Veber: Ne možete gasiti institucije jer ste nezadovoljni radom

Gašenje institucija samo zbog nezadovoljstva njihovim radom nije znak ni demokratske zrelosti, niti spremnosti za članstvo u Evropsku uniju, ocijenio je njemački ambasador u Crnoj Gori Robert Veber.

On je u intervjuu “Vijestima” rekao da Brisel nije oštro reagovao na Predlog izmjena zakona o državnom tužilaštvu i Predlog zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal, nego jasno stavio do znanja koje posljedice može imati usvajanje “ishitreno predloženih zakonskih izmjena”.

Možete li pojasniti šta je tačno problem u takozvanim “tužilačkim zakonima”? Jesu li sporne same promjene ili procedure? Ocjene su da je zakon dobar, ali je tužilaštvo u praksi zarobljeno...

Po pitanju namjere izmjena tužilačkih zakona, mišljenja sam da ulogu igraju proceduralne i sadržajne tačke. Ustavne izmjene iz 2013. godine, kojima je ojačana nezavisnost i odgovornost pravosuđa, bile su preduslov za otvaranje pristupnih pregovora sa EU. Jedan od definisanih ciljeva u poglavlju vladavine prava 23, jeste da Crna Gora navedene ustavne izmjene sprovede u skladu sa preporukama Venecijanske komisije, evropskim standardima i drugom pozitivnom praksom. Isto to važi i za zakonodavne namjere po pitanju oblasti tužilaštva. Pored bitnog i sveobuhvatnog procesa konsultacija, takođe je važno da nezavisnost i odgovornost pravosuđa bude osnaženo. Crna Gora već posjeduje odbore i mehanizme da navedeno osigura, i ovim putem ohrabrujem da se isti iskoriste. Nisam pristalica gašenja institucija, samo zbog nezadovoljstva njihovim radom. To nije ni znak demokratske zrelosti niti spremnosti za članstvo u EU.

Koja je Vaša uloga bila u odlaganju usvajanja tih zakona?

Odluka o odlaganju usvajanja tužilačkih zakona donešena je od strane odgovornih iz crnogorske politike. Tako i treba da bude u zemlji koja želi da se pridruži Evropskoj uniji.

Oštra reakcija EU na najavu usvajanja zakona je otvorila pitanja poput onog da je rijetko kad Brisel bio tako direktan sa prethodnom vlašću, a u sličnim situacijama?

Brisel nije oštro reagovao, nego jasno stavio do znanja koje posljedice može imati usvajanje, po mom mišljenju, ishitreno predloženih zakonskih izmjena i koja očekivanja imamo prema zemlji kandidatu za članstvo. Na Vladi Crne Gore je da odluči, da li će zemlju voditi na putu ka Evropskoj uniji i primjeni neophodne reformske poteze. I prethodne Vlade, isto kao i sadašnja, zalagale su se jasno za evropski put. To zalaganje mora biti sprovedeno konkretnim potezima, a isto će rado biti podržano s naše strane, nebitno koje partije činile vlast.

Kako ocjenjujete period nakon prve demokratske promjene vlasti u Crnoj Gori? Kako ocjenjujete dosadašnji učinak Vlade?

Smjena vlasti putem demokratskih izbora je znak demokratske zrelosti, koja ide uz funkcionalnu demokratiju. Nova Vlada je tek tri mjeseca u službi, a to vremensko razdoblje u demokratskim sistemima obično nazivaju „fazom zaleta“. Rad Vlade ocjenjuju prije svega građanke i građani, kojima je i odgovorna. S moje tačke gledišta, bitno je da Vlada sadržinu potpisanog koalicionog sporazuma na konkretan način implementira u svojoj politici. Jedna od obrazloženih prioriteta Vlade u tom sporazumu jeste napredovanje u pristupnom procesu sa Evropskom unijom i s tim u vezi sprovođenja neophodnih reformi. Pritom, Njemačka želi da pruži podršku, kao što smo to činili i sa prethodnom Vladom.

Uočavate li konzistentnosti između proklamacije Vlade o evropskom putu i njenom djelovanju?

Redovno razmjenjujemo mišljenja sa Vladom po pitanju načina i mogućnosti da pomognemo zemlji u pristupnom procesu, kako bi bili učinjeni konkretni koraci na evropskom putu. U tom procesu je, naravno, prije svega bitno ostvariti konkretne i opipljive rezultate. Pritom, glavni akteri, kao što su ministri, načelnici odjeljenja i ostali nosioci odluka u administraciji, igraju vrlo bitnu ulogu. Oni su ti koji moraju biti kredibilno oličenje evropskog puta. Papir sam po sebi je strpljiv. Istraživanja pokazuju da 75 odsto građana Crne Gore želi svoju zemlju kao članicu EU. Građani žele otpornu perspektivu za svoju i budućnost svoje djece, bolji životni standard. Odgovornost je sadašnje generacije političara (vlasti i opozicije), da svojim građanima obezbijede upravo tu perspektivu i vode zemlju u EU. Ako ne uspiju naći za to potrebne kompromise, onda nisu uradili svoj domaći zadatak i moraju odgovarati pred biračima. To su pravila igre u demokratiji.

Kako gledate na funkcionisanje kohabitacije u Crnoj Gori?

