Vlada odustala od oporezivanja visokih penzija, profit državnih firmi ide u budžet

Cijene kutije cigarete od 1. jula mogle bi biti veće za oko 30 centi, litar gaziranih pića za 12 centi, kilogram slatkiša za 72 centa, a alkoholnih pića od 7 do 15 centi zavisno od vrste i procenta alkohola.

Zaposleni sa visokim zaradama od 1. jula biće “oporezovani” tako što više neće imati pravo na povraćaj pretplaćenih doprinosa, povlasticu koja je iznosila i po više hiljada eura godišnje.

To su novine u predlogu ovogodišnjeg budžeta, kojeg je Vlada sinoć utvrdila, a da bi se primjenljivale moraju biti usvojene izmjene zakona o akcizama, dohotku fizičkih lica i obaveznim doprinosima.

Takođe, najavljeno je i da će državne kompanije profit koji imaju prebaciti u državni budžet, kao i da će dodatni prihodi biti ostvareni “markiranjem goriva” - smanjenjem sivog tržišta i od povećanja minimalne zarade.

“Vijestima” je sinoć nezvanično iz više izvora rečeno da se na sjednici odustalo od oporezovanja penzija iznad prosječne zarade od 524 eura, a što je bilo predviđeno nacrtom budžeta.

Za danas je zakazana konferencija za novinare na kojoj će biti predstavljen predlog budžeta koji će biti poslat parlamentu na usvajanje.

Od svih ovih mjera (bez oporezivanja penzija), koje će se primjenjivati od 1. jula, očekuje se prihod od oko 120 miliona, što će značajno stabilizovati javne finansije.

Prema nacrtu budžeta u koji “Vijesti” imaju uvid ove godine će i pored ovih mjera državi nedostajati 575 miliona eura, najviše zbog toga što mora vratiti 435 miliona starih dugova.

Nedostajući novac će biti obezbijeđen povlačenjem depozita od 404 miliona, kao i korišćenjem povoljnih kredita iz evropskih fondova za gradnju infrastrukture i kovid program od 165 miliona.

Šta je bilo predloženo za penzije

U obrazloženju nacrta budžeta najavljeno je da bi oporezivanjem penzija iznad iznosa prošlogodišnje prosječne neto zarade od 524 eura, bilo oporezovano oko 10 hiljada penzionera sa tri različite proporcionalne stope.

Jedna poreska stopa važila bi za penzije između prosječne zarade i iznosa potrošačke korpe od 647 eura, druga od te cifre do 797 eura i treća za penzije preko 800 eura.

Prema ovoj računici, kako je bilo navedeno u obrazloženju, penzioner sa primanjem od 550 eura imao bi porez od 3,9 eura pa bi dobio 546,1 eura.

Na primjer penzije od 680 eura porez bi iznosio 43,2 eura, pa bi korisnik dobio iznos od 636,8 eura. Na primjeru penzije od 1.100 eura porez bi iznosio 418,8 eura, pa bi ovaj penzioner primio iznos od 681,2 eura.

Prema ranije objavljenim podacima za prošlu godinu, u Crnoj Gori je penziju u iznosu od hiljadu do hiljadu i po primalo 406 penzionera, do hiljadu i po do dvije hiljade sedam penzionera, a preko dvije hiljade je dobijao jedan penzioner.

Oporezivanjem visokih penzija Vlada je očekivala da prihoduje 13,2 miliona. U obrazloženju je bilo navedeno da bi dio ovog novca bio iskorišćen za isplatu naknada penzionerima sa primanjima ispod minimalne zarade od 222 eura.

Jedna jednokratna pomoć ovoj grupi penzionera sa po 50 eura, vrijedila bi ukupno 2,4 miliona eura. Ovih penzionera ima oko 50 hiljada.

Uz visoke plate više neće biti povraćaja doprinosa

Nacrtom budžeta, najavljena je i izmjena Zakona o doprinosima na obavezno socijalno osiguranje, kako bi se ukinula najviše godišnje osnovica za plaćanje doprinosa.

Prema sadašnjem rješenju za zaposlene čije je godišnja bruto plata iznad 50.000 hiljada eura, poslodavac bi obračunao i platio iznos doprinosa na cifru preko 50.000 eura bruto zarade, a Poreska uprava bi kasnije tom zaposlenom vratila taj iznos.

Ove povlastice koristio je i značajan broj javnih funkcionera i direktora državnih firmi koji su sebi odredili visoke zarade, kao i menadžeri u stranim firmama, bankama i drugim kompanijama sa visokim prihodima.

