uvide da ta realnost nije mnogo drugačija od ostatka društva. Ono što je glavna razlika je znatno veća količina mržnje, nasilja, diskriminacije i, nerijetko, siromaštva koje LGBTI zajednicu pogađaju svakodnevno", rekla je Špajak.
Navela je da je zabrinjava što taj trend ne opada, već se iz dana u dan javlja sve više LGBTI osoba kojima su potrebni programi i servisi koje LGBT Forum Progres i LGBTIQ Socijalni Centar pružaju, "a za koje ne postoji značajna podrška od strane institucija sistema, sada kada je to najpotrebnije"
"Konačno, želim da poručim svim LGBTI osobama u Crnoj Gori da su naša vrata uvijek otvorena i da ćemo sve kapacitete da usmjerimo ka tome da nastavimo nesmetano da pružamo psihosocijalnu i pravnu podršku kome god je ona potrebna, sve dok zajedno ne prebrodimo ovu krizu. Uvijek se možete javiti na telefon 068 180 982, putem Facebook i Instagram platforme, kao i na mail podrska@lgbtprogres.me", poručila je ona.
( Miljana Kljajić )