Begović: Registar pedofila ne treba da bude javan; Institucija zaštitnika: Kaznena politika je samo dio problema
Begović je kazao da treba dati šansu svim nadležnim državnim organima, svim polsodavcima koji rade i koji su u komunikaciji sa djecom i javnim ustanovama, da imaju mogućnost uz obrazloženi predlog da zatraže izjašnjnje o tome da li lice koje je konkurisalo za neko radno mjesto u tim ustanovama jeste registovano i na taj način spiječe eventualnog izvršioca krivičnog djela i komunikaciju sa djecom
Nedavno hapšenje Podgoričanina R.O. za kojeg se sumnja da je prošle sedmice obljubio devetogodišnju djevojčicu, širom Crne Gore izazvalo je burne rekacije građana.
Tim povodom oni su se juče okupili na glavnom trgu u Podgorici, ali i u ostalim gradovima širom Crne Gore, kako bi protestovali zbog malih kazni za silovatelje i pedofile i pružili podršku žrtvama seksualnog zlostavljanja.
Gostujući u Bojama jutra na TV Vijesti predsjednik Advokatske komore, Zdravko Begović istakao je da su podijeljena mišljenja o tome da li registri pedofila treba da budu javni.
"Ja smatram lično da takav registar ne treba javno objavljivati, već dati šansu svim nadležnim državnim organima, svim polsodavcima koji rade i koji su u komunikaciji sa djecom i javnim ustanovama, da imaju mogućnost uz obrazloženi predlog da zatraže izjašnjnje o tome da li lice koje je konkurisalo za neko radno mjesto u tim ustanovama jeste registovano i na taj način spiječe eventualnog izvršioca tog krivičnog djela i komunikaciju sa djecom. Ja smatram da u Crnoj Gori ne treba objavljivati, već bi se to moglo završiti i organizovanim radom državnih organa i njihovom pratnjom tih lica" istakao je je Begović.
Iz Institucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda ističu da je kaznena politika samo jedan dio problema, te da treba raditi na edukaciji na svim nivoima.
Oni ističu i da je shodno Konvenciji o pravima djeteta, dijete svaka osoba do osamnaeste godine života.
"Ono na šta Komitet ukazuje već po drugi put državi jeste da mora naše zakonodavstvo usaglasiti sa tom osnovnom premisom, dijete je do 18. godine. Mi sada imamo i situacije gdje shodno Porodičnom zakonu nakon 16. godine se može sklopiti brak uz saglasnost roditelja ili staratelja ili organa starateljstva. To jeste potencijalno prostor u kojem može doći do zloupotreba. Sve zajedno to spada u probleme koji se tiču i ove problematike. Ono što bi država morala prvo da uradi jeste usaglašavanje cjelokupnog zakonodavstva sa tom odrednicom. Nema mlađi i stariji maloljetnik, to je ova nulta tolerancija", istakla je Snežana Mijušković, zamjenica ombudsmana.
( Boje jutra )