Radonjić vrši pritisak na Vanju Ćalović Marković jer ga kritikuje?

Postupci protiv članova Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), poput onog koji je trebalo da dokaže da direktorka MANS-a Vanja Ćalović Marković navodno nema uslove za tu poziciju, mogu se posmatrati kao pritisak na one koji kritikuju rad ASK, ocijenili su predstavnici Ekspertske misije Evropske komisije u Nacrtu izvještaja o radu ASK.

Direktor ASK Sreten Radonjić, koga Ćalović ne štedi kritika za loše učinke, u više navrata je ponavljao da ona ne ispunjava uslove da bude član Savjeta. On međutim nikada nije pokrenuo proceduru da to provjeri u Skupštini, koja bira članove Savjeta.

Eksperti su predložili Agenciji da razmotri iniciranje izmjene Zakona o sprečavanju korupcije (ASK) i u dijelu koji se odnosi na zaštitu zviždača.

“Agencija mora uzeti u obzir da se postupci protiv članova Savjeta Radula Žurića, Bojana Obrenovića i Vanje Ćalović mogu posmatrati kao pritisak na one koji koji kritikuju rad ASK, te da se mogu negativno odraziti na reputaciju ASK. Takođe, mogu dovesti u pitanje integritet članova Savjeta”, smatraju eksperti EK.

Obrenović međutim vodi postupak protiv Agencije za zaštitu ličnih podataka gdje je nezakonito dobio otkaz kao direktor i to nema veze sa ASK. O tome su eksperti, prema informacijama “Vijesti”, i obaviješteni.

Žurić je na Upravnom sudu dokazao da nije u konfliktu interesa, a u međuvremnu je napustio Savjet ASK i u Sklupštini je izabran za državnog revizora

U Nacrtu izvještaja o radu ASK navodi se i da Agenciji nedostaje preciznija statistika kad su zviždači u pitanju. “Potrebno je da se jasno razdvoji broj prijava o ugrožavanju javnog interesa i broj zahtjeva za zaštitu zviždača. Takođe, neophodno je jasno prikazati koliko se izvještaja (misli se na prijave) dobija od nadležnih organa, a koliko od zviždača. Neophodno je povećati broj uspješno riješenih slučajeva zaštite zviždača”, navode eksperti EK.

Oni su Agenciji preporučili da više radi na uspostavljanju saradnje sa drugim institucijama.

“Agencija mora unaprijediti i sistema za identifikaciju javnih funkcionera. Godišnji izvještaj o radu treba biti precizniji, uključiti detaljnije podatke, naročito vezano za statistiku SPI i saradnja sa medijima”, zaključili su eksperti EK.

“Vijesti” su prije dva dana objavile i da Ekspertska misija EK ni tokom ovogodišnje posjete Crnoj Gori nije utvrdila zašto Agencija za sprečavanje korupcije već dvije godine istražuje samo funkcionere nižeg nivoa, ali ne visokorangirane zvaničnike.

Partijama blokirati novac samo u slučaju vanrednih okolnosti

U dijelu koji se odnosi na finansiranje poilitičkih pratija, eksperti naglašavju da je neophodno revidirati kaznenu politiku. “Potrebno je revidirati kriterijume o tome kada je dovoljno izdati opomenu a kada je potrebno primijeniti strožu kaznu, ali i revidirati “razumnost” sankcija - stroža sankcija treba da bude primijenjena u slučaju kada subjekat ponovi povredu ili je povreda ozbiljna”, smatraju eksperti EK. Prema njihovom mišljenju, suspendovanje sredstava treba primjenjivati samo u slučaju vanrednih okolnosti i samo za određeni period, na čijem kraju Agencija treba da donese konačnu odluku (da odobri ili ukine sredstva). “Treba razjasniti pod kojim okolnostima se primjenjuje mjera gubitka sredstava i u kojem iznosu. Izborne zakone treba mijenjati postepeno, a jačati kontrolnu ulogu Agencije kroz izmjene najkritičnijih tačaka u propisima”, pojasnili su eksperti EK.

( Tina Popović )