Građani najviše vjeruju portalu, novinama i TV Vijesti

Građani Crne Gore najviše povjerenja imaju u portal Vijesti, koji je i ubjedljivo najčitaniji portal u Crnoj Gori.

Istraživanje "Kako građani i građanke vide medije u Crnoj Gori?" koje je uradio Centra za građansko obrazovanje (CGO) potvrdilo je rastući značaj internet portala u Crnoj Gori.

Građani najviše posjećuju portal Vijesti (56,3%), zatim CdM (35,5%) i portal Analitiku (17,1%).

Koordinator koordinator za razvoj u CGO, Damir Nikočević predstavljajući rezultate istraživanja kazao je da zabrinjava činjenica da je portal RTCG sa svojih 4,9 odsto daleko iza privatnih portala CdM (14,5%) i Vijesti u koji građani imaju najviše povjerenja (28,7%).

Kada su u pitanju štampani mediji "Vijesti" redovno čita 13,3 odsto građana, a slijede Dan sa 11,8 odsto i Pobjeda sa 9 odsto.

Nikočević je kazao da građani, kada su u pitanju štampani medjiji, najviše vjeruju "Vijestima" (17 odsto), Dan (10,9 odsto), Pobjeda (9,2 odsto) i Dnevne novine (5,5 odsto).

Najgledanija televizija u Crnoj Gori je TV Vijesti koju redovno gleda 61,4 odsto građana, a slijedi RTCG sa 42,6 odsto i Prva TV sa 36,1 odsto gledalaca.

"Isti odnos je i kada je u pitanju povjerenje u TV stanice, pa najviše povjerenja građani imaju u TV Vijesti (36,4%), dok slijedi javni servis RTCG sa 24,9%, a skoro četvrtina građana nema povjerenje ni u jednu televiziju“, kazao je Nikočević.

On je kazao i da građani dominantno (47,3%) smatraju da mediji u Crnoj Gori nisu nepristrasni.

"A skoro polovina cijeni da mediji koriste činjenice pomiješane sa glasinama. Da je medijima stalo do interesa građana smatra tek nešto manje od 15 odsto ispitanika. Više od trećine građana bi svom omiljenom mediju oprostili neistinu čak i ako je namjerna, a manje od petine građana Crne Gore u potpunosti vjeruje informativnom programu javnog servisa RTCG-a, navedeno je tokom predstavljanja nalaza istraživanja.

Nikočević je kazao i da "štampani mediji definitivno gube korak za novijim sredstvima informisanja"

Kad je riječ o radio stanicama, više od polovine građana ne sluša redovno nijednu radio stanicu, a skoro polovina ne vjeruje nijednoj radio stanici.

Nalazi istraživanja ukazuju da više od polovine građana najviše pažnje poklanja informativno političkom sadržaju, što predstavlja rast od čak 29 odsto u odnosu na 2018. godinu.

Govoreći o javnom servisu RTCG, Nikočević je istakao da je "petina ispitanika saglasna sa konstatacijom da javni servis ispunjava misiju medija koji izvještava u interesu javnosti, dok 29,1 odsto građana smatra da RTCG ne izvještava u interesu javnosti. Informativnom programu RTCG-a u potpunosti vjeruje 17,8 odsto građana, djelimično 35 odsto dok mu uopšte ne vjeruje 23,2 odsto građana“.

Prilikom nekih važnih događaja, najveći broj građana (69,8%) se informiše prateći više TV stanica, pri čemu najviše RTCG-a (15,5%), a putem ostalih televizijskih stanica 14,6% (u okviru tog procenta, skoro četiri petine građana navelo je televiziju Vijesti).

"Čak 37,9 % građana smatra da medijima u Crnoj Gori istina nije na prvom mjestu, a 47,3% da mediji nisu nepristrasni. Nizak je nivo povjerenja kada su u pitanju i neke osjetljivije teme, pa samo 27,4% građana nalazi da mediji štite pravo na privatnost žrtava nasilja i djece", istakao je Nikočević.

Kazao je da je zabrinjavajuće uvjerenje čak 44,8% građana da mediji u Crnoj Gori koriste činjenice pomiješane sa glasinama.

"Takođe polovina ispitanika smatra da na uređivačku politiku medija u velikoj mjeri utiče politička orijentacija vlasnika, a svega 13,7% građana smatra da mediji rade u njihovom interesu“, naglasio je on.

Nikočević je istakao kao obeshrabrujući podatak da građani smatraju u velikoj većini (87,2%) da su mediji u Crnoj Gori spremni ili donekle spremni da, radi povećanja tiraža i rejtinga, objavljuju senzacionalističke informacije koje nijesu uopšte ili su nedovoljno provjerene. Kao najveću garanciju da će neki mediji izvještavati objektivno vide ekonomsku održivost medija (30,6%) i nezavisnost od političkih partija (22.7%).

Da se mediji u Crnoj Gori finansiraju kroz marketinški prihod od strane privatnih kompanija i preduzeća smatra 43.3% građana Crne Gore. Približan je procenat onih koji su stava da se mediji finansiraju od strane Vlade putem državne pomoći (38.3%%) i oglašavanja (35.5%).

Nikočević je kao zanimljivost podvukao podatak da građani procjenjuju da brojni društveni subjekti imaju uticaja na uređivačku politiku medija u Crnoj Gori, a ponajviše političke partije (93%), ekonomski centri moći (91%), vlasnici medija (89%), međunarodni faktori (78%) i NVO sektor (67%).

Najveći procenat ispitanih građana (67,8%) smatra da u Crnoj Gori ima prostora za javnu debatu.

"Međutim, polarazijacija političkih i društvenih aktera je ostavila taj prostor prazan i faktički mi nemamo kvalitetnu i argumentovanu debatu u medijima.Brine i podatak da je čak 36,4% građana spremno da oproste mediju ukoliko iznese neistinu o nekome ko mu se, iz bilo kojih razloga, ne dopada, dok je 43% spremno da oprosti pod uslovom da to nije učinjeno namjerno. No, čak 74% građana smatra da novinari u Crnoj Gori treba da se specijalizuju za uže tematske oblasti što može biti upućujuće za redakcije", kazao je Nikočević.

Najveći procenat ispitanika (38.5%) smatra da su novinari i imovina medija u Crnoj Gori ugroženi, a 34.2% da novinari nisu adekvatno plaćeni za svoj posao.

"Stručnu podršku u sprovođenju istraživanja od 20. do 25. marta 2021, CAPI metodom, uz slučajni stratifikovani uzorak koji je činio 991 punoljetni ispitanik, pružila je agencija Damar, koja je slično istraživanje sprovela 2018. godine a čime je dobijen komparativni uvid za jedan set pitanja koji može biti dragocjen za razumijevanje kompleksnosti situacije u medijskoj sferi i za planiranje daljih medijskih politika, ali i kao pokazatelj promjena u određenim aspektima koje ovo istraživanje obuhvata", pojasnila je Maja Marinović, saradnica na programima u CGO-u.

Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta "Mediji za mene!", koji CGO sprovodi uz podršku uz podršku ambasade Kraljevine Holandije, ambasade Kraljevine Norveške i Balkanskog fonda za demokratiju njemačkog Maršalovog fonda SAD (BTD).

( D.C. )