Bulajić predsjednik Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu

Skupština je danas jednoglasno za predsjednika Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu izabrala Strahinju Bulajića (DF), a za zamjenika Predraga Sekulića (DPS).

Izabrani su i članovi Odbora - Predrag Bulatović (DF), Daliborka Pejović i Jovanka Laličić (DPS), Momo Koprivica i Danilo Šaranović (Mir je naša nacija) i Miloš Konatar (Crno na bijelo), Draginja Vuksanović-Stanković (SDP – Albanska koalicija Jednoglasno), Dragan Vukić (SNP), Branka Bošnjak (PzP), Boris Mugoš (SD) i Kenana Strujić Harbić (BS).

DPS je jedno mjesto u Odboru ustupio Genciju Nimanbeguu (Albanska lista).

Za predsjednik i članove Odbore glasalo je 60 prisutnih poslanika.

Bulajić je bio zamjenik predsjednika odbora koji je radio tokom prethodnog saziva Skupštine, dok je na čelu bio Branimir Gvozdenović (DPS), a koji nije uspješno završio posao.

Danijel Živković (DPS) upozorio je Vladu da ako bude mijenjala Zakon o registrima prebivališta i boravišta da njegova partija neće omogućiti rad Odbora.

"Ako se usudi Vlada to da uradi, ovaj Odbor neće imati legitimitat u kontekstu onoga što je rečeno da bez nas nema dogovora", kazao je Živković.

Živković je kazao da se nakon izbora u avgustu prvi put desilo da su svi akteri izbornog procesa priznali rezultate i dobijena je, kako se često govori "prva demokratska vladu u nedemokratskim izborima", što je vrlo čudno.

"U svim prethodnim ciklusima svi poraženi su imali za cilj da diskredituju izborni proces...Samo vas jedna stvar drži na okupu, a to je DPS. Mrzite DPS i pokušavate se na taj način zadržati na vlasti. Vlo brzo će taj obruč da pukne. Vi ne znate kakva je mašinerija DPS i da ćemo opet biti dio vlasti. I što vi mislite da ćete da napravite eroziju biračkog tijela DPS-a, pa smo u Nikšiću dobili 40 odsto, vidjećemo Herceg Novi. Osvijestite se da ste sada vlast, vi kontrolišete procese", poručio je Živković.

On je dodao da je rezultat DPS-a u Nikšiću pokazao da u vodu padaju sve priče o fantomskim biračima i drugim nepravilnostima na izborima.

Živković je poručio i da u susret popisu, da se vlast ne usuđuje da mijenjaju demografsku strukturu u Crnoj gori, promjenama Zakona o državljanstvu.

Poslanik DF-a Slaven Radunović odgovorio je da nije tačno da bi se sa onima koji bi dobili državljanstvo, a ne žive u Crnoj Gori, promijenila demografska sruktura, već se popisuju oni koji ovdje žive.

Bulatović je rekao da su u DF-u ozbiljno pristupili pitanju reforme izbornog zakonodavstva.

"Da li su izbori 2016. bili pošteni i fer? Međunarodna zajednica je procijenila da su fer, a bili su najgori u istoriji Crne Gore i rezultirali su državnim udarom i krađom građana Crne Gore", kazao je Bulatović.

On je rekao da sada sa fascinantim čuđenjem gleda funkcionere nove vlasti koji su obrušavaju na DPS, koji je sad opozicija, a đe su bili kad su hapšeni Andrija Mandić, Milan Knežević, Nebojša Medojević.

"U proceduri su tužilački zakoni i nama je to prioriet i parlamentrana većina mora taj problem da riješi. Bez opozicije nema usvajanja ovih zakona. Ono što se usvaja sa dvije trećine bez DPS-a ne može. Dolazimo u nonsens da u izbornu reformu ulazimo sa DPS-om koji će možda glasati, a možda neće", rekao je Bulatović.

On je dodao da u izbornom zakonu postoji rizična formulacija za hrvatsku manjinu, koja dobija mandat po vrlo jeftinoj cijeni i može da odluči jednim glasom ko će biti većina, a ko manjina.

"Garantovani mandat treba obezbijediti, ali bez prava da mogu da odluče ko će biti većina a ko manjina", rekao je Bulatović.

On je pitao je li fer da 2006. iz Plava sa potvrdom iz osnovne škole odlučuju u kakvoj državi ćemo da živimo.

Genci Nimanbegu pitao je koja to država svojim državljanima neće dozvoliti da glasa na parlamentranim izborima.

"Optuživanjem da su manjine odlučile ili da ne smiju odlučiti, šalje se nama poruku da smo građani drugog reda. A što se tiče garantovanih mandata, to je legitiman zahtjev. Moj mandat košta više nego vaš", rekao je Nimanbegu.

On je pitao Bulatovića ko je glasao da Hrvati imaju manji prag.

