U Crnoj Gori pad nataliteta i sve manje mladih
Stopa prirodnog priraštaja prošle godine iznosila je 1,8 odsto, dok je 2000. bila 6,2 odsto, a 1961. godine čak 20,4 odsto
U Crnoj Gori iz godine u godinu sve manje je mladih stanovnika dok ukupno stanovništvo značajno stari. To su posljedice pada stope nataliteta, ali i odlaska mladih ljudi da rade i žive u inostranstvu gdje mogu ostvariti bolji kvalitet života.
Prema podacima Monstata, u 2000. godini stanovnika mlađih od 20 godina bilo je 174.007, dok je na početku ove godine taj broj manji za oko 20.000, odnosno 154.398.
Istovremeno, broj stanovnika starijih od 60 godina povećan je sa 102.781 na 129.896.
Mlađi od 20 godina su u ukupnoj populaciji 2000. godine činili 28,84, a sada 24,8 odsto.
Stariji od 60 godina su u ukupnoj populaciji 2000. godine činili 17,04 odsto, a sada 20,87 odsto.
Broj stanovnika uzrasta između 20 i 30 godina 2000. je iznosio 87.581 a sada je 81.922.
Stopa prirodnog priraštaja prošle godine iznosila je 1,8 odsto, dok je 2000. bila 6,2 odsto, a 1961. godine čak 20,4 odsto.
U Udruženju roditelja i Uniji slobodnih sindikata saopštili su da su ovi podaci veoma zabrinjavajući i da su posljedica loše socijalno-ekonomske situacije i nebrige države.
Iz Vlade nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” o toj problematici i mogućim mjerama kojima bi se smanjio odlazak mladih iz Crne Gore i omogućili im preduslove da budućnost i porodicu stvaraju ovdje.
Neki od problema koji utiču na mlade da odlažu planiranje porodice ili da se odluče na odlazak u inostranstvo su teško pronalaženje posla, zarade koje ne zadovoljavaju osnovne uslove života, nesigurnost radnog mjesta jer je većina ugovora o radu na određeno, nehuman odnos poslodavaca koji prijete otkaziva ženama ako zatrudne, nemogućnost rješavanja stambenog pitanja...
Izvršna direktorica Udruženja roditelja Kristina Mihailović, kazala je “Vijestima” da su ti podaci i više nego zabrinjavajući.
“Još više je zabrinjavajuće što nema ni najave analize situacije i definisanja nekih mjera koje bi to zaustavile. Sigurno da nijesmo jedina zemlja koja ima ovakvih problema, ali nažalost, nijesmo jedna od onih koje su se odlučile po tom pitanju nešto i da preduzmu. Jeste, činjenica je da se generalno u velikom broju zemalja svijeta smanjuje broj novorođene djece, ali postoje neke podsticajne mjere koje države usvoje da bi to spriječile. Isto je i sa mladima. Dobro bi bilo znati koliko je mladih posljednjih godina napustilo Crnu Goru. Ta se brojka svake godine sve više povećava, jer su se i mogućnosti za njihov odlazak proširile. Zašto bi jedna mlada osoba ostala, radila i zasnivala porodicu ovdje ako će moći da računa na mnogo značajniju podršku neke druge države, ne samo finansijsku nego mnoge druge koje imaju uređeni sistemi koji vam omogućavaju da radite, zaradite, kupite stan ili kuću na kredit, imate na raspolaganju dobar sistem obrazovanja koji podrazumijeva i mnogo jednostavniju organizaciju porodičnog života”, kazala je Mihailović.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković rekao je da zvanični podaci ukazuju na trendove da crnogorska populacija sve više stari zbog niskog nataliteta ali i odseljavanja mladih .
“Unija slobodnih sindikata je još 2012. na kongresu donijela rezoluciju o zaštiti materinstva jer u uslovima neoliberalnih radnih zakonodavstava i takvog ponašanja poslodavaca imamo situaciju da je žena sve više ranjiva na tržištu rada jer se često dešava da čim pokuša da se ostvari kao majka slijedi otkaz od strane poslodavca. Imamo situaciju takozvanih prekalnih ugovora o radu, odnosno ugovoru o radu na određeno vrijeme, o radu preko agencije ili ugovore o djelu. Imamo i situacije da jedan veliki broj društveno neodgovornih poslodavaca primorava zaposlene da potpisuju unaprijed blanko sporazume o raskidu radnog odnosa pa je jasno da su žene upravo one koje su najviše ranjive i zbog toga ne mogu da se ostvare kao majke”, kazao je Keković.
Naveo je da na ovakav demografski trend utiče to što na tržištu postoji suficit radne snage, što nemamo ekonomsku politiku kojom se otvaraju radna mjesta i stimuliše zapošljavanje mladih kojom bi se insistiralo na zaključivanju ugovora na neodređeno.
