Postići rezultate u oblastima slobode medija i borbe protiv korupcije
Haglajtner je kazao da je vladavina prava jedna od osnovnih vrijednosti EU i kao takva, ključni element procesa pristupanja Uniji, koji određuje ukupnu dinamiku crnogorskih pregovora o pristupanju
Crna Gora mora postići rezultate u oblastima slobode medija i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, kazao je Šef jedinice za Crnu Goru u Generalnom direktoratu Evropske komisije (EK) za susjedstvo i pregovore o proširenju, Tomas Haglajtner.
Kako je saopšteno iz Generalnog sekretarijata Vlade, zvaničnici EK i predstavnici relevantnih crnogorskih institucija analizirali su najvažnije elemente kompleksne oblasti vladavine prava i ključne naredne korake na desetom sastanku Pododbora između Evropske unije (EU) i Crne Gore za pravdu, slobodu i bezbjednost.
Na onlajn sastanku je, kako se navodi, posebno razmatrano ispunjenje obaveza koje je Crna Gora preuzela u okviru pregovora o pristupanju EU u glavnim oblastima politike obuhvaćenim poglavljima 23 i 24.
"Koje se između ostalog odnose na reformu pravosuđa, temeljna prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, pravosudnu saradnju, saradnju u oblasti borbe protiv krijumčarenja droga i protiv terorizma, kao i migracije i upravljanje granicama", kaže se u saopštenju.
Haglajtner je kazao da je vladavina prava jedna od osnovnih vrijednosti EU i kao takva, ključni element procesa pristupanja Uniji, koji određuje ukupnu dinamiku crnogorskih pregovora o pristupanju.
On je rekao da Crna Gora, da bi dalje napredovala na putu ka EU, sada treba da ispuni privremena mjerila u poglavljima 23 i 24.
"Da bi postigla taj važan korak, vaša zemlja mora intenzivirati napore i postići rezultate, posebno u ključnim problematičnim područjima, kao što su sloboda medija i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala", rekao je Haglajtner.
Prema njegovim riječima, važno je i da Crna Gora ne nazaduje kada je riječ o dostignućima u oblasti pravosuđa, da crnogorsko pravosuđe pokaže posvećenost punoj i nedvosmislenoj implementaciji reformi i da se u parlamentu postigne politički konsenzus oko preostalih imenovanja u pravosuđu.
"Konačno, depolitizovane i profesionalne javne institucije treba da rade na nepristrasan način u interesu svih građana, nadovezujući se na napredak postignut proteklih godina", naveo je Haglajtner.
On je pozdravio Vladinu posvećenost reformskom programu usmjerenom ka članstvu u EU i veoma snažnu podršku crnogorskih građana evropskoj integraciji.
"EU i njene države članice, zajedno sa našim partnerima, spremne su da pomognu Crnoj Gori da odlučnije krene ka Uniji", poručio je Haglajtner.
Glavna pregovaračica Zorka Kordić poručila je da je strateško opredjeljenje Crne Gore da postane sljedeća članica EU i da će svi kapaciteti biti i dalje usmjereni na ispunjavanje kriterijuma iz agende pristupanja Uniji, s fokusom na dobijanje izvještaja o privremenim mjerilima za 23 i 24.
Vlada je, kako je kazala, odlučna da sprovede suštinsku reformu vladavine prava, uključujući ispunjavanje privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24.
"Kao što je istaknuto u ekspozeu premijera, nova Vlada će donijeti pravdu svojim građanima i boriti se protiv korupcije kao negativnog socijalnog i političkog fenomena, slijedeći princip „nulte tolerancije na korupciju", rekla je Kordić.
Kako je navela, Pododbor je prilika da se čuje kako Vladina perspektiva, tako i svih najvažnijih institucija u Crnoj Gori, uključujući pravosuđe i tužilaštvo, budući da je reforma vladavine prava zajednički zadatak cijelog društva.
Ona je istakla da se sada mora "podvući crta" s obzirom na značajan stepen ispunjenosti 83 privremena mjerila i usredsrediti na planiranje prioriteta u konsultaciji sa EK.
"S obzirom na to da se i akcioni planovi za poglavlja 23 i 24, kao i mehanizmi praćenja i izvještavanja moraju unaprijediti", kazala je Kordić.
Ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava, Vladimir Leposavić, rekao je da Ministarstvo na čijem je čelu nastavlja da ulaže napore na planu ostvarenja pozitivnih praksi, posebno kada je u pitanju reforma pravosuđa, na način koji bi bio efikasniji i u većoj mjeri usklađen s Ustavom.
On je kazao da nije lako ispuniti navedena dva kriterijuma, ali i da neće odustati od te namjere.
Leposavić je, govoreći o zakonodavnim reformama u oblasti pravosuđa, rekao da nijesu potrebne velike promjene u odnosu na ustavne reforme iz 2013, ali da treba precizirati određene zakonske odredbe kako bi se pojačao sistem uzajamne kontrole i time otvorio prostor za dalje reforme.
On je, u pogledu inicijative za izmjenu Zakona o državnom tužilaštvu i donošenje novog Zakona o Tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju, ukazao da Vlada i Ministarstvo koje predstavlja teže pozitivnim promjenama i realizaciji reformi na način koji će biti u skladu s Ustavom i evropskom praksom, uključujući mišljenje Venecijanske komisije (VK).
Leposavić je rekao da Vlada želi da obezbijedi širok dijalog na tu temu, kako na unutrašnjem planu, tako i s evropskim partnerima.
To, kako je naveo, potvrđuje činjenica da je nedavno raspisan javni poziv o konsultacijama na temu predmetnih zakona, kao i da su ti zakoni proslijeđeni VK na mišljenje.
Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović poručio je da evropske integracije jesu i ostaju prioritet Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Vlade.
On je kazao da će MUP, nakon prve demokratske smjene vlasti u Crnoj Gori, učiniti sve da afirmiše ono što je dobra postojeća praksa, ali i da efikasno promijeni ono što je zrelo za drugačiji pristup.
Sekulović je kao posebno važan istakao predlog Zakona o unutrašnjim poslovima, u koji su uključene preporuke eksperata EK, a kao bitnu je ocijenio i transparentnost i posvećenost u sprovođenju reformi u oblasti vladavine prava.
On je kazao da će EU u Crnoj Gori imati pouzdanog partnera, koji će uvijek saopštavati potpunu istinu, predstavljati realnu sliku stanja stvari, ali i narednih koraka u unapređenju postojećih pitanja koja nijesu na zadovoljavajućem nivou, uz stabilnost u promjenama.
Sastanak Pododbora dio je redovnog političkog dijaloga između EU i Crne Gore, koji se održava u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
( MINA )