"Dvotrećinska većina je bilo, znate to", kazao je Nimanbegu.

Bulatović je odgovorio da su Albanci jedini koji zaslužuju autentične glasove.

"Vi imate prvo da odlučujete. Garantovani mandati ne mogu da glasaju o sudbini građana ako ih nijesu zaslužili", kazao je Bulatović.

Ervin Ibrahimović (BS) pitao je jesu li za glasanje sa potvrdom iz škole krive manjine ili onaj ko ne primjenjuje zakon.

"Nemojte stigmatizovati manjine. Manjine su pružile ruke svima, a vi ih stigmatizujete i prozivate da su okupirale Crnu Goru", rekao je Ibrahimović na šta je Milan Knežević (DF) dobacio: "Mislite Monteput".

Bulatović je kazao da poštuje autentične perdstavnike manjinskih naroda i da se on pitao pozvao bi u Vladi i Ibrahimovića i Nimanbegua.

Marko Milačić (Prava Crna Gora) kazao je da što je više DPS-ovaca u Odboru to je manje izborne reforme.

"Imali ste priliku 30 godina da uradite reforme, a vrhunac je Migo Stijepović, koverta i 100 hiljada eura. To je vaša izborna reforma", kazao je Milačić.

Dodao je da se Prava Crna Gora "isto neće odreći svojih najboljih sinova, jer su Srbi bili najviše šikanirani u Crnoj Gori, a živjeli su u Srbiji i regionu".

"Ali razlika je u tome što su jedni naši najbolji sinovi podržavali mafiju, a drugi se borili za slobodu koju smo dobili. Nema dijaloga sa vama o ovoj temi, vi ste mašina za prekrajanje izborne volje. Kada poslije izbora pođete kući sjutra ujutro, vi počinjete opet sa ovom mašinom kako biste za četiri godine okupirali ovu zemlji ugušili ove zemlju i njene građane. Ključni rezultat će doći u onim segmentima koje znače slobodno tužilaštvo, polciju i druge instutucije", kazao je Milačić.

Branko Radulović (PzP) poručio je građanima da nikad ne zaborave za šta su glasali 30. avgusta.

"Glasali ste za potuno tranziciju od totalitarnog režima ka funkcionalnoj demokratiji, sa svim atributima...Vi ste glasali za radikalne reforme, bile da su u sferi medija, ekonomije, integracija i druge. Za puni život, tranzicionu pravdu, šansu da Crnu Goru volite do kraja. Glasali ste da izbori prvi put budu slobodni, da vlast bude legitimna, da bude izraz slobodne volje građana... Ne smijemo zaboraviti najveću tiraniju kada nije uspio izborni inženjering i izmišljanje državnog udara kada su udarili na braću, najslobodnije ljude i DF. Vlada treba da završi dvije trećine ovog posla, a ova Skupština jednu trećinu ili će biti ili neće biti", poručio je Radulović. Kazao je da su pravi Crnogorci najviše proganjani "ili smo pata-pata sa Srbima". "Ježio sam se kada je na predsjedničkim izborima 2013. došao autobus kod izborne jedinice kod Sahat kule kada su iz njega izašlli ljudi koji nijesu znali ni ko je protivkandidat Miodragu Lekiću, ali znali su da ga zaokruže", kazao je Radulović. Boris Bogdanović (Mir je naša nacija) rekao je da nije bilo lako učestvovati u radu prošlog odbora, ali su Demokrate imale hrabrosti da učestvuju.

"Pritisak i mahinacije bile su jedno od najgorih oruđa koje je koristio bivši režim tokom svih izbornih procesa...Želimo da izborna utakmica ne bude namještena prije nego što je i počlea. Vrijeme je da ugradimo najboja rješenja i primijenimo u praksi", poručio je Bogdanović. Podsjetio je da su Demokrate dok su bili opozicija predložile više od 16 zakona, i sada je vrijeme da se vidi koje od njih mogu da implementiraju u praksi.

"Zadatak broj jedan mora biti sređivanje biračkog spiska. Koga god da pitate u Crnoj Gori reći će vam je da birački spisak zastareo, montiran..:", rekao je Bogdanović, Centralni registar birača, kako je dodao, mora bii centralizovan i moraju osnovni podaci birači da budu dopunjeni fotografijom i sa otiskom prsta pa može postojati fantomski birač, ali neće postojati njegov otisak prsta.

Draginja Vuksanović Stanković (SDP) kazala je da u SDP-u smatraju da građani još ne mogu slobodno da glasaju.

"To znači da nema legitimeta u izbornom procesu, a kad nema legitimiteta nema legitimiteta. Zato će SD dati ključni doprinos u reformisanju izbornog zakonodavstva", kazala je Vuksanović Stanković.

Prema riječima Ibrahimovića u BS-u smatraju da treba stvoriti uslove da Odbor radi u punom sastavu i da se kroz dijalog i kompromis dođe do rezultata da se priznaju izbori.

