Helsinški odbor: Interes Srbije ponovno guranje Crne Gore u državnu zajednicu
"Kao centralna zemlja na Zapadnom Balkanu, Srbija, nesposobna da napravi bilans i reformski iskorak, drži cijeli region kao taoca svojih aspiracija, sada predstavljenih kao 'srpski svet', posebno u odnosu prema BiH i Crnoj Gori", navodi se u Helsinškom biltenu
Ukoliko Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i NATO pravovremeno ne obnove obećani angažman na Balkanu, Srbija i drugi regionalni lideri će nastaviti svoje politike koje će trajno destabilizovati Balkan, a svi napori da region prevlada prošlost i krene putem evropeizacije pašće u vodu, ocjenjuje se u novom izdanju Helsinškog biltena, koji izdaje Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji.
"Kao centralna zemlja na Zapadnom Balkanu, Srbija, nesposobna da napravi bilans i reformski iskorak, drži cijeli region kao taoca svojih aspiracija, sada predstavljenih kao 'srpski svet', posebno u odnosu prema BiH i Crnoj Gori", navodi se u Helsinškom biltenu.
Dodaje se da, umjesto normalizacije odnosa, Beograd svojom politikom "zaštite srpskog naroda" i sprječavanjem integracije njegovih pripadnika u matične zemlje, u suštini podstiče tenzije govorom mržnje i demonizacijom svih susjednih naroda.
"Sasvim je sporedno koja je opcija trenutno na vlasti, jer se razlikuju samo po metodu, ali suština je ista. Aktuelna vlast je do kraja ogolila tu strategiju i na neki način otvorila oči svima, kako susjedima tako i Zapadu. Srbija sprovodi identičnu politiku u regionu poput one koju Rusija sprovodi u svom bliskom okruženju - Ukrajini, Gruziji, Moldaviji. Ponašanje Rusije na Balkanu ima za cilj da kompromituje EU i NATO tako što preko Srbije destabilizuje cio region", ocenjuje se u biltenu.
Geopolitički interes Srbije u Bosni i Hercegovini je očuvanje Republike Srpske (RS) i njeno pripajanje Srbiji, kao i ponovno guranje Crne Gore u državnu zajednicu sa Srbijom, te podjela Kosova, piše u analizi.
Ocjenjuje se da dugogodišnja tolerancija Zapada prema Srbiji više nije održiva zbog ubrzanog urušavanja demokratskih vrijednosti, pritiska na medije, sve agresivnijeg ponašanja prema regionu, ali i nesposobnosti da pokrene neophodne reforme.
"Urušavanje institucija i stalne kampanje protiv svih kritičkih i opozicionih glasova sve jasnije pokazuju autoritarnost koja lako može prerasti u diktaturu. Naprednjačka vlast je tokom devet godina vladavine razorila politički život, obezvrijedila pluralnost, ukinula dijalog u društvu. Vladajuća stranka nema opoziciju, koja bi mogla bar donekle da je kontroliše, što je otvorilo prostor korupciji koja je ušla u sve sfere političkog, privrednog i društvenog života", piše u biltenu.
Dodaje se da brojne afere u Srbiji kao što su Krušik, Jovanjica, navodno prisluškivanje predsjednika, obračun sa grupom Veljka Belivuka, pokazuju dubinu kriminalizacije društva, što ostavlja malo prostora za reforme i normalizaciju političkog života.
"Sve ovo ne bi bilo moguće u tolikoj mjeri, da i opozicija ne pokazuje nesposobnost ne samo da ponudi alternativni program, nego i nespremnost da se organizuje i suprotstavi sve većoj samovolji Srpske napredne stranke. Mada je politička opozicija već izvjesno vrijeme pokušavala pronaći novo opoziciono 'zaštitno lice', u tome nije uspjela", konstatuje se u analizi.
( BETA )