Zeeb: Vakcine su spas, ali se nećemo vratiti u normalu kao prije

Kada je prošlog proljeća izbila pandemija korona virusa Njemačka je bila primjer kako se suočiti s krizom. Međutim, situacija se promijenila u drugom valu, koji je počeo nakon ljeta prošle godine. Angela Merkel, kancelarka Njemačke u jednom momentu tako je izjavila da je situacija "van kontrole".

Profesor Hajo Zeb, sa Instituta za preventivna istraživanja i epidemiologiju Leibniz, navodi da je za to nekoliko razloga, a jedan od njih je i nespremnost za akciju.

"Nismo shvatili da je drugi talas zaista blizu", rekao je Zeeb za Radio Slobodna Evropa (RSE). Kritikuje sporu kampanju vakcinacije kako u Njemačkoj, tako i u ostatku Evrope.

RSE: Njemačka je na početku dobro upravljala pandemijom i smatrana je primjerom dobre prakse. Ali to više nije slučaj. Šta je pošlo po zlu?

Hajo Zeb: To je složena situacija. U početku smo radili puno testova. Imali smo lokalizovana žarišta koja su se mogla lakše kontrolisati. Imali smo funkcionalan zdravstveni sistem. I dalje je takav, tu i tamo je preopterećen, ali nikada nismo došli u dramatičnu situaciju da ljudima nije pružena njega. Ali, nakon prošlog ljeta, počeli smo olako shvatati situaciju. I građani i političari su su teško prihvatali jako stroge mjere. Nismo shvatali da je drugi talas zaista blizu. Imali smo blagi ‘lockdown’ (zatvaranje) koji ne radi nigdje u svijetu, pa ni ovdje.

RSE: "Gubimo kontrolu nad pandemijom”, izjavila je krajem januara Angela Merkel, njemačka kancelarka. Kakva je sada situacija?

Hajo Zeb: Bojim se još uvijek nejasna. Donese se jedna politička odluka, a zatim druga… Situacija nije jasna. Broj zaraženih je porastao i još raste. Nemamo kontrolu iako imamo lockdown i mnoga mjesta su zatvorena, ljudi rade od kuće, ali to nije dovoljno za kontrolu mutiranih sojeva virusa. Sada su u toku rasprave o strožem lockdownu.

RSE: Početkom marta Merkelova je takođe rekla da će se "proljeće 2021. razlikovati od proljeća 2020." Ima li još nade za drugačije proljeće?

Hajo Zeb: Nisam siguran da možemo vjerovati u to sada. Prošle godine smo imali prvi lockdown i ljudi su shvatali sve jako ozbiljno, a sada smo u nešto težoj situaciji. Proljeće može biti drugačije samo ako vakcinišemo više ljudi. Vakcinacija možda vodi drugačijem ljetu, ali što se proljeća tiče sada ne vidim da će biti drugačije.

RSE: Većina preminulih u Njemačkoj u posljednjem valu korona virusa su stariji u staračkim domovima. Ovo su podaci vaših vlasti. Jesu li se ove smrti mogle izbjeći?

Hajo Zeeb: Mislim da je neke bilo moguće izbjeći, s većom kontrolom. Neke su čak i spriječene jer je medicinsko osoblje vremenom naučilo više o liječenju, budući da ne postoji lijek za korona virus, ali posebno u staračkim domovima, gdje je bila velika stopa zaraze, mislim da nažalost nismo bili vrlo efikasni. Stoga su se neki od ovih smrtnih slučajeva definitivno mogli izbjeći.

RSE: Kako ide kampanja vakcinacije u Njemačkoj?

Hajo Zeeb: Vidimo da bi u aprilu lagano trebao stići veći broj doza u centre za imunizaciju, ali i privatne prakse, gdje će ih doktori moći davati građanima. Do sada je bilo pomalo razočaravajuće. Vakcine su dosegle samo 11 posto populacije. Ali slična je situacija u većini evropskih zemalja. Broj vakcinacija je dobar, ali mi smo velika populacija.

RSE: Svjetska zdravstvena organizacija takođe je upozorila Evropu da vakcinacija ide sporo. Smatrate li i vi tako?