"Vjerujem da ćemo uspjeti da time pokažemo odgovornost prema građanima", kazao je Ibrahimović.

Osvrnuo se na najavljene izmjene Zakona o registrima prebivališta i boravišta i pozvao Vladu da razmisle o njemu.

"Da li nam treba takav zakon, da li nas spaja ili polarizuje društvo i šalje poruku o revanšizmu? Ako je jedini problem upitnosti izbora da treba da se uklone pripadnici manjinskih naroda koji su na privremenom radu u inostranstvu, studiraju, onda treba da se zabrinemo gdje ide ovo društvo. Nećemo dozvoliti ovakve inicijative", poručio je Ibrahimović.

Genci Nimanbegu naveo je da ne stoji konstatacija da je odgovornost na jednoj strani, odgovornost imaju svi.

"Sve izbore je posmatrala međunarodna javnost i uočene su nepravilnosti, koje moramo otkloniti. Društvene mreže su postale jezik mržnje i ako se to tretira na ovom Odboru, onda ćemo doći do rezultata. Mi taj javni prostor moramo tretirati i u Krivičnom zakoniku u Skupštini", naveo je Nimanbegu.

Dodao je da se "laž i netačnost i insinuacije" multipliciraju društvenim mrežama.

"To je ono što ću pokušati da uključim u rad ovog Odbora. Tražićemo izmjenu zakona u dijelu afirmativne akcije", najavio je Nimanbegu i dodao da mu je žao što u Skupštini nema predstavnika hrvatske zajednice.

On smatra i da izbori treba da budu u istom danu.

"Cijenim da će ovaj odbor dati bolji rezultat nego prethodni, ali rok do 30. juna je prekratak, očekujem da ćemo rok izmijeniti", rekao je Nimanbegu.

Ivan Brajović (SD) naveo je da ako ima volje, sve se može završiti u roku.

"Ako pokažemo dovoljno ozbiljnosti, onda nam je svaki rok dostižan", rekao je Brajović i dodao da je u prethodnom sazivu najveći dio ovih pitanja dogovoren.

Smatra da nije dobro da Vlada prijeti zakonima o prebivalištu i državljanstvu i da Odbor treba da dobro vodi računa o tome kako će predlagati zakone. "Pretpostavljam da i u ovom parlamentu ima onih koji imaju biračko pravo i u drugim državama", rekao je Brajović.

On se složio da je izborno iscrpljivanje kada ima ovoliko izbora u različitim terminima.

"Očekujem da se jednoga dana zakažu i neki lokalni izbori, sa možda nekim vanrednim izborima", rekao je Brajović.

Miloš Konatar (Crno na bijelo) ocijenio je da je formiranje ovog dobora korak ka slobodnim i poštenim izborima.

"Da li su do sad izbori bili slobodni i pošteni? To će dobro znati zaposleni u državnoj upravi i državnim preduzećima koji su bili na raznim spiskovima sa plusevima i minusima...", kazao je Konatar.

Podsjetio je na novi izvještaj Stejt dipatmenta u kojem je, između ostalog, navedeno da je vladajuća stranka stekla nedopustivu prednost na izborima u avgustu.

"Ovo nije ocjena za slobodne izbore u jednoj zemlji", poručio je Konatar i dodao da više nikad ne smije u Crnoj Gori biti atmosfera kataklizme.

Dragan Ivanović (SNP) rekao je da će odbor imati težak zadatak i da će Crna Gora dobiti potpune podatke ko ima pravo glasa i koliko građana može glasati na slobodnim i demokratskim izborima.

"Niko više neće ucjenjivati sa jednim radnim mjestom četiri glasa", poručio je Ivanović.

Dodao je da očekuje da MUP uskoro izađe sa prečišćenim biračkim spiskom i da se riješi pitanje kome pripada mandat, pojedincu ili partiji, jer je bilo zloupotreba do sada.

Na sjednici Skupštine je usvojen Predlog za imenovanje jednog člana Savjeta Agencije za elektronske medije - Branka Boškovića.

Dužnosti članice Ustavnog odbora razriješena je Božena Jelušić, a za članicu Odbora izabrana je Suada Zoronjić.

Usvojen je i Predlog odluke da se za člana Odbora za bezbjednost i odbranu izabere Miloš Konotar, kao i da se za članicu Odbora za Evropske integracije izabere Suada Zoronjić.

Skupština je usvojila i Predlog odluke na osnovu kojeg je dužnosti člana Odbora za rodnu ravnopravnost razriješen Strahinja Bulajić, a za člana Odbora izabran je Radoš Zečević.

Usvojen je i Predlog odluke da se za članicu Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje izabere Suada Zoronjić.

Na današnjoj sjednici, dužnosti člana komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije, razriješen je Miloš Konatar, a za članicu Komisije je izabrana Božena Jelušić.

( Biljana Matijašević )