STAV
Toksična vremena
Ovako otrovna i naelektrisana situacija, pojačana korona virusom, ostavlja nesagledive posljedice kako na mentalno stanje nacije tako i na ekonomiju koja se teško oporavlja
Ne znam kako bih slikovitije opisao vrijeme u kojem živimo, drugačije negoli - toksično! Ova karakteristika naše zbilje može se posmatrati sa više strana, počevši od otrovnog virusa koji nas razara preko godinu dana, pa do medijskog trovanja građana Crne Gore o apokaliptičnoj situaciji koja za posljedicu ima dva zavedena mladića koji atakuju na novinara dok šeta svojim gradom.
Reakcija ovih mladih Bjelopoljaca je očekivani rezultat raspolućenog društva i medijskog spinovanja sa raznih adresa, znanih i neznanih, domaćih i stranih, koje imaju za cilj da ostvare dominaciju jednih nad drugima, bez želje da shvate potrebu za dijalogom i pogubnost takve ambicije. Sirene i kolone sa različitim zastavama nisu simbol patriotizma, već primitivizma gdje se uvijek i jedni i drugi u svojim medijima i na portalima zgražavaju nad onim drugim, a u isto vrijeme dive se broju vozila u svojoj koloni. Ne bih bio iznenađen i nekom inicijativom da se prilikom registracije vozila počnemo izjašnjavati kojoj auto-koloni pripadamo.
Nacionalizam kao najlakši vid manipulacije u sticanju glasova buja na sve strane - od jednih koji spašavaju Crnu Goru, drugih koji su na braniku srpstva i trećih koji braneći dojč kafu spašavaju albanski narod. Populizam takve vrste jeste profitabilan u broju glasača, ali je u isto vrijeme i poguban za cijelu zajednicu i to treba ponavljati svakog dana. Građanski koncept je jedini mogući put kojim naša država treba da ide, a na tome nije radila ni bivša vlast koja je marginalizovala sve one koji su se izjašnjavali kao Srbi, ali primarno zbog svog političkog, a ne nacionalnog opredjeljenja, niti na tome radi nova vlast koja nema osjećaja o inkluziji manjinskih naroda u državni sistem.
Ovako otrovna i naelektrisana situacija, pojačana korona virusom, ostavlja nesagledive posljedice kako na mentalno stanje nacije tako i na ekonomiju koja se teško oporavlja. U istraživanju Ujedinjenih nacija o stepenu sreće nacija, Crna Gora zauzima 72. mjesto, a Finska prvo, četvrti put za redom, i to treba da nam je pokazatelj kako živimo i koliko doprinosimo stepenu sreće naše nacije. Finska je prva zbog velikog međusobnog povjerenja koje je pomoglo da se zaštite životi i ekonomija u kovid krizi, a u isto vrijeme kod nas su se održavali protesti i mitinzi koji su pogoršali kako epidemiološku tako i ekonomsku situaciju.
Stara je izreka da je „svako kovač svoje sreće“ i nikoga do nas same ne treba kriviti što nas 71 mjesto dijeli od Finske. U prilog ovome ide i teorija dvojice ekonomista i profesora sa prestižnih SAD univerziteta, Darona Asemoglua i Džejmsa Robinsona, u knjizi “Zašto narodi propadaju“, gdje jasno povezuju ekonomsko stanje jedne zemlje sa njenim političkim sistemom i stepenom slobode u datoj državi, što znači da to što imamo more, jezera i planine i što smo lijepi i visoki ne garantuje ekonomski prosperitet ako imamo loš uticaj politike i nizak stepen sloboda. Imamo bogom dane preduslove da živimo kvalitetno i bogato, ali je naš izbor da li mi to u stvari želimo ili možda da mazohistički uživamo u siromašnom trvenju i auto-kolonama.
Na kraju želim da apelujem na sve medije, partije i pojedince da pokušaju dati doprinos smirivanju situacije. Ne možemo da dozvolimo da se ujedinjujemo onda kada se desi neka tragedija za koju smo sami odgovorni kreirajući takav ambijent. Poštujmo komšije, prijatelje, vodimo dijalog i tražimo kompromise.
Autor je preduzetnik
( Goran R. Đurović )