Hajo Zeeb: Potpuno se slažem, vrlo je sporo. Mislim da je broj doza danih Evropi manji nego u SAD-u ili Velikoj Britaniji, na primjer. Te su zemlje odlučile sve rezervisati sve vakcine za sebe. Evropa je proizvodila i za druge zemlje, a to je dobra stvar. Ali, mislim da smo morali povećati proizvodne kapacitete kako bismo povećali brzinu vakcinacije. Imamo mnogo centara koji bi mogli vakcinisati više ljudi. U mom gradu postoji jedan u kojem bi se moglo vaksinisati 15.000 osoba dnevno, ali se sada vakciniše 1.000 ili 2.000 dnevno, jer postoji toliko doza. Međutim, situacija se sada mijenja. Odluka da se privatnim praksama daju vakcine ubrzat će vakcinaciju jer oni imaju pristup velikom broju građana, ne biste trebali putovati daleko da primite vakcinu, već tu gdje živite.

RSE: Prema anketi koju je ranije ove sedmice objavio britanski centar YouGov, skoro dvije trećine građana u Njemačkoj bili su skeptični prema kampanji vakcinacije. Kakvo je vaše mišljenje o ovome?

Hajo Zeeb: Očekivano, jer je bilo najava poput: "Uskoro ćemo biti vakcinisani", pa onda doze će stići u martu, zatim u aprilu, a sada na kraju aprila. Postoji razlog za sumnju u svaku najavu, jer u prošlosti nisu ispunjene. Da biste se izborili sa ovim sumnjama morate ljude vakcinisati. Tada će i ove kritike biti tiše.

RSE: Njemački ministar zdravstva rekao je da očekuje da će 20 posto stanovnika biti vakcinisano do kraja aprila. Da li je ovaj cilj ostvariv s obzirom na to da je Njemačkoj trebalo tri mjeseca da vakciniše 10 posto stanovništva?

Hajo Zeeb: Ovo je još jedna najava gdje moramo biti oprezni. Jasno je da se broj vakcinisanih povećava, ali da li do kraja mjeseca možemo vakcinisati 10 miliona osoba, pomalo je izazovno. Očekuje se da će biti nekoliko miliona vakcinacija u narednim sedmicama, sad da li ćemo doseći 20 posto, nisam siguran, ali približit ćemo se.

RSE: Šta mislite koliko će ljudi biti vakcinisano u Njemačkoj do ljeta?

Hajo Zeeb: Ako stignu doze koje su obećale farmaceutske kompanije, posebno Pfizer / BioNTech, kojima je većina do sada vakcinisana, onda ćemo u aprilu i maju imati dovoljno doza.

A onda je stvar logistike da li se mogu dati sve te doze građanima. Moja je impresija da ćemo do kraja juna imati 55-60 posto vakcinisanih građana. To je optimistično, ali ako obećane doze dođu, mogli bismo stići do te brojke.

RSE: Da li je ta brojka dovoljna za imunitet krda?

Hajo Zeeb: Ne, nije zbog mutacija virusa. Ono što sada vidimo je da broj preminulih opada, iako je broj zaraženih veći. Bojim se da ćemo, za imunitet krda, morati vakcinisati 75-80 posto populacije.

RSE: Vidjeli smo razne vijesti, odluke, upozorenja o vakcini kompanije AstraZeneca. Šta mislite o ovoj vakcini?

Hajo Zeeb: Rekao bih da je vakcina AstraZenece dobra vakcina. Ima nekih problema sa nuspojavama koje nisu nužno još povezane sa njom, nismo još nismo sigurni. Čak i Velika Britanija sada kaže da na njih treba pažljivo gledati. Ali, mi smo u Njemačkoj analizirali jednačinu balansa. Ako odgodite vakcinaciju jer niste upotrijebili AstraZenecu, izgubit ćete puno ljudi koji su izloženi korona virusu. Čini se da AstraZeneca izaziva stvaranje krvnih ugrušaka, posebno kod nekih sredovječnih žena. Rijedak je neželjeni efekt i nažalost u nekim slučajevima smrtonosan. Ali smrtnost od korona virusa mnogo je veća od smrti od nuspojava AstraZenece. Ovo je vrlo jasno.

RSE: Ali vaša zemlja ne daje ovu vakcinu osobama mlađim od 60 godina?

