"Mala Norveška" ostala na priči

Blizu 90.000 metara kvadratnih zemljišta na dvije lokacije u blizini Kolašina, još nije privedeno namjeni, iako su ih prije skoro deceniju i po kupili investitori od kojih se mnogo očekivalo. Riječ je o kompanijama "Vires" koja je trgovala oko 23.000 kvadrata zemljišta i kompaniji "W. Morgan Media group" koja je kupila oko 65.000 kvadrata.

Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) osnivači komanije "Vires" su biznismen Petros Statis i kiparska kompanija "Stagnat limited", dok se u registru kao osnivač "W. Morgan Media group" navodi "Nordic A-Team Ltd", a ovlašćeni zastupnik Saša Lalatović.

Statis, koji je crnogorski državljanin, zajedno sa poslovnim partnerom biznismenom Vei Seng Pua vlasnik je firme "Maestral hotels & Casino" koja gazduje elitnim hotelom "Maestral" u Bečićima. Preko kompanije "Adriatic properties" njih dvojica su zakupci najelitnijeg crnogorskog hotelskog kompleksa, grad-hotela "Sveti Stefan", "Vile Miločer", dok na mjestu porušenog hotela "Kraljičina plaža" na samom ulazu u Miločerski park, grade osmoetažni novi hotel.

Kompanija "Vires" kupila je zemljište na Barutani, oko 500 metara od centra grada gdje je najavljena gradnja velikog turističkog kompleksa, dok je firma "W. Morgan Media group" kupila atraktivnu zemlju na lokaciji zvanoj Bašanje brdo i gdje je bilo planirano da nikne turistički kompleks "Mala Norveška".

Nijedan od ovih projekata nije relizovan, dok se aktivnost investitora svela na grube pripremne radove na Barutani, koji su ubrzo prekinuti.

Razloge višegodišnje neaktivnosti ta dva investitora u Opštini svih minulih godina nijesu znali. Iz lokalne opozicije više puta ranije su isticali kako su mnogi investitori od 2006. do 2010. godine bili obeshrabreni višemilonskim iznosima komunalnija i neadekvatno komunalno opremljenim zemljištem.

Komunalije i porezi

Prema nezvaničnim informacijama prije 14 godina firma "Vires" je uplatila skoro 700.000 od 1,5 miliona eura koliko su iz Opštine obračunali da treba uplatiti za komunalije.

Dio komunalija, prema nezvaničnim informacijama, platila je i firma “W. Morgan” za zemlju na Bašanjem brdu.

Sekretarka za planiranje prostora u kolašinskoj lokalnoj upravi Ljiljana Rakočević "Vijestima" je kazala da što se tiče zemljišta na Barutani, odnedavno ima pomaka pošto je firma "Vires" prošle godine podnijela zahtjeve za urbanističko-tehničke uslove (UTU).

"UTU uslovi su završeni i investitor je u postupku izrade glavnog projekta. Površina zemljišta, koja je vlasništvo te firme je oko 23.000 kvadratnih metara i nema opterećenja u listu nepokretnosti", objasnila je Rakočevićeva.

Ona je dodala da firma W. Morgan Media group” nije imala nikakvu inicijativu prema Sekretarijatu.

"Površina zemljišta koje je na Bašenjem brdu u vlasništvu te firme je oko 65.000 metara kvadratnih. Njihova imovina je, pored ostalog, opterećena i dugom prema Opštini. Zemljište nije privedeno namjeni. Zakonom je predviđeno da Opština može da naplati uvećani porez na zemljište, koje nije privedeno namjeni prema planskom dokumentu", tvrdi sekretarka. "Vires", kako je istakao sekretar za finansije Dragan Bulatović, prema Opštini Kolašin uredno izmiruje poreske obaveze.

Međutim, vlasnik zemljišta na Bašenjem brdu, ne plaća redovno ni porez na nepokretnnosti.Pored toga, godinama je na listi obveznika kojima se, zbog nepoznate ili netačne adrese, ne mogu uručiti ni rješenja o porezu. Sektreterijat je, tvrdi Bulatović, pokrenuo postupke prinudne naplate na novčanim sredstvima, kao i obezbjeđenje potraživanja na imovini.

"S obzirom na to da su prema ovom obvezniku iscrpljena sredstva obezbeđenja i izvršenja, a bez realizacije naplate, u skladu sa zakonom, biće sprovedena naplata poreske obaveze iz imovine obveznika", najavio je Bulatović.

U Opštini i dalje niko ne može sa sigurnošću da kaže kolika su dugovanja investitora koji su od 2006. do 2010. godine dobili građevinske dozvole. U računovodstvu su ranije objašnjavali da nije vođena evidencija o nenaplaćenim komunalijama za taj period, već su iz Sekretrijata za uređenje prostora stizala rješenja samo o onom što je naplaćeno.

Prema tim podacima, lokalna uprava je tada uspjela da od komunalija prihoduje tek nešto više od 1, 6 miliona eura, iako je riječ o periodu invensticionog buma.

( Dragana Šćepanović )