“Zbog svega toga imamo situaciju da mladi ljudi ne mogu da planiraju formiranje porodice, da sve više mladih napušta zemlje jer ovdje niti mogu naći posao a ako ga i nađu, te zarade su izuzetno niske a ugovori nestabilni. Moram isto tako da zapazim da niko ne vodi računa o toj stopi mortaliteta koja pokazuje da sve više mladih ljudi umire što je vjerovatno odraz nezdravog života i nezdravih uslova rada i da je to činjenica o kojoj bi naše društvo moralo više da povede računa”, naveo je Keković.
Iz Udruženja roditelji rekli su da je potrebno da država reaguje zbog tih trendova i podrži mlade, a da načine kako to da uradi može da preuzme od uspješnih država.
“Ne smatramo da su finansijski vidovi podrške mladima, posebno mladim bračnim parovima, jedini model koji bi ih podstakao da ostanu ovdje, rade ovdje i ovdje podižu porodicu. Ali i nije da ne treba da ih ima. Treba samo pogledati kako to rade zemlje poput Danske. Znamo, daleko smo od svega toga, ali bar dio tog modela da prihvatimo, bio bi veliki iskorak. Ta zemlja, a nije jedina, pomaže finansijski djeci u porodici do njihovog punoljetstva. Ima tu još puno važnih detalja - često čujemo da smo jeda od zemalja sa najdužim porodiljskim odustvom. Tako je. Ali kod nas veliki broj žena ne ostvari to pravo, posebno na trudničko bolovanje, a i na porodljsko jer je siva ekonomija i nelegalno tržište to koje im nedozvoljavaju”, kazala je Mihailovićeva.
Ona je navela da nema dana da ih ne pozove neka mlada buduća majka da pita da li je moguće da njen poslodavac ne mora da joj produži ugovor na određeno jer kad je saznao da je ostala u drugom stanju odučio je da ga više ne produžava.
“Nije čak ni lako potvrdno odgovoriti jer naši zakoni to dozvoljavaju. A možete misliti kako je prihvatiti tu činjenicu. Mada novi zakon o radu donosi promjene u tom dijelu, što nas je posebno obradovalo. Dalje, kupovina stana, kuće, programi poput 1000+, čine se kao sjajana prilika, ali nije jednostavno ispuniti uslove takvih konkursa, iako postoje prioriteti - mladi bračni parovi, samohrani roditelji. Velikom broju ljudi je to nedostižno. To je samo dio nekih oblasti koje bi trebalo mijenjati”, navela je Mihailovićeva.
Keković je kazao da država mora da reaguje na ove izetno negativne trendove, da mora da zaštiti građane od nehumanih ugovora o radu i uslova rada.
“Imamo situaciju da naši mladi ljudi nemaju adekvatnu zaštitu i perspektivu u Crnoj Gori i država bi morala da kroz svoju ekonomsku politiku napravi određenu strategiju u kojoj bi posebno bili fokusirani mladi ljudi, gdje bi na tržištu rada jedan broj radnih mjesta bio posvećen njima. Trebalo bi zabraniti rad starijima od 67 godina, obezbijediti mogućnost odlaska u punu penziju ženama sa 62 i muškarcima sa 65 godina. To Unija predlaže već godinama jer smatramo da bi se time otvorio jedan dodatni broj radnih mjesta za mlade. Potrebni su i kvaliteni prihvatljivo programi pomoći mladima u rješavanju stambenih pitanja kako bi mnogo ranije mogli rješiti stambeno pitanje i donijeti odluku o formiranju svoje porodice”, kazao je Keković.
Mirza Mulešković iz Unije poslodavaca navodi da u skoro svim razvijenim zemljama demografija kao nauka predstavlja veoma značajnu kariku u kreiranju svih politika, posebno socio-ekonomskih.
“Jasno je da uporednom analizom podataka demografske strukture Crne Gore dolazimo do zaključka da od jednog mladog stanovništva, ulazimo u zonu starog stanovništva. Ovakva situacija se mogla očekivati jer je došlo do starenja takozvane 'babyboom' generacije koja se desila poslije II Svjetskog rata. Tako da je ovo bila normalna demografska pojava koje se morala pratiti i koja se morala predvidjeti. Ovo je jedan od faktora koji je doveo do lošije demografske strukture u Crnoj Gori, koja zasigurno ne ide na ruku, kako tržištu rada, tako i svim ostalim tržištima”, naveo je Mulešković.
Rekao je da su i migracije stanovništva jedan od faktora za lošiju demografsku strukturu.
“Ipak, navedeni razlozi ne mogu biti ključni i ne mogu se smatrati kao glavni krivci za demografsku lošu sliku. Jasno je da su, bolji uslovi života, bolji uslovi rada, bolji obrazovni sistem, više mogućnosti, faktori koji determinišu da li će neko napustiti Crnu Goru. Osim toga, promjene načina života i potpuna promjena sistema koji je funkcionisao na ovim prostorima doveli su do toga da se ne razmišlja više o porodicama sa velikim brojem djece, već je danas slučaj da su to porodice uglavnom sa jednim ili dva djeteta”, kazao je Mulešković.