Hajo Zeeb: Prihvatili smo pozive koji kažu da budemo oprezni. Za nas u Njemačkoj ograničavanje AstraZenece na ljude starije od 60 godina nije problem, jer se za ostale te vakcine mogu zamijeniti drugim vakcinama. Ovo je dobro i to treba učiniti. Ako ne možete to uraditi i morate odgoditi vakcinaciju zbog nekorištenja AstraZenece onda biste morali biti kritični prema toj odluci. Mislim da će za sada ostati ovako i da će se ići na to da se mlađima od 60 daju druge vakcine.

RSE: Koliko je ovo sa AstraZenecom naštetilo kampanji imunizacije u Evropi?

Hajo Zeeb: Nažalost, pošto je lako dostaviti ovu vakcinu i dosta je jeftinija od drugih vakcina, praktično se distribuira bez profita, ne zahtijeva držanje u jako hladnim lancima, ostaje jako važna vakcina u cjelokupnoj slici. Ovdje je možemo zamijeniti drugim vakcinama, ali u drugim dijelovima svijeta gdje imate ili ovu ili nijednu drugu mislim da nema izbora. Također ćemo morati pratiti dalji razvoj, da li je ovo povezano samo sa određenom starosnom grupom, možda ćemo imati više informacija kada više ljudi bude vakcinisano.

RSE: Rekli ste da vaša zemlja može birati. A zemlje koje nemaju takve mogućnosti? Trebaju li koristiti AstraZeneca vakcine?

Hajo Zeeb: Definitivno bi je trebali koristiti. Ne bih savjetovao da ne koriste AstraZenecu. Trebaju znati i da postoje neki lijekovi, postoje neki tretmani za ljude koji imaju slab imunitet u sistemu koagulacije krvi. Tako se ovaj problem može riješiti. To može biti rješenje ako je ova vakcina jedina dostupna. Možemo se zapitati i zašto je preporuka da muškarci ne dobivaju AstraZenecu jer se čini da je ovaj problem vezan uglavnom za spol, za žene.

RSE: Kako mene možete uvjeriti da primim AstraZenecu, žena sam i imam manje od 60 godina?

Hajo Zeeb: Ne želim vas uvjeravati, ali reći ću vam učestalost nuspojava, koja je vrlo rijetka. Dalje, trebate sagledati šanse za zarazu od korona virusa i ove stvari bi vas trebale voditi u vašoj odluci. Napokon, trebali biste znati da su nuspojave, dakle pojava krvnih ugrušaka vrlo rijetke. Šansa da će se desiti vama je 1 u 100 hiljada. Trebate misliti i o tome koliko je vjerovatno da se zarazite teškim oblikom COVID-a, što je ovih dana vjerovatnije. To bi sve trebalo biti vodič za vašu odluku. Dakle, morate biti u poziciji da odlučite, a ako se odlučite protiv ove vakcine, onda vam treba biti ponuđena druga.

RSE: Šta biste poručili ljudima koji ne žele da se vakcinišu iz bilo kojeg razloga?

Hajo Zeeb: Sada očito postoje neka oklijevanja oko vakcina, ali s druge strane postoji mnogo dobrih razloga za vakcinaciju: pomozite sebi, smanjite rizik za sebe, smanjite rizik za porodicu, komšije, a posebno starije osobe oko vas. Uvijek smo koristili vakcine, decenijama i vijekovima. One su dobro poznat princip u medicini i ove sada se ne razlikuju. U suprotnom nećemo izaći iz pandemije, a vidjeli smo šta znači živjeti s njom.

RSE: Kada ćemo se vratiti u normalu?

Hajo Zeeb: Nećemo se vratiti u normalu kao prije. U budućnosti ćemo imati drugačiji život. Svi već imamo iskustvo života pod pandemijskim oblakom. A neke se stvari ne mogu u potpunosti preokrenuti kao što su bile. Ipak, nadam se i vjerujem da će se većina zemalja, poput nas u Evropi, vratiti u normalu do sljedeće godine. Ljudi će se moći sastajati ponovo, uživati u svojim gradovima, prisustvovati kulturnim i drugim događajima, iako će neki od njih možda biti drugačiji nego prije. Ne vidim da idemo odmah ka okupljanjima i putovanjima kao prije, morat ćemo razmisliti šta je ovo značilo, jer ovo neće biti posljednja pandemija, to je sigurno. Prolazimo kroz jednu sada i vjerovatno će malo promijeniti naše živote u narednim godinama i decenijama.

( Radio Slobodna Evropa )