Koliko je ovo značajna stavka pokazuju primjeri bivših direktora državnih kompanija poput Đoka Krivokapića u EPCG i Verice Maraš, kojima je po ovom osnovu godišnje Uprava prihoda isplaćivala šest do osam hiljada eura.

Ukidanjem ove privilegija država će, prema procjeni Ministarstva finansija dobiti 3,5 miliona eura.

Očekuju da neće biti rasta šverca cigareta

Izmjenama Zakona o akcizama, kako je najavljeno u nacrtu budžeta, biće povećana specifična akciza za duvanske proizvode sa 37 na 51 eura na 1.000 komada cigareta, dok će proporcionalna ostati na istom nivou.

S obzirom da na to akciza ulazi u osnovicu za obračun PDV-a, ove povećanje moglo bi uticati na poskupljenje cigareta od 1. jula za oko 30 centi po paklici.

Ovo bi bilo vanredno usklađivanje akciza jer je redovno bilo predviđeno za 1. januar naredne godine.

Prije tri godine tadašnja Vlada je takođe u kratkom vremenu tri puta povećala akcize na duvan što je uticalo na rast cijene paklica za oko jednog eura. Sve to uticalo je na bujanje sivog tržišta, koje je prema zvaničnim podacima ubrzo prepolovilo legalni promet duvanskih proizvoda, a državne prihode po ovom osnovu smanjilo za trećinu.

Ministarstvo finansija sada očekuje da će obuzdati sivo tržište.

“Kako predložena izmjena za sobom povlači rizik od povećanja prometa duvanskih proizvoda na neformalnom tržištu, biće preduzete dodatne mjere inspekcijskog nadzora”, navedeno je u obrazloženju ove mjere.

Od povećanja akciza na duvan Vlada očekuje prihod od 16,8 miliona eura, koje bi, kako je navedeno, uložili u unapređenje javnog zdravlja.

Nove dažbine na slatkiše čuvaju zdravlje

Povećanja akciza na zaslađena i gazirana pića, kao i uvođenje akciza na slatkiše sa šećerom i kakaom, Vlada pravda evropskim iskustvima i očekivanjima da će time uticati na smanjenje broja oboljelih od dijabetesa.

“Kako je šećerna bolest jedna od najčešćih metaboličkih bolesti savremenog života, a Crna Gora je prema podacima iz registra za dijabetes sa učestalošću ove bolesti sa 12% u samom evropskom vrhu, kroz mehanizam oporezivanja proizvoda koji sadrže šećere planirano je smanjenje negativnog trenda, a planirana sredstva koja se ubiraju po ovom osnovu biće iskorišćena za unapređenje zdravstvenog sistema”, navedeno je u obrazloženju.

Predloženim rješenjem bi se akciza na zaslađena pića povećala sa 25 na 35 eura po hektolitru, a na slatkiše bi se uvela nova od 60 centi po kilogramu.

S obzirom na to da akciza ulazi u osnovicu obračuna PDV-a, pića sa zaslađivačima bi po ovom osnovu mogla povećati cijenu za 12 centi po litru, a za slatkiše 72 centa po kilogramu.

Na priimjer, nove dažbine za čokoladu od 100 grama iznosila bi 7,2 centa.

Od povećanja akciza na pića sa zaslađivačima Vlada očekuje četiri miliona eura, a od akcize na slatkiše 6,2 miliona eura.

Najavljeno je i povećanje akciza na alkohol za četiri grupe u zavisnosti od vrste i procenta alkohola.

Ovo povećanje zajedno sa PDV-om moglo bi iznositi sedam do 15 centi po litru.

Vlada očekuje da bi na ovaj način mogla prihodovati još dva miliona eura.

Legalno gorivo će imati mikročestice

Kako bi se suzbio nelegalan promet naftnih derivata i povećali budžetski prihodi, Vlada planira da od 1. jula uvede takozvano markiranje naftnih derivata, odnosno u legalno gorivo će biti ubacivane mikročestice posebnih neutralnih hemijskih elemenata.

“Za markiranje će se koristiti najsavremenije nano-tehnologije, a sam postupak podrazumijeva ubacivanje posebnih hemijskih elemenata u gorivo koji ne utiču na kvalitet goriva, ali omogućavaju da se utvrdi da li gorivo potiče iz legalnog prometa. Samim tim, spriječiće se da se u prometu nađe gorivo koje nije markirano na propisan način. Pored povećanja prihoda budžeta, direktne koristi imaće i vlasnici motornih vozila, jer će se u prodaji nalaziti gorivo isključivo propisanog kvaliteta”, navedeno je u obrazloženju ove mjere.

