"Neriješeni napadi na novinare, miješanje u Javni servis, prljave kampanje tabloida, pritisak na nezavisne medije"

Neriješeni napadi na novinare, političko miješanje u Javni servis, prljave kampanje provladinih tabloida, kao i nepošten tretman i ekonomski pritisak Vladinih ministarstava i agencija protiv nezavisnih i proopozicionih medija ostaje značajan problem, konstatuje se u izvještaju Stejt dipartmenta za Crnu Goru za 2020. godinu.

"Nezavisni mediji su bili aktivni i generalno izražavali širok spektar političkih i socijalnih pogleda, uključujući kroz članke i emisije koje su bile kritične prema nadležnima", navodi se u dokumentu.

U dokumentu se dodaje da je Centar za građansko obrazovanje (CGO) u svakom svom godišnjem izvještaju od 2012. godine ukazivao na selektivno i netransparentno javno finansiranje kroz reklamiranje.

U ovom dijelu se navodi i da nezavisni list i Televizija Vijesti nastavljaju da pripisuju svoje poteškoće "nepoštenim medijskim uslovima, ekonomskom pritisku Vlade i selektivnoj pravdi".

U dijelu koji se tiče nasilja u ovom dijelu, navodi se da neriješeni napadi iz prethodnih godina i atmosfera zastrašivanja protiv medija koje kritično izvještavaju o vladi "nastavlja da bude ozbiljan problem".

Ukazuje se da nije bilo napretka u rješavanju napada u kojem je ranjena novinarka Olivera Lakić 2018. godine, kao i da je u junu podgorički Osnovni sud odbacio optužnicu protiv navodnog nalogodavca napada na imovinu "Vijesti" jer tužilaštvo nije pružilo dovoljno dokaza.

U dokumentu Stejt dipartmenta pominje se i napad na novinara lista "Dan" Vladimira Otaševića, ali da se protiv umiješanog službenika Ministarstva unutrašnjih poslova ne vodi krivični nego prekršajni postupak.

"Medijske kuće su izvijestile da više od dvije trećine od 85 napada na novinare od 2004. godine ostaje neriješeno ili nije okončano presudama. Posmatrači su takođe zabilježili da su meta većine napada nezavisni ili proopozicioni novinari i medijski profesionalci", piše u dokumentu.

U dijelu dokumenta koji se odnosi na cenzuru u medija, navode da je Skupština nezakonito smijenila članove Savjeta RTCG, ali i da je poslije tih smjena uslijedila smjena generalne direktorice RTCG i direktora RTCG Andrijane Kadije i Vladana Mićunovića.

Stejt dipartment podsjeća i na nalaz Evropske komisije, koja je prethodno konstatovala da nije postignut napredak u oblasti slobode izražavanja. Posebno su istakli dio u kojem se navodi da su dezinformacije dodatno podijelile društvu nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i tokom izborne kampanje.

"Neke medijske kuće nastavile su da pokazuju volju da kritikuju vladu. Manjak obuka i neprofesionalno novinarsko ponašanje, u kombinaciji sa niskim platama i političkim pritiskom, doprinosi samocenzuri i pristrasnom izvještavanju sa događaja", navodi se u nalazu Vašingtona.

U izvještaju se pominje i presuda protiv novinara Jova Martinovića, ali i slučaj protiv "Monitora" u sporu sa sestrom predsjednika države Mila Đukanovića. Dodaje se i da je u tom periodu donijeto više zakona, među kojima je i Zakon o medijima. Podsjeća se da je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore saopštio da bi predviđena ograničenja mogla naškoditi istraživačkom novinarstvu i obeshrabriti potencijalne novinarske izvore da govore za medije.

U dijelu koji se tiče slobode govora, konstatuje se da su usljed tenzija i litija vjernika Srpske pravoslavne crkve nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti nadležni lišavali slobode i novčano kažnjavali novinare, političke aktiviste i građane zbog postavljanja dezinformacija ili uvredljivih komentara na račun vladinih zvaničnika na društvenim medijima.

Dok su EK i Reporteri bez granica izrazili zabrinutost zbog hapšenja novinara zbog širenja dezinformacija, neki vladini zvaničnici su navodili da su ona bila neophodna kako bi se odgovorilo pokušajima domaćih i stranih aktera da destabilizuju državu.

( Miloš Rudović )