Crna Gora se prvi put nalazi u kohabitaciji. Postoji objašnjenje za početne poteškoće po tom pitanju, a koje smo mogli vidjeti i ovdje u zemlji: pored pravila ustavnih nadležnosti, u svakoj demokratiji postoji i tzv. ustavna praksa, dakle, kako pravila pretočiti u djelo. U demokratijama u kojima je kohabitacija i smjena vlasti učestala i dugogodišnja praksa, ustavna praksa se već oformila. U Crnoj Gori se ustavna praksa tek mora uspostaviti, a taj proces upravo teče. Na kraju, bitan je konsenzus: kako vlast, tako i opozicija mora doprinijeti kompromisu koji će prevazići institucionalnu blokadu. Niko ne kaže da je to jednostavno, ali bez kompromisa demokratija ne funkcioniše. I u Evropskoj uniji su kompromisi na dnevnom redu, kao stalna i fer kompenzacija interesa zemalja članica. Bez spremnosti i sposobnosti iznalaženja kompromisa, nijedna zemlja ne može uspješno postati članica EU.

Da li Njemačka vidi u Crnoj Gori opasnost od spoljnog uticaja? Iz Srbije, Rusije, Kine...?

Uočeno miješanje sa strane u izborni proces na posljednjim izborima nije u skladu sa međunarodnim običajima i problematično je za jednu suverenu zemlju. Svaka zemlja ima pravo da preuzme odgovarajuće mjere protiv toga. Mimo neprihvatljivog miješanja, dobro je što se Crna Gora trudi da gradi dobre odnose sa mnogim državama. Međutim, ne vidim da Crna Gora od drugih dobija tako atraktivnu ponudu za partnerstvo kao što je u pitanju članstvo u NATO i EU.

Koliko Crna Gora može da računa na solidarnost Evropske unije kada je u pitanju borba sa koronavirusom? Čini se da je na djelu egoizam velikih...

Crna Gora može računati na solidarnost i to je i do sada bio slučaj. EU je Crnoj Gori do sada obezbijedila 53 miliona eura pomoći u borbi protiv pandemije koronavirusa. Dalje, EU je i najbitniji donator u okviru inicijative COVAX za fer nabavku i raspodjelu vakcina svima. Po mom mišljenju, vara izgled po pitanju navodnog egoizma velikih sila. U Njemačkoj i u ostalim članicama EU postoje javne debate o tome, da li se vakcine sporo obezbjeđuju. U inicijativi COVAX se upravo radi o tome, da se na solidaran način svima omoguće jednake šanse za pristup vakcinama, a ne da pojedine velike države budu privilegovane u odnosu na manje.

EU, kao i Njemačka, često saopštavaju da je finansijska i medicinska pomoć zemljama Zapadnog Balkana strateško opredjeljenje. Da li je ta pomoć dovoljna s obzirom na posljedice pandemije? Da li otvara prostor za uticaj Rusije, Kine, naročito putem vakcina diplomatije?

O podršci Evropske unije sam već govorio. I Njemačka je pomagala na bilateralnoj osnovi, između ostalog kroz donacije u vidu zaštitnih maski, pulsnih oksiometara, PCR testova. Institut “Robert Koh” je trenutno u razgovorima sa Ministarstvom zdravlja Crne Gore za slanje eksperata koji će svojom analizom pomoći poboljšanju mjera za suzbijanje koronavirusa. U principu nisam pristalica izbora za “najljepšeg”, tj. onoga koji je najviše pomagao. Samo zajedničkim snagama možemo prevazići izazove ove globalne pandemije. Pritom, ne bi smo smjeli izigravati jedni druge ili se mjeriti, u smislu ko je koliko pomogao.

Kako ocjenjujete saradnju u domenu kulture? Da li su ljudi u Crnoj Gori zainteresovani da više uče njemački jezik?

Nadam se da jesu. U jesen 2019. otvorili smo centar za učenje njemačkog jezika “Njemački dom Crne Gore”, u kojemu se izučava njemački jezik po standardima Gete instituta, a od marta ove godine sprovodi se i polaganje ispita po standardima Gete instituta. Ohrabrujem sve da uče njemački. Ne zaboravite da je njemački najrasprostranjeniji maternji jezik u Evropskoj uniji i jedan od službenih jezika EU. Učenjem jezika otvaraju se karijerne mogućnosti u sklopu mnogobrojnih institucija Evropske unije, kada Crna Gora postane članica.

Nefunkcionalne institucije koče investicije, kao i korupcija

Da li postoji konkretno interesovanje njemačkih investitora za ulaganja u Crnu Goru. Ako ima, u kojim vrstama biznisa?

Taj interes u principu postoji, a to je pokazala i posjeta saveznog ministra za ekonomiju gospodina (Peter) Altmajera u jesen 2019. prije korone. Na Vladi Crne Gore je da održava visok nivo atraktivnosti zemlje za ulaganja iz Njemačke, na primjer kroz uspješne reforme na putu ka EU. Njemački privrednici su obično mala i srednja preduzeća, kojima je od značaja pravna sigurnost, stabilni politički odnosi i povjerenje. Nefunkcionalne institucije ili nedostajući institucionalni kapaciteti su podjednaka smetnja za investicije, kao što je to korupcija. Konkretno: njemačkom srednjem preduzeću potrebni su nezavisni i kompetentni sagovornici u javnoj administraciji, koji su izabrani na osnovu kvalifikacija, a ne partijske pripadnosti.

Pravosuđe mora istražiti i rasvijetliti nezakonito praćenje

Kako komentarišete navode iz prijave koja je podnijeta protiv bivšeg šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost iz kojih proističe da je zloupotrijebljena ta institucija nezakonitim praćenjem političke konkurencije, novinara, sveštenika...?

U slučaju postojanja sumnje na nezakonite aktivnosti, pravosuđe mora slučajeve istražiti i rasvijetliti. Na sudovima je da odluče, da li je došlo do povrede ustava, zakona ili propisa i da li će biti donešene sankcije.

( Srdan Kosović, Biljana Matijašević )