Oni čekuju da će na ovaj način povećati prihode za 12 miliona eura. Vlada je najavila da će od svojih predstavnika u državnim kompanijama zahtijevati da glasaju za raspodjelu neto dobiti od prethodne godine i uplatu tog novca u budžet shodno vlasničkom udjelu države.

Procijenjeno je da bi prihodi od kapitala i poreza na dobit po ovom trebalo da iznose 43,5 miliona eura. Najznačajnije iznose dobiti imaju EPCG, CGES, Kontrola letjenja, Aerodromi...

Planirano povećanje minimalne zarade sa 222 na 250 eura od 1. jula, donijeće državi značajne prihode jer na svaki euro neto zarade poslodavci plaćaju 64 centa poreza i doprinosa.

Prema ranijim podacima, na iznose do 250 eura neto zarade osigurano je oko 50 hiljada radnika.

Vlada očekuje da će na ovaj način dobiti 11,4 miliona eura.

Socijalni partneri ljuti jer nisu obaviješteni na vrijeme

Socijalni partneri Vlade - sindikati i Unija poslodavaca nisu bili upoznati sa namjerama Vlade da ovim mjerama popuni budžetske rupe, već će o njima raspravljati danas na sjednici Socijalnog savjeta nakon što ih je Vlada sinoć već usvojila.

Iz ovih organizacija “Vijestima” su kazali da su nezadovoljni, jer nova Vlada nastavlja praksu prethodne da ih ne uključuje u donošenje ovako značajnih odluka, već da ih o njima informišu kada već budu donijete.

Iz Unije slobodnih sindikata(USS) su naveli da su ih na prethodnoj sjednici predsjedništva Socijalnog savjeta iz Vlade obavijestili da će nacrt budžeta biti završen tek posljednjih dana marta i da će o njemu moći da se raspravlja na sjednici od 31. marta.

Iz USS kažu i da će danas nakon što dobiju obrazloženje saopštiti svoj stav, kao i da će lobirati kod poslaničkih klubova da se mijenjaju predlozi koji im se ne sviđaju.

Iz Unije poslodavaca su očekivali da će se o budžetu i novim mjerama raspravljati u ponedjeljak na sjednici Savjeta za konkurentnost, ali se to nije desilo jer nacrt nije bio završen. I oni su najavili da će svoj stav saopštiti danas.

Porez na imovinu za koju nema dokaza o legalnom porijeklu

Vlada očekuje da će “prihod od nelegalno stečene imovine” u ovoj godini iznositi 20 miliona eura, ali u obrazloženju nije navedeno ko će i kako utvrđivati šta je nelegalno stečena imovina i kako se oporezuje ili oduzima.

“Unapređenje efikasnosti poreskog sistema i sprečavanje zloupotreba čiji je rezultat posjedovanje imovine koja se ne može opravdati zakonitim prihodima fizičkog lica jeste cilj planiranih izmjena regulative. Potreba sprečavanja zloupotreba u slučajevima kada vrijednost imovine fizičkog lica nije opravdana njenim izvorom ili potiče iz „nevidljivog” izvora nametnula je i potrebu adekvatnog normiranja poreskog postupka”, piše u obrazloženju nacrta. Kako je navedeno, osnov za uvođenje poreske obaveze je razlika između imovine i stvarnih registrovanih prihoda.

Vlada je najavila da će utvrditi predlog zakona o porijeklu imovine.

Američka privredna komora poziva na razgovor

Američka privredna komora u Crnoj Gori (APK) juče je zatražila sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i ministrom finansija Milojkom Spajićem zbog nacrta zakona o budžetu za 2021. godinu jer, kako su saopštili, žele da ukažu na važnost predvidljive poreske politike i prodiskutuju o preporukama iz njihovog izvještaja o poslovnom ambijentu za period od 2019. do 2020. godine. U APK-u smatraju da način donošenja novih politika u oblasti poreza predviđenih nacrtom bužeta nije u skladu sa osnovnim načelima predvidljivosti i planiranja poslovanja za koje se ova Komora zalaže i za koje su, kako tvrde, dobili podršku Krivokapića i Spajića.

Smatraju da Ministarstvo finansija u oblasti poreske politike ne treba da nastavi sa lošom praksom donošenja politika bez uključenosti biznis zajednice koje na nju utiču, a posredno i na sve crnogorske građane.

“Česte izmjene sistema oporezivanja i poreskih stopa unose nesigurnost, nepredvidivost i dodatne troškove, te destimulišu aktuelne i potencijalne investitore da ulažu u Crnu Goru”, naveli su iz ovog udruženja.

Oni smatraju da povećanje akciza može voditi smanjenju potrošnje i budžetskih prihoda, podsjećajući na slučaj sa prethodnom Vladom.

( Goran Kapor, Marija Mirjačić )