Obrazovni sistem: Muka za roditelje
Mihajlovićeva je navela da se roditelji u Crnoj Gori suočavaju sa novim probemima kada dijete krene u vrtić i školu koje sigurno ne bi imali u nekoj drugoj uspješnoj i uređenoj državi.
“Ispričati jednom Njemcu ili jednoj Belgijanki da vam dijete ide u vrtiću u grupi od 60 ili više djece, da škole imaju ko zna koliko smjena, nemaju produžene boravke i nakon tri sata škole ne znate šta ćete i gdje ćete sa djetetom, a da o bilo kakvim dodatnim sadržajima možete samo da maštate - vjerovatno bi vas čudno gledali jer se to u tim zemljama podrazumijeva. Možda nekome djeluje kao pretjerivanje ali zaista su to sve stvari koje jednoj porodici kompliku život na dnevnoj osnovi, i ako mladi imaju priliku da odu i prije nego uđu u priču oko zasnivanja porodice, zašto je ne bi iskoristili”, kazala je Mihailovićeva.
Tako loša demografska slika dovodi do ekonomskog pada
Promjene u starosnoj strukturi stanovništva, iz ugla Unije poslodavaca, uticaće u najvećoj mjeri na pad ekonomskog rasta Crne Gore.
“Prvi dio je tržište rada, gdje će mladi imati sve manje prilike da pronađu zaposlenje, a sa druge strane sama kupovna moć i potrebe starijih generacija su niže, što sve može dovesti do opšteg smanjenja ekonomskih aktivnosti jedne zemlje. Vlada, socijalni partneri i svi ostali akteri moraju da kreiraju ekonomsku politiku, prilagode sistem obrazovanja, te politike koje se odnose na tržište rada, kako bi se postigao rezultat koji će u budućnosti donijeti ekonomski rast, a to je veće zaposlenje mladih i veća ekonomska aktivnost mladih. Jasno je da se sve ovo ne može postići bez otvaranja novih radnih mjesta, a za to su potrebne upravo stimulativnije mjere, posebno za mlade koje mogu uklučiti: povoljnije kreditne linije, stabilan regulatoran okvir, kvalitetniji obrazovni sistem – sa više praktičnog znanja, te promjena svijesti mladih, oslobođenje od tradicionalnog razmišljanja nametnutnog od strane njihovih roditelja, da je državni posao jedini siguran posao, a uporedo sa tim raditi na promociji preduzetništva, te stimulaciji mladih da valorizuju svoje ideje i postanu okosnica razvoja crnogorskog društva”, naveo je Mulešković.
Mulešković: Dodatno ugrožen penzioni i zdravstveni sistem
Mulešković je naveo da trenutna situacija, koja oslikava stagnaciju i starenje stanovništva, u velikoj mjeri predstavlja opterećenje za penzijski i zdravstveni sistem Crne Gore.
“Generacije koje su nosile demografski rast nakon II svjetskog rata, sada postaju one grupe stanovništva koje treba da finansiraju radno aktivni stanovnici Crne Gore. Ti trendovi u ovom trenutku u značajnoj mjeri mogu doprinijeti povećanju broja penzionera i povećanju broja osoba kojima je neophodna zdravstvena njega. A sa druge strane, ovakva situacija dovodi do smanjenja fondova koji se mogu koristiti za zapošljavanje mladih i njihovo obrazovanje, što negativno utiče na njihovu inkluziju na tržište rada”, upozorio je Mulešković .
Keković kaže da je penzioni sistem ugrožen prvo zbog toga što je sve više penzionera a manje zaposlenih u formalnom radnom odnosu za koje se plaćaju doprinosi u penzioni fond.
“To je činjenica sa kojom se suočavamo a nadležni ništa ne preduzimaju. Sva istraživanja pokazuju da oko 40.000, pa čak možda i više osoba radi na crno bez uplata bilo kakvih doprinosa i poreza državi, što je problem i za njih jer neće imati penziju kada im bude potrebna. Svakako da ćemo ukoliko se ovakvi trendovi nastave imati problem sa mladom radnom snagom ali ćemo imati generalni problem održivosti penzionog fonda i jer značajn dio poslodavaca ne uplaćuju doprinose u punom iznosu već na minimalni dio zarade dok onaj drugi dio zarade ide 'na ruke' kroz sivu zonu uplate doprinosa u fondove. Vrlo je važno da se hitno krene u jednu sveukupnu akciju svih nadležnih institucija od inspekcije rada, Poreske uprave, Vlade, kako bi kontrolisali svi tokovi novca i obezbjedili uslove da se mladi ljudi kroz poštovanje zakona i dostojanstvenih uslova rada zadrže u zemlji i motivišu da ovdje stvaraju svoju budućnost i porodični život”, naveo je Keković.
Galerija
( Goran Kapor )